Inspirativne priče

ŽENE KOJE SU MIJENJALE SVIJET – 3

Mnogo je velikih žena obilježilo našu povijest i postojanje, od umjetnica, znanstvenica, sportašica, političarki, humanitarki, spisateljica, studentica.. – one su otvarale vrata svim drugim ženama da mogu postići jednaka ili čak veća dostignuća – prisjetimo ih se.

Marija Terezija od Austrije (1717. – 1780.)

Marija Terezija od Austrije češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom i kontrolirala velik dio Europe, uključujući Austriju, Mađarsku, Hrvatsku, Češku i dijelove Italije. Brak Marije Terezije i Franje je, unatoč tim brojnim tračevima, bio skladan, Imali su šesnaestero djece, 5 sinova i 11 kćeri. Iako su Mariju Tereziju još za života oslovljavali kao “carica”, titulu cara nikada nije imala, već je bila kraljica. Od njihove djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antonija, u povijesti poznata kao Marija Antoaneta postala  je francuska kraljica. Marija Terezija poznata je po svojim reformama u obrazovanju poput obveznog, uspostavljanja Kraljevske akademije za znanost i književnost u Bruxellesu i potpore znanstvenim istraživanjima, a bila je i velika pokroviteljica i ljubiteljica umjetnosti. Također je provodila reforme i u gospodarstvu, otvarala medicinske ustanove i rađaone, podigla poreze i napravila reforme u trgovini, ojačala austrijsku vojsku, provodila popise stanovništva i zemljišta i sl.

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.)

Ivana Brlić-Mažuranić bila je jedna od značajnijih hrvatskih književnica koja je čak četiri puta nominirana za Nobelovu nagradu, a u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Djela je posvećivala mladim uzrastima, a njezine knjige poput Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, Priče iz davnine i Šuma Striborova neka su od popularnijih djela dječje književnosti. S navršenih 18 godina udala se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića i s njime preselila u današnji Slavonski Brod. Većinu života je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine,  djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njezinim pričama. Zahvaljujući vrhunskom stvaralaštvu, često je prozivaju hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja. Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka Crvenoga križa u Slavonskome Brodu i za svoj predani rad dobila je odličje. Tijekom svog života patila je dugo od depresije i nažalost, nakon dugogodišnje borbe počinila je samoubojstvo.

Mara Matočec  (1885. – 1967.)

Mara Matočec  bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka. Svoja književna djela pisala je sve do smrti, a djelovala je unutar Hrvatske seljačke stranke i Seljačke sloge kao članica Glavnoga odbora HSS-a te članica Glavnoga odbora Seljačke sloge. U Hrvatskoj je poznata kao spisateljica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić i veliki zagovornik emancipacije. Bila jednom djevojčica koja je pokazivala veliku želju za učenjem. No roditelji su joj bili siromašni i nisu joj mogli priuštiti školovanje. Naučila je čitati i pisati uz pomoć časnih sestara, no željela je više od toga. Godinama kasnije, kada je postala majka i supruga, muž joj je nestao u ratu. Ostala je sama s četvero djece u svom seocetu. Isto se dogodilo i brojnim drugim ženama čiji su muževi poginuli ili nestali u ratu. No Mara je odlučila da se neće predati tuzi i siromaštvu nego se boriti za sebe, svoju djecu i sve druge žene. Postala je pravi uzor svim ženama sa sela.

Žene nisu imale pravo glasa i Mara je to željela promijeniti. Skromno odjevena, gotovo uvijek s rupcem na glavi, počela je okupljati žene i držati javne govore i tako postala prva hrvatska političarka. No to se nije svima svidjelo, govorili su joj da ženi nije mjesto za govornicom, ali Maru to ni najmanje nije omelo. Vjerovala je u to da se žene moraju udružiti i početi djelovati kako bi poboljšale svoj položaj u društvu. Pisala je i pjesme u kojima je izražavala svoje misli o tome. Pisala je za brojne časopise i bila društveno aktivna. Čvrsto je vjerovala u to da je knjiga najbolje oruđe te da svi moraju znači i čitati i pisati, neovisno o tome rade li na polju ili u gradu u uredima.

Zinka Kunc-Milanov (1906. – 1989.)

Zinka Kunc-Milanov, bila je hrvatskaoperna pjevačica koja je već s petnaest godina imala tako dobro postavljen glas da je mogla pjevati visoki cis. Pjevanje je učila kod poznatog češkog baritona Jana Ouřednika, neko vrijeme člana Zagrebačke opere, i Marije Kostrenčić, asistentice Milke Trnine, čijem umijeću vokalne pedagogije mogu biti zahvalni mnogi hrvatski vrhunski pjevači. No zavidnu razinu pjevačke kreacije koju je postizala već na samome početku karijere najviše duguje bratu Božidaru: on je shvatio da njegova solistička karijera nikada ne bi mogla biti takva kakvu je proricao sestri pa je sve svoje golemo znanje podredio oblikovanju buduće Zinke Milanov. Poticao ju je da se bavi pjevanjem i često joj bio glasovirska pratnja. Kada je postala tinejdžerka, Zinka je odlazila na sate pjevanja kod učiteljice Milke Trnine, operne dive koja je nastupala diljem svijeta. Svi su bili oduševljeni njezinim glasom, no smatrali su da je još neiskusna te da još nije vrijeme da dobije ulogu u zagrebačkoj Operi. Prošlo je nekoliko godina dok nisu prepoznali njezinu posebnost i tada je postala  dio jedne od najpoznatijih opernih kuća na svijetu, njujorškog Metropolitana. Kada je nastupala, kazalište bi uvijek bilo ispunjeno do posljednjeg mjesta. O njoj su pisale novine i izvještavale emisije na televiziji. Zvali se je „glasom stoljeća“ i „kraljicom soprana“. U New Yorku nastupala je više od četiristo puta, a katkad je gostovala i u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Kada se otvarala nova sezona u kazalištu ili je bilo organiziran bilo kakav važan događaj, uvijek su baš Zinku zvali da pjeva. Kada je prestala nastupati, postala je profesorica pjevanja i svojim je učenicima davala do znanja da život operne pjevačice zahtijeva jako puno truda i vježbanja. Zbog svega što je napravila u opernom pjevanju dobila je brojne nagrade, a danas postoji međunarodno natjecanje opernih pjevača koje je dobilo ime po njoj.

Zlata Bartl  (1920. – 2008.)

Zlata Bartl, hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju, poznata kao Teta Vegeta, je vlastitim izumom smjese različitih začina prije 62 godine promijenila sudbinu koprivničke tvrtke. Stekla je diplomu profesora kemije, fizike, matematike i meteorologije, a potom se zaposlila na  poziciji kemijske tehničarke za rad u laboratoriju Podravke. U svom radu oduvijek je voljela eksperimentirati, a nakon što je od prijateljice iz Francuske probala juhu iz vrećice, i sama je proizvela prve vrećice Podravkinih juha. Nedugo nakon toga, poduzela je sljedeći korak u namjeri da stvori smjesu koja se neće koristiti samo u juhama, već i u ostalim jelima. Tako je nastala Vegeta – mješavina soli i sušene mrkve, celera, peršina, pastrnjaka i luka. Slaboga zdravlja, ali zdravog duha ona je uspjela oko sebe okupiti ljude koji su nošeni njenim “elan vital” Vegetu uspjeli probiti na svjetsko tržište i Podravku pretvoriti u svjetski koncern Za svoje djelovanje primila je mnoge nagrade i priznanja, 2006. godine postala je počasnom građankom grada Koprivnice, a 2007. osvojila je Večernjakovu nagradu za životno djelo. 

Aretha Franklin (1942. – 2018.)

Aretha Franklin rođena je kao kćer poznatog baptističkog propovjednika, a od rane dobi poučavale su je zvijezde gospela kao što su Mahalia Jackson i Clara Ward. Glasila je za djevojku s čarobnim glasnicama.  Koncem šezdesetih Aretha je bila na vrhuncu svoje stvaralačke moći, a pjesme poput “Respect” i “Chain Of Fools” preko noći su postale klasika. Unatoč osobnim problemima, 1968. snimila je jedan od najimpresivnijih soul albuma tog razdoblja – “Lady Soul”. Arethina karijera počela je gubiti sjaj krajem sedamdesetih, sve dok joj počasna uloga u filmu ” Braća Blues ” nije vratila prijašnju slavu. Osamdesete su godine bile bogate hitovima kao što su “Freeway Of Love” i “Who’s Zooming Who”, a pjevala je i u duetu s Georgeom Michaelom i grupom Eurythmics. Poznata je bila po tome što su je zvali “Kraljica Soula”, a glasine su govorile da joj glas ima raspon od četiri oktave, te je osvojila čak 19 Grammya. Jedan od sjajnih trenutaka bio je 1998. kada je na dodjeli glazbene nagrade Gram­­my u posljednji trenutak zamijenila čuvenog tenora Luciana Pavarottija i perfektno otpjevala ariju “Nessun dorma” iz Puccinijeve opere “Turandot”. Posljednji je nastup imala u studenom 2017., kada je otpjevala devet pjesama na njujorškom koncertu humanitarne zaklade svojeg prijatelja Eltona Johna.

sleljak/zip.com.hr/ Izvor Wikipedia, Foto:Wikipedia   12.07.2022.

Aktualno

Exit mobile version