VELIKI INTERVJU: Snježana Romić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ – “Bitno je vjerovati u bolje društvo u kojem nema neravnopravnosti”

Ravnopravnost spolova je, prema Zakonu u RH, temeljna vrednota ustavnog poretka koja uređuje i definira način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Sama definicija znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. U Republici Hrvatskoj izrađen je i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova, za razdoblje do 2027. godine. To je strateški dokument u području ravnopravnosti spolova čiji je cilj stvaranje uvjeta za ravnopravnije društvo putem uspostave jednakih mogućnosti za sve građane i građanke.

O ravnopravnosti spolova, radu Povjerenstva koje je osnovano od strane KZŽ i kakva je situacija u Krapinsko-zagorskoj županiji, razgovarali smo sa Snježanom Romić, predsjednicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije.

ZIP: Povjerenstvo za ravnopravnost spolova djeluje u KZŽ već dugi niz godina – kad je
oformljeno i koji su ciljevi postavljeni?

Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova osnovano je 2004. godine, a djeluje od ožujka 2005. godine. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije je savjetodavno tijelo Županijske skupštine. U sklopu svojih zadaća predlaže Županijskoj skupštini donošenje općih akata iz područja ravnopravnosti spolova i izrađuje županijske strateške dokumente iz područja ravnopravnosti spolova. Provodi mjere iz nacionalnih i županijskih strateških dokumenata iz područja ravnopravnosti spolova u kojima je nositelj te izrađuje izvješća o njihovom provođenju. Razmatra  prijedloge mjera i općih akata kojima se uređuju pitanja od značenja za ravnopravnost spolova.

Ciljevi rada Povjerenstva su promicanje ravnopravnosti spolova, pomoć žrtvama obiteljskog nasilja na području županije. Potaknuto je formiranje SOS telefona koji je uspješno saživio uz pomoć CESI i pruža pomoć žrtvama nasilja u obitelji. Također je inicijativom PRS KZŽ otvorena sigurna kuća Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK.

ZIP: Kakva je situacija danas u Hrvatskoj, odnosno u Krapinsko-zagorskoj županiji po pitanju ravnopravnosti spolova?

Sukladno Nacionalnoj politici ravnopravnosti spolova županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova imaju zadatak da u suradnji s upravnim tijelima regionalne samouprave, organizacijama civilnog društva koje se bave pitanjima promocije i zaštite
ljudskih prava, znanstvenim institucijama, medijima i drugim zainteresiranim subjektima
potiču afirmaciju žena u lokalnoj zajednici, posebice u političkom i javnom životu, ženskom
poduzetništvu, obrazovanju i kulturi, profesionalnom i stručnom usavršavanju, promiču
zdravstvenu i socijalnu sigurnost žena, te djeluju na sprječavanju svih oblika njihove
diskriminacije.

Krapinsko-zagorska županija donijela je svoj Plan ravnopravnosti spolova za razdoblje
od 2022. do 2025. godine. Cilj je da žene i muškarci, u svoj svojoj raznolikosti, mogu
slobodno kročiti putem koji su odabrali, imati jednake mogućnosti za uspjeh te da mogu
ravnopravno sudjelovati u društvu.

ZIP: Koje sve aktivnosti tijekom godine provodite na području Krapinsko-zagorske županije?

Tijekom godine provode se razne aktivnosti kojima se želi javnost osvijestiti o još uvijek nejednakom položaju žena i muškaraca u društvu. Organiziraju se okrugli stolovi, tribine i panel rasprave, kampanje o:
 problematici zapošljavanja te usklađivanja javnog i profesionalnog života, posebno žena;
 važnosti aktivnog sudjelovanju žena u javnom životu lokalnih sredina;
 poduzetništvu žena;
 osvještavanju prisutnosti stereotipa, predrasuda i diskriminacije u društvu:
 kroz međuresorne suradnje progovara se o problematici nasilja u obitelji, spolnog
uznemiravanja na radnom mjestu i javnom životu, položaju osoba s invaliditetom, dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite, posebno u području reproduktivnog zdravlja i skrbi za žene u rodilištu.

ZIP: Rodno utemeljene nepravde još uvijek su značajno prisutne u svim porama društva – ima puno predrasuda, stereotipa i različitih oblika nasilja. S čime se sve susrećete na terenu?

Na žalost stereotipi i predrasude, različiti oblici nasilja još su uvijek prisutni u društvu, nalaze
se u nama i često ih nismo svjesni. Njih se javno ne propagira, ali se u praksi prerijetko kritiziraju i prečesto toleriraju. Zato se Krapinsko-zagorska županija kroz svoje Povjerenstvo
za ravnopravnost spolova uključila u kampanju „16 dana aktivizma“, koja se svake godine
provodi u cijelom svijetu s ciljem ukazivanja na neravnopravnost, diskriminaciju, stereotipe i
predrasude prisutne u društvu.

Kampanja proGLEDAJ oko sebe, akTIviraj se svake godine

Kampanja se već dvije godine provodi pod geslom kampanje “ProGLEDAJ oko sebe, akTIviraj se! ”. Kroz 16 dana objavljuju se i komuniciraju pozitivne poruke uz pomoć poznatih osoba iz javnog, gospodarskog i političkog života u Zagorju i šire. Na neke od neravnopravnosti, diskriminacije, stereotipe i predrasude ukazano je tijekom kampanje. Npr.: muškarci ne plaču, žene su loše vozačice, politika nije za žene, šutnja je zlato, žene su rastrošne, muškarci ne pričaju o osjećajima, postoje muški i postoje ženski poslovi, običan čovjek ne može ništa promijeniti… Kampanjom se želi barem malo utjecati i promijeniti poglede, razmišljanja, stavove svih dionika društva, potaknuti njihovo uvažavanje, poštivanje razlika i rodnu ravnopravnost s težnjom postizanja pozitivnih pomaka u društvu. Potičemo sve da malo stanu i razmisle u kakvom društvu žele živjeti i na koji način sami možemo doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu. Međusobno uvažavanje je važno i svi moramo poštivati međusobne razlike.

ZIP: Kada je riječ o nasilju u obitelji, najčešće žrtve su žene. Što nam brojke govore danas?

Nasilje u obitelji i prema ženama obilježava činjenica kako je ono rodno uvjetovano. U pojedinim slučajevima teško je prepoznatljivo jer se javlja u različitim pojavnim oblicima.
Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog
života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih
prava žena. Samo 52 posto žena u braku ili u zajednici slobodno donosi vlastite odluke o seksualnim odnosima, upotrebi kontracepcije i zdravstvenoj zaštiti. Svaka treća žena i djevojka doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života, najčešće od strane intimnog partnera.

Šutnja nije zlato – nasilje je neprihvatljivo

U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke. Većina nasilja ostaje neregistrirana. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara. Uvriježeno je mišljenje kako je ono što se događa unutar četiri zida privatna stvar u koju ne treba zabadati nos. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od reakcije nasilnika i posljedično još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako je ionako nitko ne može zaštiti. Prisutno je i nepovjerenje u rad državnih institucija što dovodi do stvaranja velike tamne brojke toga oblika nasilja. Osim žena česte žrtve nasilja su djeca jer se nasilje događa i u njihovoj prisutnosti. Šutnja nije zlato i zato svako nasilje koje vidimo, kojem svjedočimo moramo prijaviti.

ZIP: Vršnjačko nasilje također je problem, kao i internetsko nasilje ili popularnije nazvano cyberbullying?

Elektroničko nasilje (engl. su) u današnjem virtualnom načinu života djece i mladih je često
prisutna. Djeca i mladi vrlo su vješti u komunikacijskim aktivnostima putem interneta (kroz
uporabu e-mailova, web stranica, blogova), videa ili mobilnih telefona, društvenih mreža i
grupa. Na žalost takvi oblici komunikacije često služe kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način. Uvijek je cilj  povrijediti,
uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih, video poruka,
fotografija, poziva ili neugodnih komentara. Često je i rodno uvjetovano.

Elektroničko nasilje opasnije je od „tradicionalnog“ vršnjačkog nasilja. Ono je prisutno 24 sata na dan, vidljivo je širokoj publici i svjedocima kod kuće i na mjestima koja su ranije bila
sigurna za dijete. Najčešće je nasilnik anonimna osoba koja krši socijalne norme te kod žrtve pojačava osjećaj nesigurnosti i straha. Zbog toga su posljedice takvog oblika nasilja ponekad ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. S obzirom da ne dolazi do fizičkog kontakta između žrtve i publike, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti. Žrtve često pate od trajnih posljedica i to bez ikakve satisfakcije ili podrške. Potrebno je kontinuirano vršiti edukacije u cjelokupnoj obrazovnoj vertikali, u vrtićima i školama, ali i edukacije za roditelje o podizanju svijesti o ovoj vrsti nasilja.

ZIP: Prema vašem mišljenju kakav je danas položaj i prikaz žena u medijima?

Mediji kao odraz nekog društva i kulture trebali bi promicati ravnopravnost i eliminirati svaki
tip diskriminacije. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, trebali promicati razvoj svijesti o
ravnopravnosti žena i muškaraca kroz sve programske koncepte.  Žene su manje vidljivije u medijima, posebno u sferi politike i temama od javnog interesa, ali zato zastupljene u reklamama i zabavnom programu. Često su prikazane na stereotipan, patrijarhalan i seksualizirani način. Podzastupljene su u medijima kao zaposlene osobe.

Prikaz žene u medijima još uvijek je sa velikom dozom seksizma

Mediji često naglašavaju i dvostruku ulogu žene uz koju se uvijek veže uloga žene kao majke ili supruge. Posebno se gleda kakav je ženin styling (frizura, odjeća). Dominantan je fokus na
vanjskom izgledu, a vrlo često je sadržaj poruke koju govori u drugom planu ma koliko se ona trudila. Seksizam je uočljiv i u govoru i pisanju – tradicionalno ukorijenjene poslovice,
sintagme i riječi šire stereotipna shvaćanja. Za žene novinarke su uglavnom rezervirane
kategorije poput zabave, kulture, mode, zdravlja i slično, a u „ozbiljnijim“ temama još uvijek
dominiraju muškarci. Podzastupljene su u novinarstvu kao komentatorice, stručnjakinje,
političarke, subjekti priče i izvori vijesti. Nakon studija novinarke primaju manje plaće od
novinara.

Dokazi da rodna ravnopravnost u medijima, stoga i u društvu, nije u potpunosti još dostignuta
jesu nedovoljna zastupljenost žena u medijima, kao i svakodnevni primjeri seksualiziranja i
omalovažavanja žena, stereotipnih prikaza žena i muškaraca te tradicionalnih rodnih uloga.
Potrebno je odvojiti se od dosadašnjeg narativa u medijima koji dozvoljava rodnu diskriminaciju, omalovažavanje ili iskrivljen prikaz na rodnoj osnovi, kako bi mladima i djeci
dozvolili da sami dolaze do vlastitih spoznaja o svijetu u kojemu žive.

Rijetko se tko usudi izložiti, preuzeti odgovornost, stati prvi i krčiti sve prepreke pred sobom,
odričući se i djela svog privatnog života.

Marginaliziranje žena u hrvatskoj politici ima dugu tradiciju

ZIP: Žene i politika je zaista tema koju puno komuniciramo u KZŽ protekle 2 godine. Ima li pomaka?

Marginaliziranje žena u hrvatskoj politici ima dugu tradiciju, stvari se nisu bitno promijenile,
pitanje ravnopravnosti i tolerancije uvijek naiđe na prepreku našeg još uvijek patrijarhalnog
društva. U sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora 51 žena, odnosno 33,77 posto. Zastupljenost žena u predstavničkim tijelima na nižim razinama je jednako loša, mada u našoj županiji imamo uspješne žene načelnice i gradonačelnice.

Za razliku od vodećih pozicija, u administrativnim aparatima gradova i općinama, pa i županijama vodeća mjesta imaju žene. Što je pozicija u hijerarhiji viša, to je rodni jaz izraženiji isto kao i kad se analiziraju podaci o postotku žena na bilo kojim upravljačkim pozicijama u tvrtkama.  I dalje smo kao društvo izrazito konzervativni, smatra se da je politika „muški posao“, mladim ženama koje imaju obitelj i djecu iznimno je teško baviti se politikom jer to traži angažman 24 sata dnevno. 

Okrugli stolovi „Žene i politika” imaju cilj osnaživanje žena za ulazak u politiku, za još jaču
vidljivost i aktivnost i za veću participaciju na najvišim razinama vlasti, a također jedan od
ciljeva je jačanje ravnopravnosti spolova i širenje svijesti o jednakim mogućnostima. Žena je u politici izložena. Treba dobro balansirati između privatnog i poslovnog života te aktivnosti koje se od nje očekuju u politici. Mi se žene pitamo i stalno propitujemo što smo ostvarile u sferi obitelji, posla ili politici. Potrebna je dobra organizacija radnog dana i tjedna, potrebno je pronaći i vrijeme za sebe. Ujedno često se treba bespotrebno dokazivati i ulagati puno veći napor od muškarca da bi ostvarila svoje ideje.

ZIP: Žene u ruralnim sredinama također su posebna tema – s kojim se sve problemima žene susreću, obzirom da je KZŽ zaista ruralna sredina?

Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima
javnog i privatnog života, da imaju jednak status, imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje
svih prava i imaju jednaku korist od ostvarenih rezultata.

Ruralna sredina ima slabiju dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći i
sustava savjetodavne podrške što čini položaj ruralnih žena izloženih rodno utemeljenom
nasilju i nasilju u obitelji rizičnijim od onoga u kojima se nalaze žene u urbanim područjima. No nasuprot tome žene u ruralnim područjima svojim vještinama, znanjima i
kreativnim potencijalima predstavljaju snagu na kojoj se može temeljiti ruralni razvoj. To
su žene na čije ime glasi obiteljska tvrtka, OPG, obrt, apartman i slično. Ne samo da su
nositeljice već i glavne inicijatorice i kreatorice cjelokupnog poslovanja i napretka poslovanja
na svom imanju, u obrtu ili tvrtki. Kako bi bile ohrabrenije, smanjile strah od rizika poslovanja, povećale samopouzdanje potrebno im je umrežavanje i susreti uz izmjene dobrih iskustava.

ZIP: Poruka svima u društvu – što trebamo sve poduzimati da postanemo demokratičnije i bolje društvo?

Ravnopravnost između muškarca i žene ključ je kvalitetnih obiteljskih i društvenih odnosa.
Poznato je da djeca uče iz primjera koje vide te odražavaju stavove svojih obitelji. Obitelji su
temelj odgoja i uzor svakog djeteta.

Kod djece i mladih treba razvijati vještine kritičkog razumijevanja medija kao i intenzivirati rad na razumijevanju stereotipa i predrasuda u svim segmentima društva. Ključna je edukacija od najmlađe dobi. Cilj nam je da se djeca oba spola pripreme za aktivno i ravnopravno sudjelovanje na svim područjima života. Promicanjem nediskriminacijskih znanja o ženama i muškarcima, uklanjanjem neravnopravnosti spolova i rodnih stereotipa, uči se mirotvorna komunikacija te sprječavanje nasilja nad ženama, odnosno muškarcima.

Živimo u vremenu kad svjedočimo propadanju društvenih vrijednosti, kad se u javnom
govoru nerijetko čuje mržnja i poziv na nasilje i kad nerijetko svjedočimo seksističkim
ispadima. Bitno se boriti protiv svega toga.

Bitno je vjerovati u bolje društvo u kojem nema neravnopravnosti. Tada ćemo imati jednake plaće za jednaki rad, pravo na izbor, bolji omjer privatnog i poslovnog, jednaku podjelu kućanskih poslova, društvenu skrb, sigurne ulice, zaštitu od nasilja i povjerenje.
Važno je da svi zajedno mijenjajmo poglede, razmišljanja i stavove, te stvaramo bolje
društvo. Unatoč razlikama svi smo ravnopravni u društvu, a različitosti svako društvo
obogaćuju, čine ga jačim i bogatijim.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 30.06.2024.