U Pregradi održana panel rasprava povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Panel rasprava “Nasilje nad ženama i djecom-odgovornost svih nas-kako prevenirati i olakšati izlazak iz nasilja?” povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, održana je danas, 23. studenog u Gradskoj vijećnici grada Pregrade.

Panel raspravu je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Pregrade, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja na ženama, koji se obilježava svake godine, 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Tri sestre djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom nacionalnog i feminističkog otpora. 1999. godine Ujedinjeni narodi su i službeno potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Na panelu su sudjelovali: Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Aneta Škreblin, zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji “Novi početak”, Zdravka Žiger, ravnateljica Osnovne škole Janka Leskovara, Tena Sambolić Petrišić, voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ, CESI i moderatorica panela – Vendi Keserica Tomičić, socijalna radnica, stručna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Da Krapinsko-zagorska županija ima zaokružen sustav podrške, naglasila je Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije.

-Tu prije svega mislim u trenutku prijave ili savjetovanja o nasilju preko SOS telefona, savjetovališta, preko sigurnog mjesta skloništa za žene ili žrtve obiteljskog nasilja. Ono što ima Krapinsko-zagorska županija, a itekako je važno, ima puno preventivnih programa koji su vezani za naše odgojno-obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove, civilni sektor i gdje zajedno u jednoj suradnji kreiramo niz preventivnih programa, akcija i aktivnosti kojima s jedne strane informiramo, educiramo, a s druge strane senzibiliziramo javnost o pojavnim oblicima nasilja, prepoznavanju nasilja, prijavi nasilja i kako se zapravo boriti protiv nasilja-kazala je Petek, dodavši kako smatra da je jednako važno educirati djecu, mlade, ali i sve nas o predrasudama i stereotipima koji su u podlozi svih oblika nasilja, a pogotovo rodno uvjetovanog nasilja.

– Pred nama stoji jedan kvalitetan sustav podrške za žrtve i žene obiteljskog nasilja koje izlaze iz skloništa i sigurne kuće. Mi šest mjeseci osiguravamo sredstva za smještaj, međutim čini mi se da to nije dovoljno i da moramo još osmisliti neki sustav podrške koji bi zaista pružio ženama, žrtvama obiteljskog nasilja šansu za pravi, kvalitetan i novi početak-zaključila je Petek.

Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, kazao je kako Europska Direktiva puno znači i za Hrvatsku jer ubrzava procese.

-Činjenica je da mi kao Hrvatska, što se tiče rodne ravnopravnosti ne stojimo najbolje, podaci su alarmantni, a siguran sam da su brojke i puno veće no što kaže statistika, jer puno njih nasilje nije prijavilo. Sa prevencijom nasilja i edukacijom treba krenuti od najranije dobi, mi u Pregradi kao i Krapinsko-zagorska županija mislim da smo svijetli primjer u Hrvatskoj na koji način bi trebalo raditi, i koliko treba biti intenzivan u tom poslu, a ne samo donositi propise već ih i primjenjivati-istaknuo je Vešligaj.

Kako je ovo bila odlična prilika za čuti kako se stvari mogu bolje posložiti na zakonodavnoj razini, rekla je Aneta Škreblin, zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji “Novi početak”.

-Žrtvama nasilja treba osigurati uvjete da mogu izaći iz nasilnog odnosa, ostvariti financijsku neovisnost, osigurati egzistenciju, jer tek kada mogu osigurati egzistenciju i podmirivati troškove života, mogu raditi na ostvarivanju svojih potencijala, jačanju svih svojih vještina, znanja i sposobnosti koje imaju. Ovo je bila dobra prilika i za istaknuti koji su sve izazovi sa kojima se susreću same žrtve nasilja, od prijavljivanja nasilja, traženja pomoći, pa do toga da kada odluče napustiti nasilan odnos i osamostaliti se, a jednako tako i koji su to izazovi sa kojima se institucije susreću kada je u pitanju podrška žrtvama nasilja u obitelji i njihovoj djeci-kazala je Škreblin.

Da su ovakvi paneli i inicijative izuzetno bitni, naglasila je Zdravka Žiger, ravnateljica Osnovne škole Janka Leskovara.

–Bitno je da se javnost osvijesti da nasilje postoji i da ono dešava i našim bliskim osobama. Samim time škola, kao mjesto gdje djeca provode velik dio dana je jako bitna u cijeloj priči, pa tako mi provodimo UNICEF program “Škola bez nasilja”, gdje djeca donose sa svojim razrednicima neka pravila ponašanja, i imaju posljedice za kršenje istih pravila. Imamo i niz edukativnih programa vezanih za vršnjačko nasilje, koje su namijenjeni i učiteljima i roditeljima. Uz sve to, radimo na tome da učimo djecu da svako nasilje koje vide, trebaju i prijaviti-kazala je Žiger, dodavši kako nasilje nikad neće biti iskorijenjeno, no da su se kod njih programi pokazali jako uspješnim.

Svi zajedno se moramo boriti protiv nasilja i biti društvo koje želi i ima nultu toleranciju nad nasiljem-rekala je Tena Sambolić Petrišić, voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ, CESI.

– Važno je raditi na osvještavanju javnosti, da svi kao društvo shvatimo da smo odgovorni za nasilje, da brinemo za pomak u svijesti društva, da svi kao društvo shvatimo da je nasilje svugdje prisutno u svim sferama društva neovisno o dobi, o ekonomskom statusu obrazovanja i da je to problem cjelokupnog društva. Mislim da je ne ravnopravnost, nejednakost i rodna nejednakost temelj cijele priče rodno uvjetovanog nasilja i zapravo dok nećemo doći u društvo da imamo neku razinu koja je u redu potpune rodne jednakosti, imat ćemo problem sa integracijom žrtava sa ženama koje doživljavaju nasilje jer ne možemo u potpunosti iskorijeniti nasilje, ali će se te žene lakše osnažiti, lakše prijaviti i lakše nakon toga što prođu vratiti u društvo– kazala je Sambolić Petrišić, dodavši da su za to potrebni i muškarci, a ne samo žene.

– Važna je edukacija od najranije dobi. Važno je da i dječaci i djevojčice znaju da imaju jednake mogućnosti, jednaka prava i odluke. Kada pričamo o ravnopravnosti ne govorimo o snazi, dakle mišićima, nego govorimo o mentalnoj jednakosti prilika i mogućnosti. Sam kontekst feminizma koja kod nas u društvu ima nažalost negativnu konotaciju, važno je da shvatimo da je to osoba koja vjeruje u jednakost u prilikama muškaraca i žena dakle jednakost u vrijednosti-zaključila je Sambolić Petrišić.

Vendi Keserica Tomičić, socijalna radnica, stručna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, naglasila je kako je panel rasprava bila usmjerena na prevencije, a i na način što kao zajednica možemo učiniti kako bi ženama i djeci žrtvama nasilja olakšali izlazak iz nasilja.

-Mislim da smo današnjim panelom okupili i stručnjake i stručnjakinje koji su nam zaista dali najbolje moguće odgovore na naša pitanja što i kako mi kao društvo, kao zajednica možemo učiniti kako bi sam izlazak iz nasilja bio što kvalitetniji i kako bi obuhvatio što više usluga i prava koje jesu zagarantirane, ali da u praksi budu omogućeni. Vjerujem da su se svi panelisti susreli u svom radu na ovaj ili onaj način sa problematikom rodno uvjetovanog nasilja. Vjerujem da su odgovori koje smo danas dobili bili jako korisni, da su nam dali konkretne smjernice što i kako dalje. Ono što bih ja voljela ponoviti ispred Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Pregrade da je tema nasilja nešto što treba biti prisutno u javnom prostoru 365 dana, a ne samo kada obilježavamo nacionalni ili međunarodni dan. Zaista trebamo cijelo vrijeme pričati o ovome jer što ćemo cijelo vrijeme i češće pričati o nasilju vjerujem da će samim time naša borba biti uspješnija te je to i naša zajednička odgovornost-zaključila je Keserica-Tomčić.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

tleljak/zip.com.hr 23.11.2024.