Karizmatični vođa – Krapinčanin Ljudevit Gaj, preminuo je na današnji dan prije 151 godinu – “On je uistinu obilježio našu povijest” – istaknuo je Gregurović

Povodom 151. obljetnice smrti znamenitog preporoditelja i Krapinčanina Ljudevita Gaja gradonačelnik Zoran Gregurović sa delegacijom kod spomenika Ljudevitu Gaju u centru Krapine zapalio je svijeće i položio vijenac u četvrtak, 20. travnja 2023.

Uz gradonačelnika na obilježavanju obljetnice smrti dr. Ljudevita Gaja bili su i njegov zamjenik Ivica Hršak te predsjednik Gradskog vijeća Mladen Gregurović., kao i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Grozdana Pavlović, ravnateljica OŠ Ljudevit Gaj, Vlatka Družinec, ravnateljica OŠ August Cesarec Matilda Juričev Žigman te ravnateljica Gradske knjižnice Krapina Maja Vukina Bogović.

Gradonačelnik Gregurović je tim povodom kazao kako se svi ponosimo dr. Ljudevitom Gajem.

–Na ovaj način odajemo mu priznanje u ime grada i naših institucija. Grad Krapina, odnosno mi Krapinčani uistinu moramo biti ponosni jer je na ovim prostorima bilo puno osoba kroz povijest koji su obilježili, ne samo ovaj dio Hrvatske, nego i cijelu našu domovinu. Grad Krapina je prepoznat po raznim znamenitostima i osobama u domovini i svijetu, a svakako je jedna od tih prepoznatljivosti i naš poznati Krapinčanin dr. Ljudevit Gaj. On je uistinu obilježio našu povijest što se tiče jezikoslovlja, ali i mnogih drugih stvari – naglasio je gradonačelnik.

Znameniti Krapinčanin dr. Ljudevit Gaj

Znameniti Krapinčanin dr. Ljudevit Gaj bio je središnja osoba hrvatskog preporoda, svojim likom i djelom zadužio cijelu Hrvatsku a i šire te samu Krapinu stavio na kartu gradova u kojem su rođeni hrvatski velikani.

Rođen je 1809. godine u Krapini. Bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik, središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda. Među najvažnije od brojnih aktivnosti koje je poticao svakako pripada tiskanje prvih hrvatskih narodnih novina: Novine horvatske, koje će potom postati Ilirskim narodnim novinama s nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.

Družeći se s izobraženim pripadnicima slavenskoga naroda još za studija upoznao se s kulturnim zbivanjima i književnim djelima te širio vidike o slavenskome svijetu. Zato mu se zarana rodila ideja o hrvatskoj slovopisnoj i književnojezičnoj reformi, što će postati središtem njegove sveukupne djelatnosti. U početku je smatrao da kajkavsko narječje najbolje čuva obilježja starijega stanja hrvatskoga jezika, a poslije je temelje jedinstvenoga književnog jezika vidio u bogatoj hrvatskoj književnoj baštini s dubrovačkom književnošću kao uzorom.

Na oblikovanje Gajeve hrvatske nacionalne i slavenske ideologije, koju je s vremenom mijenjao i dograđivao, uvelike su utjecali teorija o ilirskome podrijetlu južnih Slavena, legenda o braći Čehu, Lehu i Mehu, koja je stvarala sliku slavenskoga jedinstva (Krapinski dvorci – Die Schlösser bei Krapina, 1826.), srednjoeuropska nacionalna koncepcija po kojoj je jezik glavno obilježje nacionalnoga identiteta, poznanstvo s J. Kollárom, ideologom slavenske uzajamnosti, hrvatska kulturna baština i politička povijest kao potvrda etničke, političke i jezične hrvatske individualnosti.

sleljak/zip.com.hr 20.04.2023.