VREMEPLOV: O povijesti školstva u Radoboju piše Vinko Rihtar

Prije 190 godina, utemeljeno je školovanje Radobojske djece. Tim povodom Vinko Rihtar, napisao je vremeplov koji vam donosimo u cjelosti:

Rukopis Povijest župe Radoboj župnika Vjekoslava Norčića sadrži: „..Zapisnik kanoničke vizite g. 1639. Bilježi da u Radoboju postoji škola. Kad je ta škola osnovana i kad je prestala, nigdje se ne navodi. Godine 1664. Veli zapisnik da nema škole ni učitelja, je su župnjani siromašni pak ne mogu učitelja uzdržavati. Vlastelini u župi nijesu bili darežljivi, da bi načinili kakovu zakladu za učitelja. Kasnije vizite ne spominju škole i valjda je i nije bilo…“

I tako dok vlastelini nisu bili darežljivi rudari u rudniku sumpora Radoboj  20. listopada 1833. donose odluku da se osnuje škola i zaklada iz koje će se ona financirati. Statutom se određuje tko i pod kojim uvjetima može pohađati školu, prava i dužnosti učitelja i učenika i obveza rudara da izdvajaju određena sredstva iz svojih zarada za djelovanje škole. Datum donošenja odluke radobojskih rudara o ustroju i djelovanju škole 20. listopada opravdano je prihvaćen kao Dan Općine Radoboj i Dan Osnovne škole Side Košutić Radoboj. Zahvaljujući radobojskim rudarima tako je krenulo kontinuirano školovanju njihove djece i djece ostalih stanovnika našeg područja. Uz brojne organizacijske , smještajne i sadržajne izmjene tada uvedeno osnovno školovanje djece omogućilo je daljnje obrazovanje brojnim generacijama , čime se naša sredina može opravdano ponositi.

Pisani dokumenti dokazuju nam da  je nekadašnja prva školska zgrada bila na „Pijacu u blizini crkve, a da se potom za održavanje nastave koristila rudarska kuća. Školu je 1846. pohađao 138 učenika u tri razreda, a podučavao ih je učitelj Pajo Florjan. Od 1856. godine ravnateljsku dužnost obavljao je Euduard Fink, radobojski župnik. Školska zgrada s dvije učionice sagrađena je 1900. godine, a pet godina kasnije izgrađena je zgrada za učiteljske stanove. Danas su nakon rekonstrukcije u tim prostorima Muzej Radboa i Hiža vinove loze.

Na temelju pisanih evidencija i fotografija može se zaključiti da su u vrijeme prije II. svjetskog rata pojedini razredi u radobojskoj školi  imali sedamdesetak i više učenika

IZGRADNJA SADAŠNJE ZGRADE OŠ RADOBOJ KRENULA  1965. GODINE

Odlukom Skupštine općine Krapina 26. studenoga 1963. Osnovana je Centralna osnovna škola u Radoboju s područnim školama Jazvine, Donja Šemnica i Gornja Šemnica.  Kako je do školske godine 1954./55. održavana nastava samo za četiri generaciji uvođenjem osmogodišnjeg osnovnom školovanja iziskivalo je nove prostore za održavanje nastave. Uz adaptaciju školske zgrade i prostora u Zadružnom domu stvaraju se osnovni uvjeti za rad, ali se pojavila i potreba za izgradnju novog školskog prostora.  U lokalnim novinama Naših 15 dana 1. travnja 1965. godine objavljen je članak:

„Na dijelu sunčanih oranica koje se s istočne strane nadovezuju na Radoboj ovog proljeća više neće zaorati plug. Zemljište je već zatrpano obiljem građevinskog materijala koji se još uvijek dovozi. A uskoro ovdje će zaorati bildožer koji će iskopati temelje za najveću zgradu koja je ikada podignuta u tom kraju, dugo traženu i očekivanu zgradu radobojske Osnovne škole…Dosad je škola, doduše, raspolagala sa 6 učionica, ali se 4 od njih, koje se nalaze u zgradi Zadružnog doma, jedva tako mogu zvati, jer nikako ne odgovaraju svrsi..

Budući prostor kojim  će škola raspolagati iznosi 2,5 jutara, a smještaj tog zemljišta upravo je idealan. Radovi su započeli i do kraja godine treba da je zgrada pod krovom, dok će se obrtnički radovi izvršiti slijedeće godine. Pogodba za dovršenje zgrade sadrži pozamašnu brojku: 163 milijuna dinara. Radove je preuzelo građevinsko poduzeće Graditelj iz Krapine.“

Radovi na gradnji nisu se odvijali prema planu i zgrada je dovršena tek nakon četiri godine. Svečano otvaranje  bilo je  21. prosinca 1969. godine.

Od tada do danas školska je grada dograđivana , energetski je obnovljena, izgrađeno je školsko igralište i sportska dvorana.

RADOBOJSKI UČENICI MEĐU NAJOBRAOZVNIJIM GRAĐANIMA

Osnovnu školu Radoboj uključujući i područne nekada je pohađalo i do 820 učenika,  školska godin1968./69. Da bi danas taj broj spao na gotovo jednu četvrtinu. Unatoč toj činjenici ukazana je potreba dogradnje školske zgrade za što su pripremljeni potrebni dokumenti, a realizacija planiranog realizirati će se vjerojatno prije uvođenja cjelodnevne nastave za sve učenike osnovnih škola.

Malo je sredina koje se s obzirom na broj stanovnika i razvijenost školstva može pohvaliti tolikim brojem visokoobrazovanih ljudi koji su prva slova naučili pisati i čitati u osnovnoj školi kao što je to Radoboj. Slijedeći logiku nekadašnjih radobojskih rudara da barem jedno dijete iz obitelji treba završiti fakultetsko obrazovanje iz radobojske sredine došlo je od početka organiziranog osnovnog školovanja do današnjih dana gotovo tisuću fakultetski obrazovanih kadrova. Među njima je nekoliko stotina učitelja i profesora, desetak liječnika, veterinara i agronoma, desetak doktora znanosti, veliki broj pravnika, ekonomista, inženjera, glazbenika, tri generala HV-a , dva vojna pilota, desetak direktora značajnih firmi, pet gradonačelnika  Krapine, pet saborskih zastupnika, veći broj profesionalnih političara , ravnatelja osnovnih i srednjih škola i drugih institucija. Obradom njihovih životopisa mogla bi se napisati opširna monografija, nažalost , premalo se time ponosimo, a trebali bi.

Zahvalimo zbog svega toga ljudima, čija imena nisu nigdje zapisana, ali je znano da su radilo teške poslove u radobojskom rudniku sumpora i da su prije 190 godina donijeli dalekosežnu korisnu odluku o školovanju radobojske djece. Valja se toga prisjetiti svake godine 20. listopada, a posebno kada se kao ove godine zaokruži neko od desetljeća od tog za Radoboj najznačajnijeg događaja iz bogate povijesti.

zip.com.hr/ (Tekst: Vinko Rihtar) 23.10.2023.