“Nasilje nad ženama najčešći je oblik kršenja ženskih ljudskih prava ” – ističe Tena Sambolić Petrišić

Nasilje nad ženama i djevojkama ima mnogo oblika i duboko pogađa svako društvo, stoga smo o toj temi razgovarali sa Tenom Sambolić Petrišić, voditeljicom SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ.

Rodna neravnopravnost se ogleda u mnogobrojnim aspektima društva i života. Iako je napredak vidljiv i pravni status žena u Europi nesumnjivo se poboljšao tijekom posljednjih desetljeća, još smo daleko od stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca. Razlike između spolova i strukturne zapreke i dalje su prisutne u mnogim područjima te ograničavaju žene i muškarce na njihove tradicionalne uloge i sputavaju žene u njihovim mogućnostima ostvarivanja svojih temeljnih prava.

Tena Sambolić Petrišić, voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ kazala je kako je nasilje nad ženama i dalje jedan od najizraženijih primjera nejednake raspodjele moći između muškaraca.

-Danas svaka treća žena doživi fizičko ili seksualno nasilje tokom svog života, uglavnom od strane svog intimnog partnera. Nasilje nad ženama je najčešći oblik kršenja ženskih ljudskih prava. CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ima područni ured u Zaboku od 2012. godine kada je osnovan SOS telefon za žene žrtve nasilja, 2017. godine otvoreno je i savjetovalište gdje žrtve mogu osobno doći. Na području Krapinsko-zagorske županije pružamo razne usluga ženama žrtvama nasilja ali i žrtvama i svjedocima kaznenih i prekršajnih djela. Pa tako se naš dan sastoji od primanja poziva, pružanja savjetovanja, pravnih i psihosocijalnih do pružanja pratnji na relevantne institucije u svojstvu osobe od
povjerenja. Dakle žrtvama pružamo pratnju na policiju, sud i druge institucije – ispričala nam je Sambolić Petrišić dodavši kako pomoć i podršku pružaju tijekom cijelog procesa, dok nasilje još nije ni prijavljeno, tijekom prijavljivanja, pa do završetka sudskog postupka i nakon, sve prema potrebi.

-Pružamo pravno, psihološko i psihosocijalno savjetovanje i sve naše usluge su besplatne. Broj poziva i korisnica nam je u konstantnom rastu, svake godine premašujemo brojeve prethodne godine. Dakle, nema dana bez poziva, nekad su dva a nekad ih je deset. S time da imamo 4 linije i 2 osobe koje se javljaju. Mjesečno je oko stotinjak poziva. Pozivi su različiti, od žena koje se samo žele informirati o svojim pravima, postupku razvoda i sl., žrtava u tijeku prijave ili sudskog procesa koje trebaju pomoć i podršku, žrtava koje se boje za svoj život i život svoje djece te trebaju hitni smještaj u sklonište do žrtava koje su završile sa postupkom pa trebaju emocionalnu ili psihološku pomoć da bi se osnažile nakon proživljenog nasilja – naglasila je Sambolić Petrišić.

Obiteljsko nasilje je rodno uvjetovano nasilje

-Svjedočanstva su različita, prema našim statistikama najčešće je prisutno psihičko nasilje
koje je često popračeno sa fizičkim, zatim slijedi ekonomsko, seksualno pa strukturalno
nasilje. Kao što volimo isticati obiteljsko nasilje jest rodno uvjetovano nasilje, dakle nasilje od strane muškaraca prema ženama. Naši pozivi i pružene usluge su najčešće od i prema ženama žrtva nasilja. Često dobijemo pitanje, a muškarci nisu žrtve? Mogu biti ali, odgovor stoji u pitanju koliko je godišnje muškaraca ubijeno od strane žena, a svi smo čuli i znamo što je femicid koji je u Hrvatskoj i globalno svake godine u porastu – istaknula je voditeljica SOS telefona u KZŽ.

Dakle, žrtve su najčešće žene, zaposlene žene, nezaposlene žene, žene u mirovini, žene
osobe sa invaliditetom, svih razina obrazovanja, u braku, izvanbračnoj zajednici i razvedene
te iz svih dijelova Krapinsko- zagorske županije pa i šire, dakle nema pravila.

-Uvijek se i iznova iznenadim koliko je hrvatsko društvo i dalje neosjetljivo na žrtve nasilja. Još
uvijek se i u raznim institucijama, kada se žene odluče na prijavu nasilja, gleda i njihov dio odgovornosti. A NIKAKO DA NAUČIMO DA ŽRTVA NIKADA NIJE ODGOVORNA ZA NASILJE KOJE JE PREŽIVJELA. Nasilje je isključivo odgovornost počinitelja nasilja.
On je taj koji odabire kako će se ponašati. Nasilje nikada nije ni opravdanje, ni odgovor na
bilo što – poručila je Sambolić Petrišić uz komentar da su i kod nas institucije samo preslika društva.

Edukacija i prevencija ključne

-Podbacujemo kao društvo dokle god će se žrtvu silovanja prvo pitati što je imala obučeno, za žrtvu obiteljskog nasilja u “šali” reći da možda nije znala šutjeti i dokle god će se uživo prenošenje femicida masovno gledati, dijeliti i podržavati lajkovima i komentarima. Smatram da je užasno bitna edukacija i prevencija, dakle od najmanje dobi, radionice i edukacije u školama, učenje dječaka i djevojčica od najranije dobi što je zdrava veza i odnos. Naše ne tako staro istraživanje u srednjim školama pokazalo je kako u velikim postocima srednjoškolci smatraju kako je ljubomora prihvatljiv oblik ljubavi te kako jedan šamar nije nasilje. Dakle edukacija je prijeko potrebna – zaključila je Sambolić – Petrišić.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 26.07.2024.