“Udio žena i na parlamentarnoj i na lokalnoj razini u politici se povećava – napredak je vidljiv, ali nije zadovoljavajući” – rezultate analiza iznosi Višnja Ljubičić

Žene jesu bitne u politici, ako želimo demokraciju i razvijeno društvo jer udio žena u općoj populaciji je 51 posto, a u Hrvatskoj smo još uvijek daleko od željenog cilja.

Osim što organiziramo tematske okrugle stolove „Žene i politika”, važno je kontinuirano komunicirati temu u javnosti kako bi se kotač ravnopravnosti u participiranju žena u politici i visokim razinama vlasti u RH kretao u željenom smjeru.

Kakva je politička participacija žena danas u Hrvatskoj – postavili smo pitanje Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova RH, obzirom da su izbori aktualni i ove i slijedeće godine.

-Trenutno stanje po pitanju participacije žena u tijelima političkog odlučivanja u RH još uvijek je daleko od željenog cilja relativne spolne uravnoteženosti. Prema rezultatima nedavno održanih parlamentarnih izbora, u Hrvatski sabor izabrano je 25 posto žena, a u Vladu RH imenovano je 11 posto žena. Među zastupnicima iz RH u Europskom parlamentu do sada smo imali 3 posto žena, a prema trenutnim rezultatima aktualnih europskih izbora, sada bismo trebali imati paritet od 50 posto muškaraca i žena (6M i 6Ž) – kazala je Ljubičić.

Također je istaknula i podatke vezane za rezultate lokalnih izbora 2021. Tako je na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave u svim političkim tijelima JLP(R)S udio žena 27 posto (predstavnička tijela – 29 posto žena, izvršna tijela – 11% žena). Vezano uz rezultate parlamentarnih izbora, treba napomenuti da je nakon kadrovskih rotacija uslijed stavljanja mandata u mirovanje od strane dijela izabranih zastupnika, udio žena u Hrvatskom saboru znatno povoljniji od samih rezultata izbora, pa je tako u konstituirajućem sastavu na nedavnoj sjednici Hrvatskog sabora bilo 33 posto žena.

–Kako se razvijala participacija žena u posljednjem desetljeću jasno je vidljivo iz podataka koje obrađujemo i objavljujemo u našim analizama u godišnjim izvješćima o radu, a koji su dostupni na našim internetskim stranicama. Na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. izabrano je najmanje žena u Hrvatski sabor od uvođenja sustava parlamentarne demokracije (2000.) – 2015. je izabrano 15 posto, a 2016. 13 posto žena. To su bili porazni i upozoravajući podaci. Stanje se znatno popravilo na izborima 2020. kada je izabrano 23 posto žena, da bismo danas (2024.) došli na 25 posto izabranih zastupnica – iznijela je podatke Pravobraniteljica te nastavila.

-Kada je o lokalnim izborima riječ, sa 18 posto žena koliko je bilo izabrano 2013., udio žena se 2017. popeo na 24 posto, da bi na posljednjim lokalnim izborima (2021.) udio žena iznosio 27 posto. Dakle, u posljednjih 10-ak godina udio žena i na parlamentarnoj i na lokalnoj razini povećao se za 10-ak posto. Napredak je vidljiv, ali nije zadovoljavajući – poručila je Ljubičić.

Također je istaknula kako je na razini međunarodne zajednice participaciju žena potrebno povećati znatno bržim tempom nego što to pokazuju trendovi u Hrvatskoj. Na primjer, u UN-ovom Programu održivog razvoja do 2030., rodna ravnopravnost je označena kao jedan od 17 globalnih ciljeva koje je potrebno postići do 2030. godine, što bi prema našem Zakonu o ravnopravnosti spolova značilo da bismo taj cilj ostvarili ako u tijelima političkog odlučivanja imamo najmanje 40 posto žena. Sadašnjim tempom, ne samo da to nećemo postići do 2030. godine, već ćemo značajno kasniti.

-U slučaju parlamentarnih izbora kod nas, sadašnjim tempom postotak od minimalno 40 posto izabranih žena u Hrvatski sabor postigli bismo tek 2056. godine. S time dakako da ne možemo biti zadovoljni. Nažalost, moram zaključiti, po pitanju participacije žena u tijelima političkog odlučivanja, Hrvatska se nalazi ispod prosjeka EU na svim razinama – zaključila je Ljubičić.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 28.07.2024.