USPJEŠNA PROVEDBA KRUŽNOG GOSPODARSTVA U ZAGORJU

Europska unija godišnje proizvede više od dvije i pol milijardi tona otpada zbog čega je nužna implementacija kružnog gospodarstva. Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji se temelji na dijeljenju, ponovnom korištenju, recikliranju i obnavljanju postojećih proizvoda. Takav način, osim što smanjuje obim otpada, produljuje i životni vijek određenog proizvoda, a pojeftinjuje cijenu proizvodnje. Kako bi se prezentirali primjeri dobre prakse uspješnog korištenja sekundarnih sirovina i to u području otpadnog papira, stakla, tekstila i plastike, Hrvatska gospodarska komora u suradnji s tvrtkama Valoviti papir Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., Regeneracija d.o.o. i Stražaplastika d.d. organizirala je okrugli stol na temu kružnog gospodarstva.

Na samom početku Okruglog stola krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je Krapinsko-zagorska županija najbolja regija po korištenju sekundarnih sirovina u proizvodnji: „ Ova poduzeća su među prvima u Hrvatskoj shvatile da se trebaju pozabaviti kružnom ekonomijom i da treba reciklirati sirovinu. na vrijeme su s tim krenula, a prije svega takvim poslovanjem stvaraju imidž i povećavaju vrijednost svog proizvoda, a s druge strane pojeftinjuju svoju proizvodnju. S kružnim modelom ćemo se morati pozabaviti u cijeloj Hrvatskoj, a Europa je već napravila nekoliko koraka više nego mi“ rekao je župan Kolar. Govoreći o projektima koje će Krapinsko-zagorska županija aplicirati u buduću financijsku omotnicu župan Kolar je kazao kako će svi županijski projekti ići prema recikliranju sirovina. Ono što je, kako je naglasio Kolar, izuzetno bitno jest da se kolektivno stvara svijet, od najmlađe dobi, o recikliranju sirovina, odnosno da je to otpad, a ne smeće i da se ponovno može vratiti u funkciju.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo online je prezentirala Olga Pozlević, predstavnica Europske komisije uz podatke o stanju recikliranja i kružne ekonomije u EU.

Zvonimir Čuljak, generalni direktor tvrtke Valoviti papir Dunapack napomenuo je kako je jedna od zadaća tvrtke podizati svijest o značenju kružne ekonomije, prikupljanju otpada, sortiranju otpada i korištenju tog otpada kao sirovine. „Kružna ekonomija je vrlo značajna za nas, i to ne samo za gospodarstvenike, već i za građane. Govorimo o prikupljanju otpada, ali govorimo i uporabi otpada kao sirovine. U ovim teškim vremenima radi utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini imamo problema sa sirovinom, materijalima i resursima“ istaknuo je Čuljak.

„Naša tvrtka radi ambalažu od papira koji je sto posto recikliran. Naravno da u tom našem procesu ima tehnološkog otpada kojeg skupljamo i ponovno šaljemo na preradu kako bi se dobila nova sirovina. Prikupljanje otpada i otpadnog papira imamo tvrtku koja se nalazi u Svetoj Heleni, koja to radi za nas. Imamo zatvoreni cijeli jedan krug, jer osim prikupljanja otpadnog papira, imamo preradu otpadnog papira kao gotov proizvod i korištenja tog papira kao sirovine za ambalažu koja natrag ide na tržište kako bi se ponovno prikupila kao sirovina i predala na daljnju obradu“ rekao je Čuljak.

Predsjednik uprave Vetropack Straže Hum na Sutli Tihomir Premužak naglasio je kako se u Hrvatskoj, sudeći po podacima koji su tvrtki dostupni, reciklira nešto preko 50 posto stakla. U modernijim ekonomijama, u državama Europe kao što su Švicarska, Skandinavske zemlje pa čak i Slovenija, taj je postotak značajno veći, stoga Hrvatska ima još puno posla po tom pitanju: „Prvo treba izgraditi sustav sakupljanja koji omogućava da se veća količina starog stakla vrati u sustav. Naš sustav očito nije dovoljno efikasan kad se još uvijek držimo na brojci od 50 posto, plus – minus, sustav treba ažurirati.  Tržište ambalažnog stakla u Hrvatskoj je negdje oko 80 tisuća tona godišnje, a mi iz Hrvatske uspijemo dobiti pola, sve ostalo završi negdje drugdje. Mi daleko više stakla, kao sekundarnu sirovinu, moramo uvesti jer su naši kapaciteti u Humu na Sutli daleko veći nego što je tržište ambalažnog stakla u Hrvatskoj“ istaknuo je Premužak.

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije Zabok, tvrtke koja već dugi niz godina radi po sistemu kružnog gospodarstva istaknuo je: „ Od samog početka, od osnivanja se bavimo kružnim gospodarstvom i s time smo nastavili. Drago nam je da možemo dijeliti svoja iskustva i znanja, a posebno je dobro da ovdje u Zagorju pokazujemo četiri tvrtke koje se bave kružnim gospodarstvom. Naša proizvodnja bazira se na recikliranim tekstilnim vlaknima, proizvodimo sami sirovu,  većinu materijala uvozimo iz Slovenije, Austrije i Italije, a kompletna prodaja gotovih proizvoda je na EU tržištu. Drugi dio proizvodnje su tepisi koji isto su ekološki proizvod, na lokalnoj sirovini“ – kazao je Švaljek.

Direktor tvrtke Stražaplastika Hum na Sutli Josip Grilec napomenuo je kako su iskustava koja se tiču kružnog gospodarstva u zadnje vrijeme sve bolja na području Hrvatske: „ Mi koji se istinski bavimo proizvodnjom proizvoda iz plastike, moramo biti dionici kružne ekonomije kako bismo iz proizvoda kojeg smo nekad proizveli za jednu namjenu, proizveli za drugu, možda manje dodane vrijednosti ili manje zahtjevnog, kako bismo dobili tu kružnu ekonomiju tako da iskorištavamo resurse koje imamo, a za koje vjerujem da nisu neograničeni, već ograničeni – istaknuo je Grilec uz napomenu da je glavni ključ uspjeha kružne ekonomije edukacija i prezentacija.

Marija Ščulac Domac, direktorica sektora za industriju i održivi razvoj HGK, složila se kako su sekundarni materijali vrlo bitni za industriju i poduzetnike. U vrijeme kada sve teže doći do sirovina na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, ovi primjeri dobre prakse osim ekološkog, imaju i iznimni gospodarski značaj. Na pitanje zašto se Okrugli stol održava baš u Zaboku, Ščulac Domac je odgovorila kako su Zagorju, na malom geografskom prostoru, četiri izvrsne industrije koje su vodeće u Hrvatskoj u gospodarenju otpadom, kružnom gospodarstvu i recikliranju.

Zaključak skupa je da svi zajedno moramo još dosta toga napraviti kako bismo naš sustav poboljšali toliko da se približimo ciljevima od 70-75% recikliranja. Naša trenutačna upotreba resursa nije održiva jer trošimo i crpimo više sirovina nego što naš planet može dugoročno proizvesti. Predviđa se da će do 2050. godine broj potrošača srednjeg sloja u svijetu iznositi 6 do 7 milijardi, a to će povećati pritisak na potrošnju i okoliš. Spontan prelazak na kružno gospodarstvo isto tako nije moguć, mora biti sinergija snažne javne i privatne gospodarske strukture, koje će ponuditi smjernice za buduće djelovanje u pogledu uspostave kružnog gospodarstva. Svi možemo doprinijeti prelasku na kružno gospodarstvo, važno je da raspolažemo pravim informacijama i rješenjima za ostvarivanje te velike promjene pa je stoga potrebno još više ovakvih skupova, kako bi uskladiti cijeli sustav, educirali sve dionike društva i podizali svijest i kod građana o važnosti recikliranja. (sleljak)

sleljak/zip.com.hr 16.05.2022.