Predstavljanje digitalne verzije Enciklopedije Hrvatskog zagorja održano je danas, 21. travnja u Poslovno tehnološkom inkubatoru KZŽ u Krapini.
Kao što smo pisali ovdje, nakon što je 2017. na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije objavljena Enciklopedija Hrvatskoga zagorja, protekle je godine, 12. svibnja predstavljeno drugo izdanje koje obuhvaća čak 2.108 natuknica na 1.056 stranica, donoseći brojne nove sadržaje i podatke koji dodatno osvjetljavaju povijest, kulturu, prirodne ljepote i posebnosti predivnog zagorskog kraja.
Kako bi se Enciklopedija Hrvatskog zagorja predstavila i širem krugu ljudi, ona je dobila svoje digitalno izdanje koje je, kako smo već naveli, predstavljeno danas u Krapini.
Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek predstavila je projekt Enciklopedije Hrvatskog zagorja, naglasivši njegovu važnost za očuvanje i dostupnost znanja o regiji.
-Šume, livade, brežuljci, vinogradi, vinski putevi, crkvice, dvorci, kurije, potočići, ukusna hrana, znameniti ljudi, priče, legende, popevke, sve to, pa i više od toga, je Hrvatsko zagorje – istaknula je Petek na početku svog obraćanja.
Naglasila je kako je ideja o enciklopediji nastajala godinama među entuzijastima iz područja kulture, a konkretan korak napravljen je 2014. godine kada je Krapinsko-zagorska županija pokrenula projekt Enciklopedije Hrvatskog zagorja.
-Jako nam je drago i ponosni smo na to što smo 2014. godine, upravo na poticaj tih entuzijasta, odlučili pokrenuti jedan veliki projekt, a to je enciklopedija Hrvatskog zagorja – rekla je te naglasila kako je suradnja pritom uspostavljena s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, institucijom specijaliziranom za enciklopedijska izdanja.
-Mogu reći da je na tom dugogodišnjem putu zaista bilo lijepo surađivati – dodala je Petek, naglasivši važnost stručnosti i iskustva Zavoda u realizaciji projekta.
Prvo izdanje enciklopedije objavljeno je 2017. godine nakon više od tri godine rada, a sadržavalo je 1947 natuknica na 1000 stranica. S obzirom na razvoj novih informacija i potrebu za nadopunama, izrađeno je i drugo izdanje.
-Potpuno prirodno nametnula se potreba za drugim izdanjem koje smo radili nešto kraće, oko devet mjeseci, i 2025. godine izdali smo drugo izdanje sa 2108 natuknica na 1056 stranica – istaknula je.
Na izdanjima su radile desetine autora, urednika i suradnika, kojima je Petek uputila posebnu zahvalu, a govoreći o daljnjem razvoju projekta, naglasila je važnost digitalizacije i dostupnosti sadržaja.
-Naravno da se nametnula potreba za mrežnim izdanjem. Ono nam je izuzetno važno zato što je puno dostupnije, ali i zato što je mogućnost uređivanja i dopunjavanja znatno jednostavnija nego kod tiskanog izdanja – rekla je dodavši kako mrežno izdanje omogućuje enciklopediji da nastavi živjeti i razvijati se u skladu s vremenom.
-Nadam se da će ova enciklopedija, posebno u mrežnom izdanju, poslužiti istraživačima, entuzijastima, učenicima, studentima i svima koji žele dobiti informacije na pouzdan i provjeren način – zaključila je Petek, zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta.
Urednica drugog izdanja Enciklopedije Hrvatskog zagorja Jasmina Lukec predstavila je razvoj projekta i novo mrežno izdanje, istaknuvši njegovu važnost za očuvanje i sustavno prikazivanje znanja o regiji.
-Danas smo se okupili ovdje povodom predstavljanja mrežnog izdanja Enciklopedije Hrvatskog zagorja, koja je zapravo iznikla iz dvaju tiskanih izdanja – istaknula je pojasnivši kako je riječ o regionalnoj enciklopediji pokrenutoj u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom.
-Riječ je o regionalnoj enciklopediji posvećenoj Hrvatskom zagorju koju je Leksikografski zavod pokrenuo na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije te ju je objavio u izdavačkom nizu ‘Hrvatske regije i gradovi’. Prvi ugovor o suradnji između Zavoda i Županije potpisan je početkom 2014. godine – rekla je.
Govoreći o počecima projekta, istaknula je dugogodišnju inicijativu zagorskih kulturnih djelatnika.
-Pokretanju enciklopedije prethodila je dugogodišnja težnja zagorskih pisaca i kulturnih djelatnika za jednim sintetskim djelom koje bi obuhvatilo sve spoznaje o Hrvatskom zagorju kao regiji prepoznatljivog identiteta, bogate materijalne i duhovne baštine, o osobama koje su tu baštinu stvarale, ali i o onima koji potječu iz Zagorja, a postali su nacionalni velikani – naglasila je te dodala kako su mnoge teme prvi put sustavno obrađene upravo u ovom izdanju.
Enciklopedija, kako kaže, ima vrlo širok tematski raspon, od geologije, arheologije i prirodnih obilježja, preko podataka o stanovništvu i naseljima, etnoloških i jezikoslovnih obilježja, književnog stvaralaštva, do bogate spomeničke i umjetničke baštine, izdavaštva, obrazovanja, politike, gospodarstva, pa sve do zabave i sporta. Tematski je vrlo raznolika, a širok je i vremenski raspon koji pokriva, sve od daleke geološke prošlosti do današnjih dana.
-Krapinsko-zagorska županija obuhvaćena je u cijelosti, a ravnopravno su uključeni i dijelovi susjednih županija, Varaždinske i Zagrebačke. Ukupno je obrađeno 53 upravne jedinice, od čega 11 gradova i 42 općine – rekla je istaknuvši posebnost enciklopedije u pogledu vremenskog okvira.
Naime, za razliku od većine drugih enciklopedija, ova nema strogo postavljenu gornju vremensku granicu, što znači da uključuje i suvremene osobe koje još uvijek aktivno djeluju i razvijaju svoje karijere.
-Prvo izdanje objavljeno je u proljeće 2017. godine i njegova je naklada u kratkom vremenu rasprodana, zbog čega smo zajedno sa Županijom pokrenuli izradu dopunjenog izdanja – rekla je te opisala proces izrade drugog izdanja.
-U drugom izdanju svoje su mjesto našle brojne osobe koje su svojim radom i ugledom najbolji ambasadori Zagorja, sportaši, glumci, glazbenici, znanstvenici, ali i važni gospodarski subjekti te manifestacije koje doprinose identitetu i turizmu regije – rekla je te naglasila važnost suradnika na projektu.
Kako je navela, velika je rijetkost da neka regionalna enciklopedija doživi drugo izdanje, a još rjeđe da dobije i mrežno izdanje. To ne bi bilo moguće bez podrške lokalne zajednice i suradnje sa Županijom. Ta sinergija nastavljena je i 2026. godine, a rezultat je ovo mrežno izdanje koje objedinjuje oba tiskana izdanja i koje će se prema potrebi dalje dopunjavati.
-Rad na ovom projektu, koji traje već 12 godina, pokazao se kao jedan stabilan ‘brak’ između Zavoda i Županije. Jako se dobro poznajemo i suradnja je obilježena međusobnim povjerenjem i razumijevanjem. Sve nas je vodila zajednička želja da Hrvatsko zagorje dobije enciklopediju kao trajni spomenik ljudima, događajima, mjestima i običajima ovoga kraja – poručila je Lukec.
Okupljenima se obratila i urednica drugog izdanja Enciklopedije Hrvatskog zagorja Iva Klobučar Srbić koja je predstavila mrežno izdanje, naglasivši njegovu funkcionalnost, dostupnost i interaktivnost.
Pozvala je sve da u svoje tražilice na mobilnim uređajima upišu ehz.lzmk.hr, odnosno novu domenu. Enciklopedija je, kako je naglasila, vidljiva od petka, ali ovime je i svečano otvorena.
Naglasila je kako je mrežno izdanje rezultat timskog rada manjeg broja stručnjaka.
-Mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja rezultat je suradnje i predanog rada nekolicine djelatnika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža-rekla je te dodala kako su u izradi sudjelovale urednice i stručni tim za digitalne sadržaje.
Uputila je korisnike na dodatne informacije unutar same enciklopedije.
-Popis suradnika i autora tekstova možete pronaći u impresumu na vrhu početne stranice, dok o povijesti suradnje i nastanku enciklopedije možete pročitati u predgovoru. Upute o pretraživanju i citiranju nalaze se u uputama čitateljima – rekla je te naglasila kako su korisničke povratne informacije dobrodošle.
Govoreći o vizualnom i korisničkom iskustvu, istaknula je početnu stranicu gdje se svaki put nasumično izmjenjuju fotografije koje vas pozivaju da istražujete, a klikom na bilo koju od njih dolazite do pripadajuće natuknice. No, ako vas fotografije ne privuku, niže su istaknuti članci s fotografijama i uvodnim tekstom, koji se također mogu otvoriti jednim klikom.
-Mrežno izdanje osmišljeno je tako da bude pristupačno, pregledno i jednostavno za korištenje. Pretraživanje se odvija upisivanjem pojma u tražilicu na vrhu stranice, nakon čega se rezultati prikazuju prema važnosti – rekla je.
Objasnila je i način prikaza rezultata pretraživanja.
-Primjerice, ako upišete ‘Krapina’, prvo će se pojaviti osnovne natuknice poput grada, područja ili rijeke, a kako se spuštate niže, pojmovi se pojavljuju u širem kontekstu – u nazivima institucija, manifestacija ili unutar samih tekstova. Moguće je učitavati sve više rezultata, praktički bez ograničenja – istaknula je dodavši kako se enciklopedija može pretraživati i putem abecednog popisa.
Vrijedi spomenuti kako svaka natuknica sadrži jednu do tri fotografije na početku, a ako ih ima više, smještene su u galeriji. Klikom na fotografije otvara se pregled svih slika povezanih s člankom.
Na kraju je pozvala korisnike na istraživanje enciklopedije.
-Pozivam vas da enciklopediju istražujete, pretražujete, klikate i otkrivate nove činjenice o Zagorju, da proširujete već stečene spoznaje, da dopustite da vas jedna natuknica vodi na drugu i da upoznate Zagorje na jedan nov i dinamičan način – poručila je te zahvalila svima uključenima u projekt.
-Nadamo se da ćete uživati u našoj zajedničkoj digitalnoj riznici znanja o Zagorju – zaključila je Klobučar Srbić.
Na značaj projekta i dugogodišnju suradnju s Krapinsko-zagorskom županijom osvrnuo se ravnatelj Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ Filip Hameršak, naglasivši važnost dostupnosti znanja.
-U 70 i nešto godina svojega postojanja Leksikografski zavod Miroslav Krleža u sve većoj mjeri nastoji razvijati projekte koji odgovaraju konceptu javno dostupnog, besplatnog znanja – rekao je naglasivši kako takvi projekti zahtijevaju i konkretnu podršku.
Kako kaže, to nije uvijek jednostavno, jer netko na kraju to mora i platiti, a Zavod u Krapinsko-zagorskoj županiji ima pravog partnera.
-Znamo da će ono što proizvedemo, bilo u knjigama ili na internetu, imati publiku i podršku. Krapinsko-zagorska županija ne pruža samo moralnu potporu, nego i konkretnu financijsku podršku, što nam omogućuje da nakon dva tiskana izdanja, koja su korisnici morali kupiti, sada ponudimo mrežno izdanje koje je svima dostupno i besplatno, a uz to i podložno stalnom ažuriranju – naglasio je te zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta.
Zaključno je istaknuo pozitivno iskustvo dolazaka u Zagorje.
-Uvijek se rado vraćamo, ne samo zbog prekrasnog kraja, nego prije svega zbog ljudi – zaključio je Hameršak.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je važnost Enciklopedije Hrvatskog zagorja kao trajnog znanstvenog i kulturnog projekta te naglasio njezinu vrijednost za cijelu regiju.
-Što god da ste vi spomenuli, mi smo spremni tu odmah uskočiti. Kažu, to je digitalna riznica znanja o Zagorju, Enciklopedija Hrvatskog zagorja – započeo je Kolar.
-Enciklopedija kao knjiga svih knjiga, ovako stručno obrađena povijest Zagorja jednostavno je nešto što sam ja osjećao kao obavezu prema svim tim ljudima, događajima i povijesnim činjenicama koje su se odvijale kroz sve ovo vrijeme koje enciklopedija obuhvaća – rekao je te naglasio kako se osjećaj prema projektu nije mijenjao kroz godine.
Kako kaže, od onog prvog entuzijazma koji su imali prilikom prvog izdanja, pa drugog izdanja, pa sada mrežnog izdanja, ništa se nije promijenilo. Uzbuđenje je isto, osjećaj je isti, pozitivna energija koja se oko enciklopedije stvara je i dalje ista, navodi.
Dodao je kako enciklopedija u korisnicima budi ponos.
-Kad ju uzmete u ruke ili sada kad kliknete na nju, koje god područje otvorite, koje god slovo, ako ste iz Zagorja ili ste na bilo koji način vezani uz Zagorje, jednostavno morate osjećati ponos – rekao je te se osvrnuo na ljude koji su sudjelovali u projektu.
-To je velika ostavština koju smo zajedno, i mi u Zagorju i ekipa iz Leksikografskog zavoda, ostavili generacijama koje dolaze – naglasio je dotaknuvši se početka suradnje i ključnih osoba uključenih u projekt.
Rekao je kako će svaki tko se bavi bilo kojim poslom i jednom bude dio ovakvog projekta, u svojoj biografiji može reći da je sudjelovao u izradi Enciklopedije Hrvatskog zagorja. I to je, kako kaže, jednako vrijedno kao i mnogi strateški projekti koje je Županija realizirala. Usporedio je projekt s drugim infrastrukturnim ulaganjima u županiji.
-Nema nikoga tko od trenutka kada zna čitati i koristiti internet nema potrebu za ovakvim izvorom znanja. Svi smo žedni novih informacija, a ovdje su podaci točni i stručno obrađeni – naglasio je.
Istaknuo je i njezinu praktičnu vrijednost, a spomenuo je i dojmove koje je rad na Enciklopediji pobudio.
-Svatko je u enciklopediji pronašao nešto svoje, ili kroz osobu koju poznaje, ili kroz događaj koji ga je obilježio i nadahnuo. I to je njezina snaga, ovo je naša Biblija – rekao je Kolar.
-Vrijeme ide dalje, ali trudimo se da sve što je važno u Zagorju bude zabilježeno. A netko će za 50 godina možda ocjenjivati i naš doprinos – zaključio je Kolar.
