Ne priča se dovoljno o doprinosu žena znanstvenica u našem društvu – održan Okrugli stol “Žene u znanosti” u Krapini

Okrugli stol “Žene u znanosti” održan je u Krapini na Dan žena uz znanstvenice te brojne sudionike, goste i uzvanike.

Okrugli stol “Žene u znanosti” organizirali su Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina, Gradska knjižnica Krapina, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova KZŽ , Poduzetnički klub žena KZŽ i ZIP portal.

izv.prof. dr.sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prva je dekanica nakon 102 godine postojanja Ekonomskog fakulteta i definitivno je razbila “stakleni strop”, karijeru u znanosti je gradila bez obzira na prepreke, znanje joj je otvorilo cijeli svijet u kojem se snalazi bez problema. Bez obzira kud putovala, imala je podršku i obitelji i kolega na poslu. Dogodilo joj se svojevremeno na nekim putovanjima na koje je išla sa kolegama, da okolina ne percipira da je ona dekanica (stereotipi) te poručila da je važna sinergija svih dionika u znanstvenim krugovima i u društvu u cjelini: „Žene budite poticaj jedne drugima, okružite se dobrim ljudima, dobrim ženama i neka vam to bude onda poticaj za dalje da ostvarite sve svoje ciljeve, ambicije i potencijale.”

izv.prof.dr.sc. Ana Jurinjak Tušek prof., Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ispričala je svoj put do znanstvene karijere, potvrdila da svakako postoje stereotipi u okolini vezano za znanstvenice, naglasila da su potrebna još veća ulaganja u znanost i sinergija svih segmenata društva. Svima na kraju je poručila: „Nađite si nešto što vas veseli, u tome uživajte, pa bila to znanost ili nešto sasvim deseto primarno vam neka bude vaše osobno zadovoljstvo jer kad ste zadovoljni sami sa sobom onda i privatno i poslovno funkcionira.”

doc. dr. sc. Mira Hercigonja-Szekeres, prof.v.š., pročelnica Zavoda za informatiku VHZK ispričala je svoj impresivan put, osim što je znanstvenica bila je i poduzetnica, a sve što je postigla uspjela je jer je to “HTJELA” – te poručila svima: “I u najtežim trenucima probajte naći nekoliko minuta u danu samo za sebe, čak i kad imate malo dijete, bez obzira bavite li se znanošću ili nečim drugim. Nađite vremena za sebe- to je jako važno!“

prof. dr.sc. Nela Pivac, vanjska suradnica Instituta Ruđer Bošković, predaje od ovog semestra na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, htjela je biti znanstvenica i to je uspjela. Prema njezinom iskustvu rada na Institutu, a tako je i na fakultetima, žene u znanosti tretirane su isto kao i muškarci i dobivaju iste place jer su one određene koeficijentima, ali kod žena postoji jedan problem, a to je kod odlaska na postdoktorsko usavršavanje (nakon doktorata). Naime, to je obično vrijeme kada su žene ili na porodiljskom ili imaju jako malu djecu. Također je navela i svoj primjer, kada je dobila poziv za odlazak na postdoktorsko usavršavanje na Sveucilište McGill u Montrealu, Kanada, djeca su joj bila 2.5 i 7.5 godina, no radi napredovanja na institutu morala je odraditi postdoktorsko usavršavanje u inozemstvu u vrhunskoj instituciji. Velika joj je podrška i potpora bio suprug koji je također znanstvenik i znao je da to moram odraditi, i on je preuzeo brigu o djeci na godinu dana: „Svima vama mladima preporučujem ako ste zainteresirani, ako imate kakvu ideju odite u znanost, to je najljepši posao na svijetu, ali pokušajte si pronaći nekog u kome ćete zaista imati podršku, to je jako važno.“

Ivona Miholić, mag.oec. , predavačica u Srednjoj školi Zabok, odabrala je put prema karijeri u znanosti, piše radove i radi istraživanja na temu “staklenog stropa”: “ Pokušajte uvijek vidjeti vrijednost u sebi, ženama poručujem da budu svoje, da se ne ograničavaju i da se ne prilagođavaju prema tuđim mjerilima.”

mr.sc. Jasna Petek prof., zamjenica župana KZŽ, uz čestitku povodom Dana žena zahvalila je svima što se okupljamo oko ovih tema: „Zaista mi je drago što možemo progovoriti o ženama u različitim sferama života, posebno interesantna je sigurno i ova današnja tema žene u znanosti jer u svakoj sferi života situacija je slična, a opet različita”. – kazala je Petek dodavši da je važno još više razgovarati o tome i prenositi u javnost.

Nenad Sikirica, mag. ing. el., viši predavač, dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina pozdravio je u ime Veleučilišta te čestitao Dan žena: “Drago mi je da smo se okupili i da su ovdje i naše dvije profesorice, znanstvenice koje daju doprinos u razmjeni iskustava u ovoj temi. Tema je uvijek aktualna i vjerujem da ćemo motivirati i neke naše studentice da u budućnosti budu znanstvenice” – poručio je Sikirica.

Snježana Leljak, inicijatorica događanja, predsjednica Poduzetničkog kluba žena KZŽ i urednica ZIP portala kazala je da je vrijeme da se malo priča i o problemima žena u znanosti, ne samo u drugim segmentima društva: “Nadam se da će tu između ovih naših studentica koje su ovdje biti puno znanstvenica, naravno ne isključujem studente i drago nam je što su nam se i oni hrabro pridružili ovom događaju za koji vjerujem da će postati tradicionalan” – kazala je Leljak te poručila da se vidimo na slijedećim događanjima vezano uz žene u svim segmentima društva.

Maja Vukina Bogović, akademska slikarica i ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, kazala je da su vrata Knjižnice uvijek otvorena za ovakva događanja: „Drago mi je što možemo ovako lijepo surađivati i sa Veleučilištem, sa ženama poduzetnicama, sa Županijom, sa svima vama. Mislim da je ovaj okrugli stol idealan za svaku ženu i da ste inspiracija za sve nas i mislim da ću se i ja ohrabriti i krenuti u znanstvene vode” – rekla je Vukina Bogović ponovno naglasivši da su znanstvenice inspiracija za sve žene.

Snježana Romić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ i ravnateljica OŠ Tuhelj, posebno je pozdravila gošće znanstvenice: „Ne priča se baš često na ovim područjima o doprinosu koje vi žene znanstvenice dajete u društvu i zato mi je drago što smo ovdje. Obično se muške osobe puno više ističu svojim postignućima nego ženske osobe, zato hvala Snježani i ZIP portalu na suradnji, na inicijativi i što unatrag godinu dana zajedno osmišljavamo kako različite skupine žena istaknuti” – naglasila je Romić te dodala da htjeli mi ili ne htjeli muškarci su u našem društvu uvijek više istaknuti po svakom pitanju.

Mladen Gregurović, predsjednik gradskog Vijeća Grada Krapine, uz čestitke svima povodom Dana žena kazao je da je ovo na neki način uobičajena situacija u kojoj se on svakodnevno nalazi:” Radio sam na Domu zdravlja, bio sam okružena sa ženama, bio sam i povjerenik za ravnopravnost spolova, a kad dođem u Grad tu je gradonačelnik, ali su pročelnice žene, tako da sam uvijek u manjini. Sjetio sam se jedne zgode kad sam bio na jednom općinskom sudu u Zagrebu, sutkinja me pitala kako je u Krapini, koji su suci, a ja sam odgovorio – čujete kod nas su same žene sutkinje. Ona meni veli „to vam je tak u životu, mi smo na ovim malim sudovima, a frajeri su na višim“ – kazao je Gregurović.

Tako su nam gošće, znanstvenice ispričale kako su gradile karijeru u znanosti, čuli smo priče o tome koji su to izazovi koji vam nekad mogu otežati taj put, kako je postojeće stanje žena u visokom obrazovanju i znanosti zadovoljavajuće kod nas ako se usporedimo sa našim okruženjem, ali postotak žena koje su na najvišim akademskim funkcijama i dalje nije visok. Vezano za plaće znanstvenica, ako gledamo institute i javni sektor, koeficijenti su isti i tu nema razlike, vjerojatno postoje razlike u privatnom sektoru, ali do tih podataka je jako teško doći.

Žene u znanosti nisu bile baš tema kad se pogleda unatrag i rijetko tko bi mogao nabrojiti važnih 10 žena u znanosti. Hrvatska nije izuzetak ako govorimo o vidljivosti žena u znanosti, jer sve je više doktorica znanosti, ali još uvijek je više muškaraca na sveučilištima i institutima, više ih je na mjestima donositelja odluka u znanosti i više je muškaraca na višim znanstveno nastavnim mjestima.

Ulaganja u znanost i znanstvena istraživanja kod nas su premala, prema mišljenju naših sugovornica, za razliku od drugih država u EU i u svijetu. Stereotipi o znanstvenicama su i dalje prisutni u društvu stoga treba stalna komunikacija u javnosti kako bi se te percepcije mijenjale. Svakako je potrebna međusobna podrška i sinergija svih zvanja kad su u pitanju znanstvena istraživanja, a treba voditi i brigu u svakom segmentu o etici, kako se rezultati znanstvenih istraživanja ne bi koristili za uništavanje čovječanstva, kako je to nekad bilo u prošlosti.

sleljak/zip.com.hr 09.03.2023.