“Neki ustaljeni obrasci prikaza žene u medijima polako se mijenjaju, senzacionalizam je prisutan, ali pozitivnih pomaka ima” – poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Kakav je prikaz žena u medijima i na koji način se u medijima izvještava kad su u pitanju žene, pitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova RH, Višnju Ljubičić.

Temeljem iskustava u svome radu, praćenjem trendova te provedenih analiza i istraživanja, razvidno je da se i nadalje pojedini ustaljeni obrasci uporno ponavljaju u medijskim sadržajima i/ili iako mijenjaju svoj fokus i dalje ostaju problematičnima iz aspekta ravnopravnosti spolova. Značajan broj primjera iz medija u kojima se krše načela ravnopravnosti spolova može se stoga prema svojim karakteristikama podijeliti na osnovne medijske trendove u okviru kojih postupa institucija Pravobraniteljice. U godišnjim izvješćima o radu Pravobraniteljice, ti se trendovi ilustriraju kroz konkretne ključne i eklatantne primjere iz prakse, kako bi se naglasili negativni učinci takve medijske prakse.

-Ključni trendovi u medijskim sadržajima uključuju još uvijek prisutno senzacionalističko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju, medijske sadržaje koji koriste seksizam, objektivizaciju i rodne stereotipe u najrazličitijim područjima života, neprimjereno medijsko izvještavanje o transrodnim osobama i stručnjacima/kinjama koji rade s navedenom populacijom, neravnopravnost spolova u oglašavanju/reklamama i reklamnim kampanjama, uz često korištenje rodnih stereotipa, česte seksizme u javnom prostoru i izjavama javnih osoba, prisutnost rodnih stereotipa u satiričkim prilozima ili umjetničko-kulturnim sadržajima, seksistički govor putem osobnih profila na društvenim mrežama, kao i česte neprimjerene komentare koje na elektroničkim publikacijama generiraju korisnici/ce – istaknula je Ljubičić.

Također je istaknula kako je, općenito govoreći, u posljednjih pet godina došlo do pozitivnih pomaka u načinu izvještavanja medija o nasilju prema ženama i femicidu, u odnosu na razdoblje prije donošenja Smjernica za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu (Smjernice) u okviru Medijskog kodeksa koje je Pravobraniteljica objavila 2019. Napredak je vidljiv u činjenici da medijski sadržaji ne relativiziraju nasilje i manje potenciraju predrasudu da je žrtva izazvala nasilje, iako često propituju koji su uzroci konkretnog čina nasilja o kojem izvještavaju, dok bi naglasak prilikom izvještavanja trebao biti na činjenici da je sam događaj koji radi svoje težine dospije u medije, u najvećem broju slučajeva eskalacija nasilja koje traje neko duže vrijeme te ne postoji jedan sve-objašnjavajući i u svakom pojedinačnom slučaju primjenjujući uzrok konkretnog čina. Jedno od područja napretka je i da mediji češće traže komentare i izjave relevantnih institucija i organizacija civilnoga društva vezano uz događaj, što doprinosi boljem javnom razumijevanju problematike rodno utemeljenog nasilja.

Postoji i određena negativna medijska praksa

Pravobraniteljica je naglasila kako određena negativna medijska praksa i dalje postoji, čak i kod medija koji su potpisali Sporazum o prihvaćanju Smjernica, a koji je posebice primjetan kod pojedinih lokalnih medija odnosno medija s manjim dosegom.

-Tako se pri izvještavanju, osobito kada se objavljuju inicijalne vijesti o nekom slučaju nasilja ili femicidu i dalje koriste senzacionalistički izrazi za počinitelja i čin nasilja – monstruozan, horor, brutalan, čudovište i sl., dok se žrtve primjerice naziva „nesretnim ženama“, a događaj „obiteljskom svađom“ ili „tučnjavom“. Drugo što i dalje uočavamo je pitanje zaštite privatnosti i dostojanstva žrtve. Pojedini mediji vrlo detaljno iznose pojedinosti slučaja nasilja, objavljuju fotografije, informacije o mjestu stanovanja i druge osobne podatke žrtve bez da za to postoji opravdani interes javnosti te na druge načine krše privatnost i dostojanstvo žrtve – pojasnila je Ljubičić.

Također, rekla je, kako se u pojedinim rijetkim medijskim objavama još uvijek bilježi banaliziranje kaznenih djela rodno utemeljenog nasilja, te neizravno sugeriranje žrtve o odgovornosti, kao i pripisivanje olakotnih okolnosti počiniteljima za počinjenje nasilja, uz iznošenje podataka iz prošlosti počinitelja u svrhu njihova pozitivnijeg prikaza. Pravobraniteljica redovito reagira prema medijima radi ovakvih praksi. Primjeri iz prakse nam stoga ukazuju kako je još uvijek postoji značajan prostor za napredak u području medijskog izvještavanja o ovoj problematici.

-Mediji u značajnom broju slučajeva prihvaćaju odgovornost za svoje postupke te, iako iskazuju da im nije bila namjera reproducirati rodne stereotipe, seksizam ili narušavati privatnost i dostojanstvo žrtve te vršiti daljnju viktimizaciju, priznaju pogrešku te sa stajalištem Pravobraniteljice upoznaju uredništvo i redakciju i iskazuju otvorenost za edukaciju, posebice vezano uz senzibilizirano izvještavanje o slučajevima rodno utemeljenog nasilja. Ono što dodatno ohrabruje jest sve veći broj građana/ki koji reagiraju na rodne stereotipe u javnom prostoru i u pojedinačnim slučajevima u svakodnevnom životu – poručila je Pravobraniteljica dodavši kako se na taj način, pritužbama i medijima i oglašivačima, dugoročno postojeće prakse mijenjaju na bolje.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 16.07.2024.