Po prijedlogu novih pravila, vozači početnici morat će proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima.
Trajanje vozačkih dozvola također se mijenja, pa bi vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse 5 godina. Kako piše N1, Eurozastupnici su se usuglasili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU-a odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i s minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja.
Eurozastupnici su podržali i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament. Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.
Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.
Europska komisija upozorila je još u ožujku 2023. kako mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina.
Prema podacima Europske komisije koje su objavili u listopadu prošle godine, na cestama EU-a smrtno je stradalo 20640 ljudi u 2022. godini. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i a najveće u Rumunjskoj i Bugarskoj. Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 2022. smrtni ishod kod prometnih nesreća imalo 275 ljudi, te smo sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, treći najgori po stopi smrtnosti u EU.
Stajalište Parlamenta usvojeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih, iako su naši zastupnici, njih 11 glasali protiv: pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.