Dođite na predstavljanje Radobojske kulturne baštine u utorak, 9. travnja 2024. u 18 sati u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu u Dvorani Jure Petričevića na Strossmayerovom trgu 4.
Predstavljanje Radobojske kulturne baštine održat će se u sklopu Znanstveno-popularnog programa na temu Hrvatsko arheološko i etnološko nasljeđe 1.ciklus.
Nakon uvodnih riječi Anđelka Topolovca, načelnika Općine Radoboj, slijede zanimljive prezentacije i predavanja, a program će biti upotpunjen nastupom Radobojskih pučkih pjevačica.
Znanstveno-popularni program
Ivana Hazulin Pospiš, mag.hist., ravnateljica Muzeja Radboa Radoboj: Kratki pregled povijesti i budućnosti radobojskog kraja.
dr.sc. Davor Špoljar, v.d. ravnatelj Muzeja grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina i ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Pregrada: Šetnja kroz radobojsku pretpovijest i aktualna arheološka istraživanja.
Zvjezdana Jembrih prof.mr. art.: Projekt i izložba SOS za svece. Kapela sv. Jakoba- kulturnopovijesni i sakralni krajolik.
doc.dr.sc. Lidija Bajuk i Lara Jurinjak, studentica: Etnografska istraživanja i dokumentiranje etnografskog gradiva radobojskog područja.
O predavačima
Ivana Hazulin Pospiš diplomirala je povijest 2008. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uža su joj specijalnost srednjovjekovna povijest i kulturna baština. Od 2017. ravnateljica je Muzeja Radboa u Radoboju. Zadnjih sedam godina provodi više projekata koji se financiraju iz regionalnih, nacionalnih i europskih fondova. Kao koautor sudjelovala je u nekoliko muzejskih izložbi. Dobitnica je godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine 2022. za projekt SOS za svece, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Nakon završenog studija prapovijesne arheologije na Sveučilištu u Zagrebu, Davor Špoljar doktorirao je na temu naseljenosti sjeverozapadne Hrvatske u brončanom i starijem željeznog doba na Sveučilištu u Ljubljani u Sloveniji. Sudjelovao je u više desetaka projekata arheoloških istraživanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Turskoj te je bio voditelj niza arheoloških projekata na području Krapinsko-zagorske županije. Autor je ili koautor više izvornih znanstvenih radova, poglavlja u knjigama i monografijama, niza izložaba i edukativnih programa, desetak stručnih radova i većeg broja popularno-znanstvenih tekstova, radijskih emisija i dr. Obnaša dužnost ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta Pregrada i vršitelja dužnosti ravnatelja Muzeja grada Pregrade. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Plakete Općine Krapinske Toplice, Povelje Krapinsko-zagorske županije te drugih nagrada i priznanja. Član je Izvršnog odbora Hrvatskog muzejskog društva i član ICOM-a, predsjednik Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije, Erasmus ambasador za Hrvatsku u području obrazovanja odraslih i član Tima Europe Direct Europske komisije.
Zvjezdana Jembrih diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih i više skupnih izložaba, te izvela tridesetak land art rada. Od 1993. radila je kao konzervatorica-restauratorica, boravila je na stručnom usavršavanju u Münchenu te na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje je 2000. magistrirala restauriranje drvene skulpture. Od 2020. redovita je profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je brojnih programa zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara na području Hrvatske. Objavljuje stručne članke, uređuje publikacije, vodi projekte te organizira radionice i izložbe iz područja zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Jedna je od organizatorica i voditeljica likovnih radionica u višegodišnjem programu Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku MH i Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ). Dobitnica je 2022. godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine za projekt SOS za svece, u suradnji s Muzejom Radboa u Radoboju. Objavila je 3 knjige poezije, knjigu kratkih priča, knjigu putopisa i 2 grafičko-pjesničke mape. Višestruko je nagrađivana za svoj likovni i književni rad.
Lidija Bajuk znanstvena je suradnica u IEF-u na baštinskim i animalističkim projektima, vanjska je suradnica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popeveke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Potakla je višegodišnji program Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku MH i Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ), u kojem sudjeluje kao voditeljica etnoradionice. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, članica UO Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskog etnološkog društva i International Society For Folk Narrative Research. Objavila je 10 audio-albuma, 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i 1 znanstvenu knjigu, brojne stručne i znanstvene radove. (Su)scenaristica je nekoliko dokumentarnih filmova. Kao umjetnica predstavljala je Hrvatsku u domovini i svijetu više od tisuću i pol puta. Dobitnica je 1 inozemnog priznanja i 15 umjetničkih nacionalnih nagrada, među kojima dvaput Porina, nagrade Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i dvaput Milovan Gavazzi HED-a. Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije.
Lara Jurinjak maturirala je na Gimnaziji u Krapini, studentica je Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ima bogato iskustvo u volontiranju s brojnom udrugama na području Krapinsko-zagorske županije. Za ANIMAL projekt IEF-a transkribirala je zvučne snimke s terenskog istraživanja u Radoboju.
Znanstveno-popularni program održati će se u utorak, 9. travnja 2024. godine u 18:00 sati u Matici hrvatskoj, Dvorana Jure Petričevića, Strossmayerov trg 4, Zagreb, dana 09.04.2024., Ulaz je slobodan za sve posjetitelje programa -svi ste dobrodošli – poručuju organizatori.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.