U hotelu za kukce u Radobojskom trnacu počela je sezona. Kao i prošle godine, iznenadio nas je zvuk zujanja, gužva oko hotela i popunjenost „soba“ (pukotina i šupljina). Stigli su prvi stanari, a radi se o solitarnim pčelama.
Solitarne pčele nazivaju se još i samotarke, samice ili pčele zidarice. Ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju radilice ni maticu, nego sve rade same. Miroljubive su, ne ubadaju i ne proizvode med. Odrasle jedinke pojavljuju se proljeće, najčešće s pojavom prvih cvjetova voćaka. Aktivne su na temperaturi od 5°C, nisu posebno probirljive i ne biraju cvijeće poput pčela medarica. Lete uokrug 200-250 metara od svog gnijezda-kućice (hotela). Mužjak je sitniji od ženke, duljine 7-10 mm, a ženka doseže duljinu do 16 mm. Tijelo im je prekriveno gustim dlakama kojima skupljaju pelud i prenose ga s cvijeta na cvijet.
Najradije se nastanjuju u trstici, izbušenom drvetu, šupljikavim ciglama, građevinama od blata i dr. Kada ženka pronađe tunel pogodan za gradnju gnijezda, najprije ga očisti i na dnu napravi pregradu od blata. U tunel zatim donosi pelud i nektar i polaže jaja te ga pregradi blatom. Tijekom 10-12 tjedana života u pogodnom tunelu može izgraditi od 6-15 ćelija, a broj ćelija ovisi o duljini tunela. Na kraju tunel debelo zagrade blatom. Iz jaja se ovisno o temperaturi, za nekoliko dana izlegne ličinka. Kad ličinka potroši hranu, prelazi u stadij predkukuljice, a zatim izgrađuje svileni kokon. Koncem kolovoza ili tijekom rujna kukuljica se preobrazi u odraslu pčelu, koja, ovisno o temperaturi tijekom zimskog razdoblja, izlijeće van tek u proljeće iduće godine. U ćelijama se ovisno o veličini može izleći od 6-8 mladih pčela.
Solitarne pčele vrlo su važne jer lete pri temperaturama nižim nego pčele medarice, a učinak jedne solitarne pčele u oprašivanju jednak je učinku 120 pčela medarica. Solitarne pčele nisu u kompeticiji s pčelama medaricama i bumbarima, već se njihovim zajedničkim rado povećava broj zametnutih plodova u voćnjacima. Radobojski trnac u proljeće kada cvatu trešnje, jabuke, kruške i šljive pruža solitarnim pčelama idealne uvjete za sakupljanje peluda čime dolazi do oprašivanja, a kasnije do većeg uroda. Sada imamo priliku uživo promatrati kako ta marljiva bića lete od cvijeta do cvijeta te koriste rupe u hotelu za skladištenje peludi i odlaganje jaja u komorice koje pregrade blatom.
Nadamo se kako će veliki broj rupa biti zapunjen blatom što znači više mladih solitarnih pčela u prirodi. Negativnim djelovanjem čovjeka na okoliš znatno se smanjio broj ovih korisnih pčela u prirodi. U blizini voćnjaka dobro je postaviti natkrivena staništa (hotele) od drveta, gdje treba postaviti trstiku, bambus, drvene trupce (grane) u kojima se izbuše rupe promjera 8-12 mm ili pak gotove kupljene kućice kako bi se tamo nastanile solitarne pčele i drugi korisni kukci. Svaki voćnjak trebao bi imati hotel za kukce koji pruža obostranu korist za pčele i voćke, a time i za čovjeka.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.