Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, udruga Tragus i Muzej krapinskih neandertalaca pozivaju vas na obilježavanje Noći šišmiša, u petak, 09. rujna 2022. godine od 18.30 do 21 sat u prostorima Muzeja krapinskih neandertalaca.
Program je zabavno-edukativni ponajviše namijenjen djeci predškolskog i školskog uzrasta i obuhvatit će predavanje o šišmišima, kviz i izvlačenje dobitnika nagrada te predstavu “Noć šišmiša”.
“Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Možemo ih vidjeti u sumrak i noću kako lete gotovo posvuda. U prirodi oni žive u šumama gdje im stabla pružaju sklonište, na livadama te oko rijeka i jezera gdje piju vodu i hvataju kukce. Noć šišmiša obilježava se s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi ivažnosti zaštite šišmišazbog pada njihove brojnosti u svijetu. Održati će se stručno predavanje o šišmišima, a posebno iznenađenje večeri biti će predstava „Noć šišmiša“ “– rekla je u ime organizatora Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.
Špilje, jame, pukotine stijena i napuštene rudnike najčešće koriste kao zimska skloništa, ali u njima borave i kada je toplo. Veliki broj ih živi u urbanim područjima gdje se sklanjaju po tavanima, podrumima, pukotinama u zidovima, crkvenim tornjevima.
Šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina iako imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji neprimjerenim zahvatima mijenja i uništava njihovo stanište, zagađuje okoliš korištenjem pesticida što utječe na velik broj jedinki. Šišmiši su jedini neprijatelji noćnim kukcima od kojih su mnogi i štetnici, zbog čega su šišmiši iznimno važni u regulaciji njihove brojnosti. Svi šišmiši su strogo zaštićeni.
U Hrvatskoj je zabilježeno čak 35 vrsta šišmiša i sve su vrste strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Dosadašnjim istraživanjima šišmiša na području Krapinsko-zagorske županije provedenim tijekom 2014. i 2015. godine, na više od 15 lokaliteta zabilježeno je čak 17 vrsta šišmiša.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.