Naša je povijest umnogome muška povijest; dovoljno je samo prošetati centrom grada da bi se vidjelo kako rodna nejednakost, posredstvom nazivlja ulica i spomeničke plastike (da se zadržimo tek na kulturnopovijesnom aspektu), prožima javni prostor na svakome koraku.
A ti isti velikani, državotvorci, pjesnici i intelektualci što nam se smiješe u liku kipova i bisti ponovno iskrsavaju i u školskim udžbenicima. Razlog je tome vrlo očigledan: dok su muškarci krojili niti nacionalne baštine, žene su muškarcima krojile košulje. Osuđene na obiteljski, rađalački i skrbnički život, žene jednostavno nisu imale ni vremena ni prilike za intelektualno, kreativno i vojnopolitičko profiliranje u mjeri u kojoj su to isto vrijeme proizvodile svojim muževima i sinovima. Dakako, to ne znači da umjetnica, književnica, skladateljica i intelektualki nije bilo, no njihove se priče često gube u muškocentričnoj paradigmi što gospodari postojećom historiografijom. Revalorizacija njihova doprinosa stoga se može shvatiti kao transformativan zahvat prema prošlosti, i zalog za budućnost.
Vodeći se tom idejom, Glazbena škola u Varaždinu početkom 2023. godine pokrenula je projekt She is music, kojim se kroz opus triju hrvatskih skladateljica – Dore Pejačević, Ivane Lang i Margarete Ferek-Petrić – nastoji ukazati na kvalitetu, bogatstvo i doseg ženskoga stvaralaštva u glazbi. Na poticaj ravnatelja Davora Matačića projekt je prijavljen na natječaj Centralne europske inicijative za najbolje projekte u skladu s Agendom UN-a, i njime se, objašnjava Matačić, težilo spojiti dva važna cilja Agende: postizanje rodne ravnopravnosti i jednakopravnog obrazovanja za sve.
Budući osmišljen kao pothvat koji objedinjuje i teoriju i praksu, u sklopu projekta održane su razne radionice, istraživanja, gostujuća predavanja stručnjaka za dotične umjetnice ali i izvedbe odabranih skladbi na interaktivnom koncertu održanom 18. svibnja, i napokon izrada tiskane knjižice o priređenim aktivnostima. U svim spomenutim sadržajima aktivni su dionici bili upravo učenici i učenice srednje glazbene škole, koji i predstavljaju fokusnu skupinu projekta.
Kako ističe prof. Petra Zidarić Györek, koordinatorica zaslužna za teorijski dio projekta, nadahnuće za cijelu priču došlo je od istraživanja fundacije DONNE – Women in Music sprovedenog na ukupno 111 orkestara diljem svijeta. Analizom čak 20,400 izvedenih kompozicija utvrđeno je da je svega 7,7% globalnog koncertnog repertoara pripalo glazbenim djelima koja su napisale žene.
‘Inspirirani tim podacima, proveli smo malo istraživanje o tome kako koncertne sezone po tom pitanju stoje u Hrvatskoj, koja nije bila uključena u spomenutu analizu. Obradili smo podatke od ukupno 13 odabranih koncertnih sezona 2021./2022. Kriteriji su bili vodeći ansambli, vodeće kulturne institucije, festivali s dugom tradicijom, pojedinačni gradovi koji su imali dostupne podatke o koncertnim programima. U našu analizu nisu bili uključeni koncerti popularne, jazz i tradicijske glazbe, već smo se koncentrirali na klasične repertoare i repertoare suvremene glazbe. Naši podaci pokazali su sljedeće: na odabranim koncertnim programima sezone 2021./2022. izvedeno je sveukupno 679 skladbi. Od toga je izvedeni repertoar skladateljica sačinjavao svega 46 skladbi, dok preostali broj pripada skladateljima. Kada prebacimo to u postotke, ispada da 6,77% sveukupnog analiziranog repertoara otpada na izvedbe skladbi ženskih kompozitorica. Moram naglasiti da ovi podaci uključuju programe Muzičkog Biennala u Zagrebu, a kako se radi o festivalu suvremene glazbe, očekivano je da će žensko stvaralaštvo na njemu biti zastupljenije. Međutim, oduzmemo li podatke Biennala, dobivamo sljedeće statistike: sveukupan broj izvedenih skladbi (bez Biennala) je 554, od čega tek 9 njih, dakle, samo 2%, pripada ženskom stvaralaštvu’, kazala je prof. Zidarić Györek.
U okviru projekta ‘She is music’ tiskana je i istoimena brošura
Ako takav nesrazmjer opstoji i u današnje doba, očekivano je da će analiza situacije u prošlim desetljećima i stoljećima polučiti još dramatičnije podatke. Čak i kada bi se uspjele probiti u svijetu muzike, žene su često djelovale pod pseudonimima, što znatno otežava njihovo katalogiziranje i proučavanje. Kada je pak riječ o protagonisticama projekta She is music, zajedničko im je nekoliko stvari: umjetnička suverenost i samostalnost, visoka kvaliteta glazbenog izraza te ogroman obol hrvatskoj skladateljskoj povijesti (i suvremenosti).
‘Dora Pejačević, Ivana Lang i Margareta Ferek-Petrić odabrane su i iz razloga što se razlikuju po skladateljskom pismu te pripadaju različitim generacijama i različitim društvenim kontekstima, a ono što ih povezuje jest činjenica da su posvetile život pozivu koji se stoljećima dominantno pripisivao muškom rodu. Skladanje pod pseudonimima postojalo je kroz muzičku povijest, no to nije slučaj s navedenim skladateljicama. One su svoj izbor imale barem u vidu svjesnog angažmana, ne skrivajući vlastiti talent i potencijal unatoč brojnim izazovima i različitim društvenim okolnostima’, pojašnjava Györek.
Pa ipak, o ovim se skladateljicama i dalje mahom šuti, uz eventualnu iznimku Dore Pejačević koja je tek prije nekoliko godina počela dobivati stanovitu količinu javne pozornosti. Kada se tome pribroji i činjenica da od brojnih studentica koje upisuju i završavaju studij kompozicije, tek šačica njih dospijeva do položaja profesorica (što je obrazac koji se ponavlja i u brojnim drugim profesijama), nastaje golema praznina tamo gdje bi trebali postojati pozitivni ženski uzori za glazbenice i skladateljice u nastajanju.
Da bi se ovaj problem riješio, potrebno mu je pristupiti na cjelovit način; jednokratne intervencije mogu biti korisne u podizanju svijesti o rodnoj neravnopravnosti, no tek se kontinuiranim zalaganjem postiže trajnija promjena. A ona, drži prof. Zidarić Györek, uvijek započinje u učionici. S time na umu, varaždinska Glazbena škola postavila je pred sebe zadatak da snažnije integrira ženski skladateljski repertoar u sve nivoe nastave. She is music u tom smislu predstavlja dugoročan proces koji će se svake godine nadograđivati i tako obogaćivati kurikulum na čitavoj vertikali obrazovanja, od predškolskog uzrasta sve do srednjoškolske razine. Njihov trud nije prošao nezapaženo niti na široj europskoj sceni; pariško sveučilište Sorbonne iskazalo je interes za prezentacijom projekta, te tako postoji mogućnost njegova skorijeg predstavljanja u proširenom formatu koji će uključivati i jači naglasak na istraživačkom momentu.
Što se tiče samih učenica i učenika, kada se suoče s ovim dramatičnim rasjedom između ideala rodne jednakosti i realnosti protkane patrijarhalnom dinamikom moći, obično, kaže Györek, reagiraju vrlo iskreno i proaktivno, te odmah traže način da stvari poguraju naprijed. Ako se pak i njih pogura u dobrom smjeru, što se projektom She is music nedvojbeno radi, budućnost i ne izgleda toliko tmurno.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.