ZAGORJE ZELENO: “Važno je očuvati svaku vrstu, svaka je važna od najmanjeg kukca do najvećih sisavaca”–poručila je Hršak

Proteklog četvrtka, 22. kolovoza u edukativnom serijalu Zagorje zeleno, smo sa Dijanom Hršak, ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, pričali o šišmišima i Međunarodnoj noći šišmiša.

Međunarodna noć šišmiša tradicionalno se obilježava svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu od 1997. godine, a u našoj županiji Noć šišmiša organizira JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

-Šišmiši su izuzetno važne životinje i kroz ovakvu manifestaciju pokušavamo razbiti neke predrasude, kao što je da su oni slijepi, da će nam se zaplesti u kosu, da piju krv i slične stvari-kazala je Hršak te napomenula kako šišmiši koji obitavaju u našoj županiji nisu takve vrste.

Naime, kod nas se mogu pronaći šišmiši koji se hrane kukcima i izuzetno su korisni. Šišmiši su noćne životinje i jedini su sisavci koji lete.

-Postoji preko 30 vrsta šišmiša u Hrvatskoj, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježeno 17 vrsta, od čega pet Natura 2000 vrsta-kazala je Hršak istaknuvši kako se kroz istraživanja pokazala dosta dobra raznolikost, iako brojnost varira.

Javna ustanova svake godine provodi monitoring u crkvama u kojima prate porodiljne kolonije, a to su crkve u Klanjcu, Krapini, Donjoj Stubici i na Trškom Vrhu.

-Kolonije se okupljaju u potkrovlju gdje oni imaju svoju sigurnost i tamo majke odgajaju i hrane mlade šišmiše-kazala je Hršak istaknuvši kako ove godine nije bilo šišmiša zbog renovacija ili promjene krovišta zbog čega su se oni preselili.

Sama istraživanja provode se postavljanjem posebnih mreža na mjestima gdje oni najčešće dolaze po vodu. Isto tako, postoje i uređaji koje snimaju frekvenciju njihovog glasanja, a koje ljudi ne mogu čuti. Vrijedi spomenuti kako svaka vrsta ima posebnu vrstu glasanja i prema tome se može odrediti o kojoj se vrsti radi.

Njima ne smeta visoka temperatura u potkrovljima, veći im je problem ako bi nestalo vode ili kukaca kojima se hrane, a najviše vole komarce. Šišmiš u svojem hranjenju svaku večer može pojesti do 1.000 jedinki komaraca, tako da su prirodni regulatori njihove brojnosti.

Emisiju pogledajte na:

Ravnateljica Ustanove istaknula je kako su šišmiši uz sove jedine životinje koji su prirodni neprijatelji životinja koji su također aktivni noću.

-Šišmiši su u jesen, kako dolazi kraj sezone veoma aktivni kako bi skupili hranu i energiju za zimsku hibernaciju. U jesen se i pare, a onda u rano proljeće kada se bude ide izlijeganje mladih i kreće sezona-pojasnila je Hršak.

Noć šišmiša u Krapinsko-zagorskoj županiji održava se u Tjednu kajkavske kulture, 13. rujna od 18.30 u Muzeju krapinskih neandertalaca.

-Uvijek počnemo s uvodnim predavanjem o osnovnim činjenicama i informacijama o šišmišima što je važno jer kasnije imamo nagradni kviz-pojasnila je Hršak dodavši kako uz to oslikavaju i tetovaže šišmiša te idu u potragu za B detektorom u okolici muzeja. Ove godine je novost i mađioničar koji će zabavljati okupljene.

-Stabilnost eko sustava je važna zbog toga jer čim je sustav stabilniji, tim više on može doprinijeti kvaliteti života i nema katastrofa. Iz tog razloga je važno očuvati svaku vrstu, svaka je važna od najmanjeg kukca do najvećih sisavaca. Isto tako, moramo spomenuti važnost očuvanja biljnog svijeta, važnost očuvanja šuma, održavanja travnjaka, sprječavanja zagađenja, sprječavanja uništavanja vodotoka. Voda je izuzetno bitna i iz tog razloga se moramo odgovorno ponašati-poručila je Hršak te je pozvala sve da se odazovu ovogodišnjoj Noći šišmiša u Krapini.

mstužić/zip.com.hr 27.08.2024.