“Zabočani čitaju, dolaze i vole svoju knjižnicu” – poručila je ravnateljica Tuda Kanceljak povodom 60. obljetnice Gradske knjižnice Zabok

Uzbuđenje i ponos odjekuju kroz zidove knjižnice Ksavera Šandora Gjalskog, a sve zbog velikog jubileja – 60 godina postojanja. Povodom toga danas, 10. svibnja 2024. godine je u Multimedijnom centru – Kino Zabok održana svečanost te je otvoren novi dječji odjel.

Ova institucija, utemeljena na temeljima kulture, znanja i zajedništva, postala je kamen temeljac kulturnog identiteta svoje zajednice. Njezina povijest obilježena je ne samo bogatstvom knjižničnog naslijeđa već i posvećenosti razvoju intelektualnih i kreativnih potencijala svih svojih korisnika. Gradska knjižnica Ksaver Šandor Gjalski otvorena je 4. listopada 1964. u sastavu Narodnog sveučilišta. Ravnatelj Narodnog sveučilišta je bio Slavko Šinjak, a praknjižničarka Nada Črnjević. Te prve godine imala je u fondu 2460 knjiga i 321 člana. Godine 1993. preseljena je u novi prostor na današnjoj adresi, a 2005. godine postala je samostalna ustanova.

No, dok se prisjećamo njezinih prošlih dostignuća, knjižnica gleda prema budućnosti s novim entuzijazmom i ambicijom – otvaranjem svog novog i dugo očekivanog dječjeg odjela. Ova nova inicijativa označava korak naprijed u pružanju obrazovnih resursa i poticanju ljubavi prema čitanju kod najmlađih članova zajednice.

Knjižnica je danas preuređena, proširena te u njenom sastavu djeluje i galerija. Prosječno dnevno imaju i to 130 posjetitelja i korisnika Knjižnice. Kako bi se rad knjižnice još više unaprijedio, danas je u Zaboku također potpisan i sporazum između Gradske knjižnice “Ksaver Šandor Gjalski” te Gradske knjižnice Krapina te je ovim potpisom dodatno nadograđena i formalizirana dugogodišnja suradnja.

Na statistiku i povijest Knjižnice osvrnula se ravnateljica Knjižnice “Ksavera Šandora Gjalskog”, Branka Tuđak Kanceljak.

– U ovih 60 godina bilo je stalnozaposleno samo 7 žena. Ovih sedam samozatajnih i proaktivnih žena izvršilo je više milijuna posudbi i organiziralo više od tisuću događanja iz sfere kulturne javne djelatnosti. Danas je zabočka knjižnica jedina knjižnica u KZŽ, koja je za korisnike otvorena cijeli dan – istaknula je Tuđak Kanceljak.

– Djelujemo prema motu “Svakom korisniku njegov kutak”. Trenutno raspolažemo sa 600 metara kvadratnih prostora, a vjerujte znali bismo iskoristiti i 6000. Otvorili smo 130 izložni u 10 godina…zahvaljujući raznolikosti i brzoj izmjeni postava i otvorenosti Knjižnice, najposjećenija smo knjižnica i galerija – naglasila je zabočka ravnateljica.

Najteže godine, dakako su im one u razdoblju pandemije, no i tada su dali sve od sebe kako bi sve dobro funkcioniralo u korist korisnika.

– Njegujući osobni pristup svakom korisniku i umrežavanjem s udrugama i institucija na području grada, županije i cijele Hrvatske…Zaista smo dobili mjerljive pokazatelje da smo potrebni zajednici, jer su neki naši korisnici teže podnijeli zatvaranje svih naših institucija, nego knjižnice – poručila je ravnateljica.

– Minimalizam vlastitih sredstava, jer je članarina simbolična i ostat će takva, prisiljavaju nas da se radi unaprjeđenja kvalitete naše usluge oslonimo na alternativne oblike financiranja. Osim na sredstva iz projekata, oslanjamo se i na volonterizam i donacije – kazala je ravnateljica

Od brojnih programa kojima se bave i provode, ipak je istaknula kako su jednim osobito zadovoljni.

– Projekt “Zabočani Zabočanima” u Gradskoj knjižnici. Mnogi Zabočani se bave izrazito zanimljivim poslovima i hobijima, a da naša zajednica bi mnogo o zanimljivim dostignućima naših sugrađana s područja kulture, znanosti i sporta čula – rekla je Tuđak Kanceljak.

Da je ovo prekrasan jubilej istaknula je i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu, Mirjana Smičić Slovenec.

– Moramo priznati da su knjižnice uvijek bile nezaobilazan dio zajednice, da one nisu samo mjesto gdje se čuvaju knjige, nego su mjesto razvoja kulture, čitanja, mjesto susreta ljudi različitih interesa, različitih dobnih skupina, razvoja cjelokupne društvene zajednice i njime mi ne samo kao pojedinci, nego i cijela zajednica postaje bogatija. U ovo novo doba one su važnije nego ikada, jer nam pružaju i mentalnu dobrobit i razvoj kulture čitanja, što nas oblikuje kao pojedince i kao društvo u cjelini – kazala je Smičić Slovenec.

Ponos i velike iskorake u stvaranju današnje Knjižnice istaknuo je gradonačelnik Grada Zaboka, Ivan Hanžek.

– Mi smo već ’93. krenuli u rješavanje prostora na sadašnjoj lokaciji i onda smo sukladno mogućnostima i situacijom dokupljivali prostor i proširili na gotovo cijelo prizemlje objekta u kojem je sad knjižnica. S time da jedan dio nije naš, nego privatno vlasništvo te smo isto uzeli u najam i pretvorili u dnevni boravak za naše umirovljenike. Tako da uz djecu, srednje godine i oni stariji mogu na miru čitati i unaprjeđivati svoje spoznaje i znanja – rekao je Hanžek.

– Planovi za ubuduće je vjerojatno jednaka podrška kao i do sada. Morati ćemo razmišljati o kadrovskom jačanju, ne u smislu kvalitete, jer kvalitetu imamo, nego u broju s obzirom da smo mi jedina knjižnica koja radi čitav dan u dvije smjene i subotom. Tako da omogućavamo da svi oni koji vole knjige i žele zamijeniti knjigu, pročitati, nisu ograničeni radnim vremenom – poručio je gradonačelnik Hanžek.

Kako je došlo do suradnje zabočke i krapinske knjižnice, objasnio je krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik, Zoran Gregurović.

– Kad sam postao gradonačelnik, uvijek su bile one tenzije Zabok – Krapina i nekako se to uvijek dodatno potenciralo i evo moram priznati prvi put je gospođa, tadašnja zamjenica, Nena Gregurović, došla na otvorenje Festivala u Krapinu, ja sam došao na Dan grada u Zaboku i evo tako smo nekako počeli surađivati. Drago mi ja da su nakon puno vremena knjižnice potpisale sporazum o partnerstvu što samo znači da se može dobro surađivati gdje ima volje – rekao je Gregurović.

1 2 3 ►

lleljak/zip.com.hr 10.05.2024.