Udvostručen iznos povučenih sredstava iz EU fondova-među najuspješnijima našli su se i neki zagorski gradovi

Hrvatska do kraja ovog desetljeća ima priliku povući 25 milijardi eura iz instrumenata EU sljedeće generacije i redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Protekle su godine uspješno povučena sredstva iz prethodnog razdoblja, unatoč tome što je prema pravilu N+3, moguće povlačiti tijekom tri godine po završetku razdoblja.

Hrvatska kasni s nekim pripremama projekata koji se vežu uz povlačenje sredstava iz redovitog sedmogodišnjeg proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027., a razlog tome je činjenica da se sredstva za oporavak od pandemije iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost moraju potrošiti do 2026. godine, piše portal Gradonačelnik.hr.

Unatoč izazovima, Hrvatska je u proteklih desetak godina uspjela stvoriti funkcionalan sustav za povlačenje EU sredstava zahvaljujući kojem se njezin razvoj značajno ubrzava, a što je vidljivo diljem zemlje s obzirom na to da su brojni projekti realizirani upravo iz tih izvora.

Iz spomenutih se sredstava financirao i Pelješki most za koji se osiguralo 375 milijuna eura te će ostati trajni simbol kohezijske politike u Hrvatskoj.

Iz EU fondova sredstva su se povlačila i za energetske obnove različitih objekata, gradnje škola i vrtića, društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih dvorana, pješačkih i biciklističkih staza, obnovu kulturnih dobara…

Prema podacima konsolidiranih izvještaja Ministarstva financija i FINE o prihodima i rashodima, primicima i izdacima JLS-a za 2023. godinu (PR RAS) zaključeno je kako su hrvatski gradovi lani više nego udvostručili povučeni iznos u odnosu na 2022. godinu, odnosno, povukli su 459,3 milijuna eura u odnosu na 226,5 milijuna eura iz godine ranije. Od 128 hrvatskih gradova protekle godine je sredstva iz EU fondova povuklo njih 116.

Najveće iznose povukli su Glina, Petrinja te Donja Stubica, ukoliko zanemarimo Zagoreb s kojim se ostali gradovi ne mogu uspoređivati.

Prema sredstvima povučenima iz EU fondova per capita, Glina je na prvom mjestu s iznosom od 1.237,14 eura, slijedi Donja Stubica s 1.211,97 eura po stanovniku, Petrinja je treća s 846,46 eura, a niz nastavljaju Zlatar i Orahovica koji su povukli 820,61 odnosno 816,92 eura. Među 10 najbolje rangiranih gradova našli su se još Novalja, Gospić, Đurđevac, Jastrebarsko i Benkovac koji su povukli iznose između 607,42 i 705,78 eura per capita.

Gledamo li udio povučenih sredstava u ukupno povučenim EU sredstvima u 2023. godini, 19 gradova ostvarilo je preko 1 posto udjela u ukupno povučenim sredstvima. Prva je Petrinja s udjelom od 3,68 %, drugi je Split s 3,21 %, slijedi Bjelovar s 3,04 %, a među najbolje rangiranima još su i Osijek, Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Glina i Gospić čiji se udjeli kreću u rasponu od 1,75 do 2,75 % ukupno povučenih EU sredstava.

Gradovi koji su lani ostvarili najveći rast povučenih sredstava u odnosu na godinu ranije, izražen u apsolutnim brojkama su: Bjelovar s povećanjem od 11.671.106 eura, Karlovac koji je povukao 9.763.837 eura više te Petrinja s uvećanjem od 9.169.501 eura. Velika Gorica je ostvarila povećanje od 7.745.047 eura, a listu čine još Split, Gospić, Jastrebarsko, Sisak, Donja Stubica i Zaprešić koji su povukli između 5.356.099 i 6.478.941 eura više nego u 2022. godini.

Prema trendu uvećanja povučenih sredstava u odnosu na 2022. godinu, izraženog u postocima, prvi je Vrbovec s 5295,89 % većim iznosom, drugi Zaprešić koji je povukao 5188,95 % više, potom Lepoglava s uvećanjem od 5040,78 %. U deset najbolje rangiranih uvrstili su se još i Krapina te Ivanić-Grad koji su povučena sredstva „podebljali“ za 2742,01 odnosno 2595,42 %. Nakon njih slijede Ozalj, Varaždinske Toplice i Duga Resa koji su osigurali između 1165,21 i 1429,67 % više sredstava te Hrvatska Kostajnica i Samobor s uvećanjem od 927,06 odnosno 870,14 %.

zip.com.hr/gradonacelnik.hr 11.09.2024.