Connect with us

Aktivizam

“Rodno utemeljeno nasilje jedno je od najsustavnijih i najčešćih oblika kršenja ljudskih prava žena na svijetu” – naglasila Višnja Ljubičić

Problem nasilja u društvu, bilo da se radi o nasilju u obitelji, vršnjačkom nasilju ili internetskom nasilju – tzv. cyberbullyingu, ne možemo stavljati pod tepih.

To su sve važne teme o kojima moramo komunicirati svakodnevno, kako bi se shvatilo da je bilo koji oblik nasilja zaista neprihvatljiv u društvu. Kakva je situacija u Hrvatskoj što se tiče nasilja u obitelji i što nam govore brojke, upitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova RH, Višnju Ljubičić, koja je naglasila kako su, nažalost, najčešće žrtve žene.

-Kada govorimo o rodno utemeljenom nasilju, govorimo o jednom od najsustavnijih i najčešćih oblika kršenja ljudskih prava žena na svijetu. Ono predstavlja značajan te globalno iznimno raširen društveni problem. Niti u Hrvatskoj, nažalost, sustav, ali i društvo u cjelini, dosad nisu uspjeli na odgovarajući način riješiti ovaj ozbiljni izazov – kazala je pravobraniteljica Ljubičić.

Promatrajući pojavnost nasilja protiv žena u Hrvatskoj, Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje na već godinama postojan i sve izraženiji trend – broj kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u razdoblju od 8 godina učetverostručio (s nešto preko 2.000 evidentiranih djela u 2015., došli smo na preko 8.000 ovih djela u 2023.), dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju praktički prepolovio (sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 8.000 u 2023.).  Dodatno, u 2023. godini je po prvi put, otkad se prati statistika nasilja nad ženama i među bliskim osobama, broj evidentiranih kaznenih djela pretekao broj evidentiranih prekršaja (prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 7.675, a kaznenih djela među bliskim osobama – 8.460).

Sustav borbe protiv nasilja nad ženama nije učinkovit

Navedeni višegodišnji trend pada broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava nasilja u obitelji u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje na zaključak na koji Pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen na način da učinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku.

Također, povodom nedavnih tragičnih slučaja ubojstava žena, Pravobraniteljica ponovno, kao i nažalost već nebrojeno puta do sada, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena i ove 2024. godine. Prema statističkim podacima koje Pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – „Femicide Watch“, čija je osnivačica, u 2024. godini s dosad počinjenih 5 slučajeva femicida razvidno je, kako sam već napomenula, da se brutalizacija nasilja na žalost sviju nas nastavlja. Kada navedene statističke podatke usporedimo s podacima iz 2023., vidljivo je da je te godine zabilježeno ukupno 23 ubojstva u Republici Hrvatskoj (4 manje nego 2022. i 7 manje nego 2021.), od čega je bilo ukupno 9 ubijenih žena (4 manje nego 2022. i 6 manje nego 2021.) – od kojeg broja su njih 5 ubili intimni partneri (bivši ili sadašnji partneri/supruzi).

Zagreb, 5. listopada 2020. – Visnja Ljubicic, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Photo: Robert Gaspert

-I upravo je činjenica da većinu nasilja prema ženama kontinuirano čine zapravo njihovi najbliži, supruzi, partneri ili bivši partneri, dok veliki broj žena smrtno strada upravo nakon što se odluči prekinuti nasilnički odnos, duboko zabrinjavajuća i upozorenje da je sustavne promjene nužno poduzeti odmah. Također, ono što je dodatno vidljivo i poprima obilježja svojevrsnog trenda, kojeg ne smijemo zanemariti, jest činjenica da sve češće zamjećujemo i da su u određenom broju slučajeva sinovi ti koji ubijaju svoje majke – ove godine jedno ubojstvo žene bilo je počinjeno od strane sina (2023. u dva slučaja sin je ubio majku). Ovakav negativan stabilan trend ubojstava žena među bliskim osobama uklapa se zapravo u već navedeni generalni trend brutalizacije nasilja prema ženama i posljedica je uglavnom neučinkovitog sustava suzbijanja nasilja prema ženama – naglasila je Ljubičić.

Vršnjačko nasilje također je jedan od gorućih problema posljednjih godina

Djevojke i mlade žene često se suočavaju sa nasiljem u mladenačkim vezama, ali i nasiljem počinjenim od strane drugih, odraslih zlostavljača iz njihova okruženja. Radi se o oblicima nasilja sa izrazito prisutnom rodnom dimenzijom i uzrocima istoga koje treba tražiti u još uvijek prevladavajućem patrijarhalnom okruženju i društvu koje često tolerira, umanjuje i opravdava nerazumijevanje, stereotipe, seksizme, ali i nasilničke stavove i obrasce ponašanja.

Vršnjačko nasilje događa se uživo, u realnom svijetu ili putem interneta, kada govorimo o cyberbullyingu ili kibernetičkom nasilju. Ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve u sadašnjosti, ali i u odnosu na njihov daljnji razvoj, obrazovanje, mrežu podrške. Stoga se kao pravobraniteljica kontinuirano zalažem da se posebna pozornost posveti prije svega primarnoj prevenciji i radu s mladima, zatim rodnoj dimenziji uznemiravanja (bullyinga) u školama, a sustavno zagovaram i da se kurikulumi i odgojno-obrazovni materijali povezani s ravnopravnošću spolova, koji su uvedeni u školski sustav, kao i protokoli za postupanje u slučajevima nasilja dosljedno provode u školama, te da se načelo ravnopravnosti dosljedno i na svim obrazovnim razinama promiče u školama kroz usavršavanje, edukativne materijale i provođenje kampanja osvještavanja, kako učenika/ca, tako i nastavnog i drugog osoblja- poručila je Pravobraniteljica.

Internetsko nasilje ili popularnije nazvano cyberbullying je ozbiljan problem

-Važnost ove teme neupitna je budući da je iz dostupne literature i statističkih podataka razvidno da je kibernetičkoili cyber nasilje nad ženama i djevojčicama postalo značajan problem s ozbiljnim implikacijama za društva i gospodarstva diljem svijeta. Rodno utemeljeno nasilje u virtualnom svijetu, koje, iako je novija pojava u našoj zakonodavnoj praksi, zapravo predstavlja od prije poznat i postojeći kontinuitet nasilja prema ženama koje se, prilagođeno novim platformama i mogućnostima, iz stvarnog svijeta već godinama ‘prelijeva’ u tzv. virtualni svijet – kazala je Ljubčić dodavši kako se često odbacivalo kao beznačajan virtualni fenomen, međutim, kako se digitalni (online) i prostor licem u lice (offline) napretkom tehnologije sve više integriraju, kibernetičko nasilje se pojačava ili je preteča nasilju i viktimizaciji u realnom svijetu.

Naime, s jedne strane sam Internet i društvene mreže kao ključni informacijski i komunikacijski kanali u današnjem virtualnom svijetu odličan su alat u suvremenom društvu, koristan za mnogo toga, od brzog povezivanja i dostupnosti nebrojenih informacija, do stupanja u kontakt s bilo kim u bilo kojem dijelu svijeta, udruživanja, društvene akcije i reakcije, dijeljenja iskustava, tekstova, znanja, obrazovanja, podrške, promjene i slično. No, s druge strane, seksistički komentari, stereotipi, omalovažavanje žena i djevojaka na društvenim mrežama, ali i nasilje općenito u virtualnom prostoru ne poznaju granice i više-manje predstavljaju globalni problem.

-Posljedice ovog oblika nasilja nemjerljive su. Žene i djevojke često se povuku iz digitalne sfere, ušutkaju se i izoliraju te na kraju, kako sam već napomenula, izgube prilike za izgradnju svog obrazovanja, profesionalne karijere i mreže podrške. Mlade žene i djevojke dugotrajno su traumatizirane i viktimizirane, što negativno utječe na njihovo fizičko i socijalno funkcioniranje, mentalno zdravlje te razvoj i dobrobit, a u ekstremnim situacijama raste rizik od suicida. Sve navedeno dodatno ugrožava i podriva borbu za ravnopravnost spolova, ali i cjelokupna gospodarstva, jer s brojem žrtava i težinom traumatizacije pada i radna sposobnost stanovništva, a kako su uglavnom žrtve ovih oblika nasilja žene, gubitak je višestruk i opet nesrazmjerno pogađa jedan spol – kazala je Pravobraniteljica.

Također je dodala kako je potrebno dodatno naglasiti, upravo zbog visokog postotka tamnih brojki i neprijavljenih slučajeva, još uvijek nije razvidna točna slika o njegovoj rasprostranjenosti, budući da se o ovoj vrsti nasilja sustavno ne prikupljaju statistički podaci. Hrvatska po tom pitanju nije izuzetak. Kada govorimo o kaznenim djelima koja se vrše putem računala, odnosno koristeći se Internetom, u Kaznenom zakonu postoji cijela glava naziva Kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, o čemu se već neko vrijeme vodi opširna i detaljna statistika (npr. KD Računalna prijevara i slično). Međutim, kada govorimo o rodno utemeljenom nasilju koje se vrši u virtualnom svijetu, ponovno naglašavam, nažalost sustavno prikupljenih podataka i dalje nemamo.

-Kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već godinama kontinuirano upozoravam sve odgovorne dionike na nužnost osvještavanja ovog značajnog društvenog problema kao i na obvezu unaprjeđenja zakonodavnog okvira za sankcioniranje ove vrste protupravnog nasilničkog, po spolu diskriminatornog i rodno uvjetovanog ponašanja u virtualnim prostorima, kao i na to da počinitelji uglavnom prolaze nekažnjeno dok žrtve često pate od trajnih posljedica i to bez ikakve satisfakcije ili podrške – istaknula je Ljubičić te pojasnila i neke zakonske odredbe.

Javno poticanje na nasilje i mržnju kazneno je djelo

Kada govorimo o nacionalnom zakonodavstvu, bitno je istaknuti da je, uz postojeći članak 325. Kaznenog zakona, koji za kazneno djelo „Javno poticanje na nasilje i mržnju“ propisuje kažnjavanje kaznom zatvora do 3 godine, kazneno djelo „Osvetničke pornografije“, odnosno kazneno djelo „Zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja“ (članak 144.a), primjerice, tek na inzistiranje institucije Pravobraniteljice izmjenama navedenog Zakona iz 2021. godine uvršteno kao zasebno kazneno djelo. Navedenim zakonskim izmjenama, koje Hrvatsku stavljaju u poziciju jedne od rijetkih europskih država koje imaju ovakvu zakonsku regulativu, dodatno se olakšava procedura kaznenog postupka.

Pravobraniteljica je i ovaj put izrazila žaljenje zbog činjenice da navedene odredbe u praksi nažalost nisu doživjele svoj učinkoviti i odvraćajući kazneni epilog te se odražavaju u malom broju procesuiranih slučajeva i kažnjenih počinitelja te izostanku edukacije i aktivnosti podizanja svijesti društva o pogubnosti ove vrste nasilja, a o čemu institucija Pravobraniteljice učestalo svjedoči u svojoj praksi, kada zaprima brojne slučajeve pritužbi koje nažalost potvrđuju navedeno.

-Pravodobna i odgovarajuća zakonska regulacija dodatno je važnija imajući u vidu činjenicu da se kao pravobraniteljica u svom radu često susrećem sa primjerima seksističkih komentara, stereotipa, omalovažavanja žena i djevojaka na društvenim mrežama, ali i nasiljem općenito u virtualnom prostoru. Posebice smo zaprimali pritužbe vezane uz fizičko raspačavanje seksualno eksplicitnog sadržaja. U okviru naše nadležnosti redovito postupamo po svim zaprimljenim pritužbama i prijavama – poručila je Ljubičić dodavši kako su primjeri slučajeva s kojima se susreću detaljno opisani u godišnjim izvješćima o radu Pravobraniteljice

-Stoga se, zaključno bih ponovno naglasila, radi o iznimnom društvenom problemu koji nažalost raste usporedno s tehnološkim i informatičkim napretkom, tako da su žurno i adekvatno postupanje te prilagodba novim okolnostima, koje inicijalno uključuju i razmjenu iskustava o prevenciji i uklanjanju ovih oblika rodno utemeljenog nasilja u virtualnom prostoru, pravovremeni i nužni – zaključila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 25.06.2024.

Continue Reading

Aktualno