U Klanjcu održano predstavljanje programa “Solidarna poljoprivreda i šumarstvo Grada Klanjca”

Zlatko Brlek gradonačelnik Grada Klanjca kazao je kako smo svjedoci da u našim dućanima i trgovačkim centrima gotovo nemamo domaće proizvodnje, pogotovo voće i povrće, te da je manje više sve uvozno, a ono što i je domaće je od veliki poljoprivrednih lanaca gdje je pitanje da li je ekološko.

-Naša zemljišta su sve više i više zapuštena, a sigurno postoje načini za proizvodnjom određenog dijela poljoprivrednih proizvoda, jer mi nismo ti koji će nekakve prevelike količine proizvoditi ali ćemo proizvoditi sigurno ekološko povrće i voće, a i druge stvari možemo proizvoditi u dovoljnim količinama barem za naše područje ovdje. Da interes postoji, svjedoci smo toga na našem placu petkom, kada dođu Varaždinci, gdje ima najviše posjetitelja, a i ono važnije je da oni prodaju koko toliko prirodno i ekološko povrće, i gradsko Vijeće je na svojoj sjednici donijelo odluku i mene obvezalo da formiram jedno povjerenstvo koje bi se počelo baviti tim stvarima i da na kraju krajeva sagledamo kakvo je stanje poljoprivrede na području Grada Klanjca- istaknuo je Brlek.

Mag.sc. Milan Husnjak kazao je kako je na poziv Grada Klanjca sa kolegama iz povjerenstva za izradu programa Razvoja poljoprivrede i šumarstva Grada Klanjca, u protekla 3 mjeseca pripremio koncept programa kojeg su nazvali Solidarna poljoprivreda i šumarstvo Grada Klanjca, a čiji je osnovni cilj povećanje proizvodnje hrane i drva za ogrijev.

-Ideja za koncept programa je nastala na temelju knjige doktorice Olge Orlić, a ključni cilj je da ostvarimo proizvodnju maksimalnim korištenjem resursa na lokalnoj razini, da realiziramo kratke lance opskrbe, da eliminiramo posrednike, te da na taj način poljoprivrednik dobije više za svoj proizvod, a možda će to biti i nešto jeftinije za potrošače. Opće je poznata činjenica da je lokalna hrana svježa, da je ona od poznatog proizvođača, da nije bila u dugom transportu, da je kvalitetnija i ukusnija- kazao je Husnjak te dodao da će te ciljeve pokušati realizirati na način da u 9 mjesecu osnuju Udrugu Solidarna poljoprivreda i šumarstvo Klanjec.

-Tako bi povezali proizvođače koji imaju proizvodnju i potencijal za povećanje, i potrošaće, u prvom redu lokalne, a onda i sa strane. Ekološka proizvodnja je  slabo razvijena, te ćemo ju pokušati pojačati. Pokušat ćemo doći do više javnih sredstava, zna se da je dosad u prošlom periodu od 5-6 godina bilo investirano oko 1 milijun eura, a naš je cilj da povećamo barem 3 puta javno financiranje iz lokalne razine, LAG razine, županijske te nacionalne i Eu razine- istaknuo je Husnjak te dodao da model Solidarne poljoprivrede nije nešto novo u svijetu, te da je razvijen u Japanu, Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj, te da planiraju krajem godine otići u posjetu tim grupama.

Hana Harapin jedina je učenica Srednje poljoprivredne škole u Bedekovčini s područja Grada Klanjca.

-Škola je super, sve je zanimljivo, sadržaji, profesori, društvo je dobro, praksa, i na praksi nas profesori sve više potiču na rad i to je super jer je to prva škola koju sam zapravo odabrala. Poljoprivredu volim od malih nogu, kada sam s bakom išla u štale kravama i konjima, sa mamom u vrt, te se vozila se tatom na traktoru – kazala je učenica Harapin te dodala da na ovoj tribini želi nešto više naučiti te da misli da će joj ovo predavanje pomoći u budućnosti.

Predavanju je prisustvovao i župan Željko Kolar koji je rekao kako ovo nije samo predavanje, već da je to jedan program i koncept gdje bi ljudi mogli pomoći jedni drugima, pošto poljoprivrednicima fali radne snage, a ljudi koji su slabije platežne moći i ne mogu si priuštiti određene poljoprivredne proizvode, mogli bi svojim radom pomoći OPG-ovima a za uzvrat uzeti dio proizvoda.

– To je jedno od razmišljanja magistra Husnjaka i ekipe koja je radila na tom programu, a drugo je naravno i bavljenje  sa šumom, a vidite da su energenti strahovito poskupili, međutim, i drva su isto tako puno poskupila , a imamo puno šuma koje su zapuštene, gdje nema pravog gospodarenja šumama, pogotovo onih što su u nekom privatnom vlasništvu, a vlasnici nisu u kondiciji da bi mogli održavati tu šumu, i na stotine kubika drva istrune u šumi, a da ih nitko ne upotrebi, a to je opet dio jedne solidarnosti i međusobnog povezivanja, gdje bi i tu mogli napraviti jedan iskorak- rekao je Kolar te istaknuo da je ovo vrlo interesantan koncept koji bi vjerojatno u nekakvim većim sustavima teško saživio, ali u nekim manjim mikro lokacijama ima svoju budućnost.

tleljak/zip.com.hr 25.03.2023.