Šezdeset godina kajkavske popevke – srce Zagorja slavi baštinu i zajedništvo

U sklopu Tjedna kajkavske kulture danas, 4. rujna, u dvorištu Galerije grada Krapine održano je svečano otvorenje izložbe, promocija prigodne poštanske marke te predstavljanje monografije povodom 60 godina Festivala kajkavskih popevki.

– Prohujalo je 60 godina od kada je u Krapini, na inicijativu nekolicine entuzijasta, zazvonila kajkavska popevka i održan prvi Festival kajkavskih popevki– podsjetila je na samom početku svečanosti, pred brojnim okupljenima, autorica izložbe Vesna Kunštek.

– Ono što je tada bila hrabra ideja, danas je bogata tradicija u kojoj se isprepliću glazba, poezija, likovna umjetnost, kazalište i znanstveni rad. Kroz protekla desetljeća Festival nije bio samo koncertni događaj, već pravi tjedan kulture. Održano je više od 50 likovnih izložbi, izložbi ručnih radova i cvijeća, organizirani su recitali kajkavske poezije, znanstveni skupovi i simpoziji, kazališne predstave, koncerti ozbiljne i zabavne glazbe, nastupi KUD-ova… Više od dvije tisuće novih popevki nastalo je zahvaljujući Festivalu, a mnoge od njih postale su evergreeni koje i danas rado pjevamo – istaknula je Kunštek.

Dodala je i kako izložba „dočarava duh i vrijednost jedne tradicije koja traje 60 godina“ te nas podsjeća da Festival nije tek niz manifestacija, već „živa baština, dio identiteta Krapine i cijele kajkavske Hrvatske“.

Tajnik Društva za kajkavsko stvaralaštvo Radovan Novina izrazio je ponos što nakon šest desetljeća Festival konačno ima i svoju prvu monografiju.

– Monografija će poslužiti svim generacijama, onim starijima da se prisjete kako je to nekad bilo, a mlađima da nešto nauče o povijesti. Festival kajkavskih popevki od 1996. godine održavan je u kontinuitetu. Bilo je svakakvih vremena, no uspjeli smo svake godine održati Festival i to je ono na što smo posebno ponosni – rekao je Novina, naglasivši da se Festival iz godine u godinu mijenja.

– Festivali više nisu društveni događaji kao što su bili nekad, međutim Festival kajkavskih popevki ima svoju vrijednost i tradiciju koju njeguje i danas-zaključio je Novina.

Autor i urednik monografije Željko Slunjski, koji Festival prati od 1993., prisjetio se vremena kada je dolazak u Krapinu bio pravi društveni događaj.

– Najveselije su bile frizerke, jer su sve žene išle na frizuru. Krapina je živjela za Festival, sve je bilo na ulici i svi su to jedva čekali. Vremena se mijenjaju, danas živimo u digitalnom dobu, svi su za kompjutorima, a nekada je, moram priznati, bilo ljepše – rekao je Slunjski, otkrivši kako je prošle godine potaknuo ideju o izradi monografije.

– Bilo je to prošle godine nakon Festivala. Nas nekolicina se neformalno družila i onda sam ja rekao kako je iduće, odnosno ove godine, jubilarni Festival i kako bi trebalo možda napraviti neku publikaciju da ostane, jer zadnje što je rađeno bila je knjižica povodom 35. obljetnice. Nismo tada bili svjesni da od ničega moramo napraviti nešto, no na sreću, kustosica Galerije Vesna Kunštek imala je sačuvanu veliku kutiju s novinskim izrescima koje je pronašla na odlagalištu kod Starog grada – objasnio je Slunjski, otkrivši kako je na prvoj stranici monografije pjesma posvećena Krapini, te sva bitnija događanja iz 1966. godine, kada je održan prvi Festival.

Glazbenica Tanja Mršić prisjetila se svog prvog nastupa na Festivalu davne 1977. godine.

– Prve godine sam pjevala u duetu s Marijanom Lovrenčićem, a nakon toga puno puta sama, neki puta u duetu, no najljepše i najveselije nam je bilo u garderobama – kazala je Mršić te ispričala jednu od anegdota iz garderobe.

– U našoj ženskoj garderobi uvijek je bio Arsen, koji je tu bio radi Gabi. U to vrijeme, kada su tamo bile same zvijezde, a među njima sam se slučajno našla i ja, novinari su stalno kucali na vrata. Arsen je samo odškrinuo vrata i rekao: ‘Ako ste iz Večernjaka ili Vjesnika, tu su vam Gabi i Višnja, a ako ste slučajno iz Starta, tu vam je Tanja’ – prisjetila se Mršić, koja će i ove godine nastupiti na Festivalu.

Član Uprave Hrvatske pošte Miroslav Matešić kazao je kako mu je čast što je večeras ovdje:

– Drago mi je da je Hrvatska pošta od prvog dana sudionik ove sjajne manifestacije. Evo, sada s ovom prigodnom markicom. Želim vam puno uspjeha i još puno odličnih skladbi – kazao je Matešić.

Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina emotivno je poručio:

– Imao sam sreću što sam se rodio, odrastao i živio uz krapinski Festival. Danas imam sreću da sam predsjednik Društva koje ovo organizira i to je za mene jako emotivno. Kada se sjetim svih stvari koje su se događale otkad sam bio dijete i trčao oko dvorane za pjevačima da dobijem sliku i autogram, pa do ovoga danas – to je jedno predivno razdoblje. Hvala svima koji su to davno napravili. Evo, s nama je danas i jedini živući osnivač Festivala, gospodin Krešimir Nekić, kojeg posebno pozdravljam. Danas imamo monografiju koja je sve to obilježila i zahvaljujem svima bez kojih se to ne bi dogodilo – rekao je Novina.

Okupljene je pozdravila i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović:

– Mi zaista s radošću ugošćujemo sve umjetnike, uzvanike i drage goste na Festivalu. Htjela bih zahvaliti svima na suradnji i podršci i želim da se svi danas ovdje ugodno osjećate – poručila je Pavlović.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar naglasio je kako je ovo veliki tjedan, ne samo za Krapinu i županiju, već i za cijelu Hrvatsku.

– Šezdeset godina krapinskog Festivala velika je obljetnica koja pokazuje našu kulturu, povijest, naš kajkavski jezik, i koja kroz sve te naše pjesme, stihove i vokale pokazuje kakvi smo mi ljudi. Svi koji su sudjelovali u krapinskom Festivalu upravo su i o tome pjevali i skladali, i zato postoje tolike emocije u svima nama koji smo ovdje rođeni i ovdje živimo. Što se tiče same monografije, unatoč digitalnom dobu, ja smatram da vrijedi ono pravilo – da ono što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo – rekao je Kolar, istaknuvši kako se rijetko tko u Hrvatskoj može pohvaliti takvim poznatim glazbenim imenima koja su nastupala u Krapini.

– Ovo je i prilika da se prisjetimo svih koji su bili inicijatori ovog Festivala i siguran sam da ni oni u tom trenutku nisu mislili da će to otići u tolike sfere i da će imati ovakav značaj za nas u Zagorju. I zato svima koji su sudjelovali od prvog dana pa do danas – veliko hvala – rekao je Kolar, pozvavši sve da se pridruže Tjednu kajkavske kulture i uživaju u kulturno, zabavno i sportskom programu.

Izložbu je svečano otvorio gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović:

– Ako je Krapina po nečem prepoznata u našoj domovini i šire, onda je to Nalazište krapinskog neandertalca i naš krapinski Festival. Krapina je grad povijesti i kulture, i svake godine imamo nekoliko važnih obljetnica – pa ih je tako i ove godine nekoliko: 180 godina krapinske knjižnice i čitaonice, 150 godina DVD-a Krapina, 140 godina Gradskog društva Crvenog križa, 60 godina prvog dječjeg vrtića, ali i 60. rođendan našeg Festivala i naših Iliraca. No, imamo i jednu obljetnicu vezanu uz Hrvatsku poštu. Iako je prvi poštanski ured u Krapini osnovan 1849. godine, 335 godina je od kada datira prvo pismo vezano uz Krapinu – rekao je Gregurović, zahvalivši svima koji su pokrenuli Festival.

– Krapinski Festival u sebe je pretočio sve ono najljepše što Zagorje ima, a najljepše stvari su opjevane upravo uz krapinski Festival – zaključio je Gregurović.

Hrvatska pošta obilježava 60. obljetnicu kontinuiranog održavanja Festivala izdavanjem prigodne marke koja će biti u optjecaju od 8. rujna 2025. godine. Nova marka rad je samoborske dizajnerice Ariane Noršić, a motiv je detalj čipke svojstven narodnoj nošnji Hrvatskog zagorja i licitarsko srce s brojem 60. Marka je otisnuta u 25.000 primjeraka u arcima od 20 maraka, s nominalnom vrijednošću od 0,72 eura.

Događanje su zajednički organizirali Pučko otvoreno učilište Krapina, Galerija grada Krapine i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, a program su glazbenim nastupom upotpunili Tanja Mršić i Toni Eterović.

◄ 1 2 3 4 ►

tleljak/zip.com.hr 04.09.2025.