Iza Krapinsko-zagorske županije dramatična su 72 sata. Naime, obilna kiša diljem Zagorja stvorila je brojne probleme što potvrđuje i činjenica da se aktiviralo čak 57 novih klizišta te da su vatrogasci od utorka navečer do srijede ujutro odradili čak 49 intervencija.
Nakon Varaždinske i Međimurske županije, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao se i sa županom Krapinsko-zagorske županije Željkom Kolarom, krapinskim gradonačelnikom Zoranom Gregurovićem i čelnicima županijskog Stožera civilne zaštite kako bi iz prve ruke doznao stanje na terenu, a potom zajedno s njima i obišao najkritičnija mjesta u županiji.
Ministar Božinović pohvalio je visoku razinu koordinacije svih žurnih službi što, kaže, primjećuje diljem Hrvatske.
-To je jako dobro jer sustav čine ljudi, a kad imamo ovako efikasne službe, onda možemo konstatirati da, iako ne treba izazivati sudbinu, u Hrvatskoj bez obzira na krizu, na poplave bez presedana nemamo niti jednu ljudsku žrtvu i mislim da je to najvažnije. Ima situacija koje su izazovne, pogotovo u ovoj županiji, vezanih uz klizišta, ali to je uspješno sanirano – rekao je Božinović.
Dodao je kako je za ovu poplavu koja traje već nekoliko dana specifično to što je zahvatila više-manje gotovo cijelu Hrvatsku odjednom. No, ističe i kako je u cijeloj Hrvatskoj došlo do koordinirane reakcije koja je u skladu s propisima te, nažalost, iskustvom iz ranijih kriza koje su sve vezane uz klimatske promjene.
-One ne mogu zaobići Hrvatsku i neće nas zaobići ni ubuduće, a to znači da moramo što više ulagati u sustav i u ljude, kao i u rješenja koja u jednom kumulativu svega onoga što se može napraviti i o čemu ćemo razgovarati kada dođe vrijeme analize, organizirat ćemo na učinkovitiji način, kako bismo bili spremni dočekati vjerojatne sljedeće krize između kojih bi moglo biti sve kraće razdoblje – poručio je Božinović.
Naglasio je kako je specifičnost Zagorja velik broj klizišta.
-Negdje smo suočeni, kao u podvelebitskom dijelu s podzemnim vodama, u regiji Karlovca, Sisačko-moslavačke županije s velikim rijekama koje su izazov sam po sebi i ne prvi put. Ovdje na sjeveru, u Međimurju vidjeli smo Muru, kao i Dravu na sjeveru Varaždinske županije i tamo nema klizišta, tamo su bile određene bujične poplave, a ovdje se radi o tome da je zemlja natopljena vodom i kad na to dođu velike količine oborina, ona praktički nema gdje, a na ovim našim lepim bregima samo dobije na ubrzanju i to onda pridonosi odronima i klizištima – objasnio je Božinović.
Ističe kako će vremena za analizu i sanaciju biti te kako Vlada, kao i u svim dosadašnjim krizama, stoji uz sve hrvatske županije,gradove i općine, pa tako i uz Zagorje. U ovom trenutku čekaju da prođu najveći izazovi koji se odnose na karlovačko područje, vodotoke Une, Hrvatsku Kostajnicu, Petrinju i Sisak.
-Međutim nadam se da sa svim mjerama koje su poduzete uspijevamo u onome što je cilj, a to je smanjiti štetu i sačuvati ljudske živote – zaključio je Božinović.
Zahvalivši ministru Božinoviću na posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji i interesu za probleme koji su u posljednjih 48 sati nastali na području županije zbog velike količine padalina, župan Kolar također je naglasio kako se pokazalo da su njihove žurne službe izuzetno dobro koordinirane, obučene i uvježbane te da su odradile sjajan posao.
-Isto tako možemo konstatirati da se stanje na području Krapinsko – zagorske županije polako smiruje te su svi vodotoci u opadanju i ovi vremenski uvjeti nam idu na ruku. Upravo smo sada provjeravali da je prva sljedeća, nešto ozbiljnija kiša predviđena za subotu u noći. To znači da imamo dovoljno vremena da saniramo posljedice i ispumpamo sve podrume te saniramo ceste odnosno da ih prije svega očistimo od blata. Naravno da će za ova velika klizišta koja su se pojavila trebati izrada elaborata i veće investicije kako bi se sve vratilo u prvobitno stanje. Nadamo se da je najgore iza nas i naravno da ćemo budno pratiti sve ono što se predviđa s vremenskom prognozom, ali u ovom trenutku možemo reći da je najgore iza nas – poručio je Kolar.
Na novinarsko pitanje hoće li biti proglašena elementarna nepogoda za neku od jedinica lokalne samouprave, Kolar je pojasnio kako prema prvim procjenama, štete na razini županije nisu dovoljno visoke kako bi se proglasila elementarna nepogoda. Ipak, na terenu su i povjerenstva gradova i općina nakon čega čelnik pojedine jedinice lokalne samouprave može zatražiti proglašenje elementarne nepogode za to područje.
-Za sada su tri potencijalne općine, a hoće li do toga doći ja u ovom trenu ne mogu reći. S obzirom na to da se treba voda povući i sagledati koja je šteta nastala, a pitanje je i na koji će se način moći u ovom trenutku procijeniti šteta nastala na poljoprivrednim površinama. Tako da očekujem da prvi zahtjevi neće biti prije sljedećeg tjedna – objasnio je Kolar.
Načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Stjepan Skuliber objasnio je kako su obilne kiše aktivirale pet novih klizišta na županijskim cestama Krapinsko-zagorske županije te njih čak 52 na nerazvrstanim cestama što je ogromna brojka. Također, na tri gradilišta na području županije također su nastala oštećenja. Nakon što se povukla voda na devet županijskih cesta su odroni, šljunak i blato, a budući da je u tijeku njihovo ispiranje, uskoro bi mogle biti prohodne.
Najveća klizišta su ona u Donjem Jesenju gdje je iz dva objekta u utorak navečer evakuirano stanovništvo te na županijskoj cesti u Globočecu u Općini Marija Bistrica koja je zatvorena zbog pomicanja asfalta. U čitavom nizu intervencija, njih čak 49, sudjelovalo je preko 200 vatrogasaca, a najviše ih se odnosi na područje gradova Krapine – 10-ak, Zlatara – 6, i Oroslavja – 5.
-Svi naši vodotokovi imaju tendencije pada, a još uvijek, prema zadnjim podacima mjere od poplava su proglašene na Sutli kod Zelenjaka i Krapina Kupljenovo. Inače, Krapina se na više mjesta od Zlatar Bistrice do Kupljenova izlila, najviše po poljoprivrednim površinama. I ostali vodotokovi su se izlili – rekao je Skuliber.
Dodao je kako je poplavljeno i nekoliko stambenih objekata, kao i zgrada javnih ustanova, poput podruma krapinske knjižnice, zabočke dvorane, nekoliko vatrogasnih domova i zgrade Općine u Maču.
-Vatrogasci još i danas saniraju i vjerujem da ćemo polako to riješiti te se nadamo da više neće biti ovakvih kiša – zaključio je Skuliber.
A posebno dramatično bilo je u Donjem Jesenju gdje je sinoć zbog opasnosti koju klizište predstavlja za obiteljske kuće evakuirano četvero ljudi.
Načelnik Općine Jesenje Dario Cvrtila pojasnio je kako je klizište koje se sinoć otvorilo u zaselku Kovačeci u Donjem Jesenju došlo do same kuće i oštetilo ju.
-Po dolasku na teren, evakuirali smo vlasnika kuće, kao i susjede koji su noć proveli kod svoje rodbine. Budući da kiša ne prestaje, a izvidima koje smo proveli mi iz Općine na terenu, naše laičko mišljenje je da teren i dalje klizi, da nova masa zemlje bi mogla kliznuti dolje, stoga smo osigurali ovo područje. Nadamo se da do toga neće doći, a u suprotnom, bit će ugroženi samo objekti jer ljudi jer ljude ćemo skloniti – rekao je Cvrtila.
Dodao je i kako se tijekom dana očekuje dolazak stručnih službi koje će napraviti prvu procjenu stanja klizišta. Kako kaže, riječ je o nastavku klizišta koje se aktiviralo u zagrebačkom potresu, a cijela padina u ovom dijelu sela je klizna ploha.
-Na toj lokaciji imamo pet kuća sa žutom naljepnicom od potresa, a ova stradala kuća je imala crvenu naljepnicu. Općina u ovom trenutku u donjem dijelu provodi projekt sanacije klizišta i zaštite kuća koje su ispod ovih kuća koje su trenutno predmet ovog klizišta. Na taj način želimo osigurati te kuće, dok za kuće koje su ispod županijske ceste očekujemo da će Ministarstvo izdati rješenje o rušenju, s obzirom na to da imaju najveća oštećenja te da će se sagraditi zamjenski objekti – poručio je Cvrtila.
Mirko Kovačec, vlasnik kuće kod klizišta koji je sinoć evakuiran iz svog doma objasnio je kako je trenutno u Krapini kod brata, a što će biti dalje, kaže, ovisi o Općini.
-Kuća mi je stradala i ranije u potresu, a sada do kraja. Bio sam u kuhinji, čuo sam najprije šum, a onda i udar. Skočio sam ispod štoka jer sam mislio da je potres, ali onda sam vidio susjede i drveće dolje, pa sam shvatio. U prvi trenutak sam se uplašio misleći da je potres jer sam ga doživio u Zagrebu, na Plitvičkim jezerima, a kada je bio petrinjski potres, bio sam kod kuće i bilo je strašno. Nije mi bilo svejedno, izletio sam iz kuće dolje na cestu – opisao je Kovačec.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.