Održano predavanje akademika Stjepana Damjanovića

U četvrtak 16.veljače 2023. godine, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku održano predavanje ‘Glagoljična sastavnica hrvatske kulture’ akademika Stjepana Damjanovića.

Na početku događaja okupljene je pozdravila Sandra Babnik Lončar, predsjednica Ogranka koja je istaknula da su oni kao ogranak ponosni što su mogli po drugi puta ugostiti omiljenog profesora akademika Damjanovića u Zaboku. Ujedno je rekla da je to prvo ovogodišnje događanje Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, ali i početak obilježavanja ‘Mjeseca hrvatskog jezika’ koji počinje 21. veljače, a njime se obilježava i ‘Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva’ koji se obilježava 22. veljače. Međunarodni dan materinskoga jezika’ 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine.  

Stjepan Damjanović, uvaženi je hrvatski znanstvenik, filolog, lingvist i paleoslavist. 1982. godine doktorirao je s temom iz jezika hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova na Filozofskome fakultetu u Zagrebu gdje je bio i zaposlen 1971. godine. Od 1986. do 2017. godine bio je redoviti profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatskog glagoljaštvo na čijim se predavanjima uvijek tražila stolica više, od 2018. je profesor emeritus. Kao lektor i gost predavač boravio je na sveučilištima u inozemstvu (Bochum, Graz, Mostar, Prag). Od 1999. do 2002. bio je glavni tajnik Matice hrvatske, a predsjednik Matice hrvatske od 2014. do 2018. godine. Status redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ostvario je 2004. Tijekom svog radnog vijeka za svoj rad primio je mnogo nagrada i priznanja, priredio je puno knjiga, napisao je mnoštvo znanstvenih rasprava te autorskih i suautorskih knjiga.

Akademik je održao zanimljivo predavanje pod nazivom “Glagoljična sastavnica hrvatske kulture”. U predavanju o glagoljici, akademik je naglasio da je to dragocjeni dio naše baštine, blago bez kojeg se ne može dobro napisati hrvatska književna i jezična povijest.

Glagoljicom su pisani Baščanska ploča, Vinodolski zakonik, prva tiskana hrvatska knjiga – Misal iz 1483. Zlatnim dobom hrvatskog glagoljaštva smatra se XIV. i XV. stoljeće iz kojeg imamo sačuvano 30-tak cjelovitih brevijara, 20-tak misala, 3 psaltira, 20-tak zbornika i mnoštvo fragmenata.

Hrvatsko glagoljske knjige i rukopisi nalaze se u 82 knjižnice izvan Hrvatske, a najljepši primjerci su Hrvojev misal i Misal kneza Novaka.

zip.com.hr 17.02.2023.