Hrvatska nažalost sve lošija prema indeksu rodne ravnopravnosti u 2024.

Povodom objave Indeksa rodne ravnopravnosti za 2024. godinu, zastupnik u Europskom parlamentu, Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, predstavlja rezultate Indeksa na razini Europske unije s osvrtom na stanje u Hrvatskoj.

Indeks rodne ravnopravnosti Europske unije za 2024. godinu iznosi 71 bod od mogućih 100. U indeksu se osobito ističu teme neplaćenog kućanskog rada, nejednakosti na tržištu rada,
siromaštva te socijalne sigurnosti. Hrvatska je ostvarila rezultat od 59.7%, što je pad u odnosu na prošlu godinu te smo se ovime smjestili među najgore europske države kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti i položaju žena. Na 24. smo mjestu od 27. država EU. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska.

-Nikako ne možemo biti zadovoljni ovim rezultatima, našli smo se u neslavnom društvu na dnu ljestvice. Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena, a pritom nas Europski institut za rodnu ravnopravnost upozorava na činjenicu da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan. To ukazuje na sistemske probleme u nizu područja; od tržišta rada do sudjelovanja žena u političkim procesima i donošenju odluka. – naglašava zastupnik Vešligaj.

Jedno od područja s kojim se ovogodišnji Indeks posebno bavi jest i pitanje rodnog jaza u plaćama koji se na razini Europske unije, kada gledamo razdoblje 2010.-2022. smanjuje,
međutim ostaje vrlo prisutan u pojedinim državama članicama.

Kako je kazao zastupnik Vešligaj, Europa je napravila pomake kada govorimo o rodnom jazu u plaćama, no nažalost to nije dovelo do, primjerice, poboljšanja položaja žena kada govorimo o riziku od siromaštva i socijalnoj sigurnosti, gdje je 17% žena u riziku od siromaštvu u odnosu na 15% muškaraca. Tu se postavlja i pitanje rodnog jaza u mirovinama, a osobito je problematičan i aspekt nejednake podjele neplaćenog kućanskog rada gdje je većina tereta i dalje na ženama. Hrvatska pomak bilježi u području sudjelovanja žena na tržištu rada, no postoje problemi kada govorimo o području skrbi i neplaćenog rada, kao i sudjelovanja žena u
procesima donošenja odluka.

Zastupnik Vešligaj ističe: “Alarmantno je da nas se ponovno upozorava na iste stvari kao proteklih godina i to primjerice zbog malog broja žena na čelu ministarstva i broja zastupnica u Saboru. Tu su nam rezultati mnogo gori od prosjeka EU-a. Hrvatska ima ozbiljne strukturne probleme kada govorimo o postizanju rodne ravnopravnosti i nužno je
pokrenuti vrlo konkretne inicijative kako bismo osigurali da naše sugrađanke žive slobodno, bez nasilja i diskriminacije i s jednakim mogućnostima. Tu ću osobito pratiti implementaciju dviju europskih Direktiva – one o suzbijanju nasilja i o transparentnosti plaća jer bez toga ne možemo očekivati pomake.“

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

zip.com.hr 10.12.2024.