Green Forum Zagorje 2026 okupio je predstavnike gospodarstva, javne uprave, razvojnih agencija i stručne javnosti s ciljem rasprave o kružnom gospodarstvu, zelenoj tranziciji i održivim modelima razvoja koji sve snažnije oblikuju konkurentnost i otpornost suvremenog gospodarstva.
Nakon prošlog panela, o kojem smo pisali ovdje, uslijedio je panel pod nazivom „Kružna ekonomija u praksi – od otpada do resursa“, koji je otvorio raspravu o tome kako održivost i kružno gospodarstvo u stvarnim poslovnim modelima stvaraju novu vrijednost, otvaraju poslovne prilike i doprinose konkurentnosti poduzeća. Panel je moderirala Tea Ban Kotarski, voditeljica Odjela za inovacije i digitalnu transformaciju Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije. Sudionici su kroz primjere iz prakse raspravljali o transformaciji otpada u resurse te ulozi inovacija i suradnje u razvoju održivih rješenja.
Panel, u kojem su sudjelovali Josip Kolar, direktor Regeneracije non-wovens, Mišo Grilec, direktor tvrtke Obseso plast i Dubravko Kampuš, predsjednik uprave NGH grupe je dodatno produbio raspravu o kružnoj ekonomiji kroz iskustva gospodarstvenika iz različitih industrija, s posebnim naglaskom na konkretne poslovne modele i primjenu u proizvodnji i industriji.
Josip Kolar, direktor tvrtke Regeneracija non-wovens, govorio je o važnosti pravilnog gospodarenja tekstilnim otpadom te mogućnostima njegove ponovne uporabe.
-Najvažnije je da ljudi postaju svjesni da tekstilni otpad ne treba završavati u komunalnom otpadu i na odlagalištima, nego ga je potrebno posebno odvajati. Kada tekstilni otpad dođe do nas, iz njega možemo napraviti novi, koristan proizvod i vratiti ga ponovno u gospodarski ciklus – istaknuo je Kolar.
Naglasio je kako je jedan od ključnih koraka u zelenoj tranziciji promjena svakodnevnih navika i veća odgovornost svih dionika.
–Moramo biti puno svjesniji toga kako se ponašamo i kako utječemo na okoliš. Danas tekstilni otpad velikim dijelom završava na deponijima ili se izvozi u druge zemlje, primjerice u Afriku, što stvara dodatne emisije i opterećuje okoliš. Svi zajedno možemo puno doprinijeti čišćem i održivijem sustavu – poručio je dodavši kako su teme otpada i kružnog gospodarstva među najvažnijim izazovima današnjice.
-Dobro je da se o ovim temama govori i da se podiže svijest, jer samo tako možemo početi mijenjati ponašanje i odgovornije se odnositi prema resursima koje nam je priroda dala – zaključio je direktor Regeneracije non-wovens.
U nastavku rasprave na panelu „Kružna ekonomija u praksi – od otpada do resursa“ svoja iskustva podijelio je i Mišo Grilec, direktor tvrtke Obseso plast, govoreći o važnosti recikliranja, stvaranja sekundarnih sirovina i jačanja održivosti proizvodnih procesa.
-Bit recikliranja je u tome da iz otpada dobijemo sekundarnu sirovinu koja se ponovno može koristiti u proizvodnji. Na taj način možemo povećati konkurentnost, ali i osigurati stabilniji lanac opskrbe materijalima i energentima – istaknuo je Grilec naglasivši važnost edukacije građana i promjene svijesti o otpadu.
-Ključ svega je edukacija stanovnika o pravilnom sortiranju i recikliranju. To više nije tema budućnosti, nego naša sadašnjost, a zapravo je nešto što se trebalo početi sustavno razvijati i ranije – poručio je.
Govoreći o važnosti javne rasprave i ovakvih događanja, Grilec je istaknuo kako se napredak vidi, ali prostora za poboljšanje još uvijek ima.
-Što više pričamo o ovim temama, to više ljudi možemo uključiti. Kada pogledamo posljednjih desetak do petnaest godina, vidljivi su veliki pomaci, ali još uvijek postoji puno prostora da sustav unaprijedimo i približimo razini koja će biti zadovoljavajuća i za gospodarstvo i za okoliš – rekao je.
Dodao je kako su ovakvi paneli važni jer omogućuju razmjenu iskustava između različitih sektora.
-Svaka ovakva rasprava doprinosi boljem razumijevanju problema s kojima se suočavamo. Iako dolazimo iz različitih područja, svi se na kraju vraćamo istim temeljnim pitanjima, edukaciji, pravilnom odlaganju otpada i kvalitetnom sortiranju sekundarnih sirovina – zaključio je Grilec.
Dubravko Kampuš, predsjednik uprave NGH grupe istaknuo je važnost ovakvih skupova za razmjenu iskustava i jačanje svijesti o održivom upravljanju resursima.
-Bitno je izdvojiti da je odlično formalizirati rasprave, osobito kada je riječ o kružnom gospodarenju otpadom i problemima s kojima smo svi zajedno suočeni. Dobro je okupiti gospodarstvenike i privatni sektor iz više djelatnosti-rekao je Kampuš.
Naglasio je kako je njegova djelatnost izravno povezana s tim izazovima.
-Osobito nama koji se bavimo gradnjom i reciklažom građevinskog otpada ovo puno znači. Svaki privatni investitor mora nešto izgraditi, pa je zato važno razumijevanje cijelog sustava i uključivanje lokalne zajednice i županije kako bi se podigla svijest o gospodarenju otpadom i štetama koje nastaju ako se njime ne upravlja pravilno-pojasnio je.
Govoreći o zakonskom i europskom okviru, dodao je kako regulativa ima važnu ulogu u razvoju sektora.
-Zaključak je da nas regulativa i način gospodarenja, koje uvelike dolaze iz Europske unije, na neki način potiču i usmjeravaju, ali i pomažu. Smatram da smo u tom dijelu spremni i da možemo kvalitetno odgovoriti na izazove kružnog gospodarstva jer mi taj materijal proizvodimo, rušimo, obrađujemo i ponovno ugrađujemo-istaknuo je.
–Uvijek je čast i ponos predstaviti svoju tvrtku, osobito kada se bavite nečim što je važno za održivost i zaštitu okoliša. Naša tvrtka je prisutna u različitim sektorima, od turizma do industrije i javnih objekata, i posebno nam je važno sudjelovanje u projektima koji doprinose razvoju građevinskog i proizvodnog sektora-zaključio je Kampuš.
Konkurentska prednost kroz zelena rješenja
Nakon njega uslijedio je Panel C pod nazivom „Kako zelena rješenja postaju konkurentska prednost?“, koji je okupio predstavnike energetskog sektora, industrije i tehnoloških rješenja. Rasprava je bila usmjerena na to kako ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, digitalizaciju i održive tehnologije sve više prelaze iz razine troška u razinu strateške investicije. Naglašeno je kako zelena tranzicija postaje ključni faktor dugoročne otpornosti i tržišne pozicije poduzeća.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje mjerenja učinaka održivosti, povrata investicija te spremnosti tržišta da prepozna i nagradi održive poslovne modele. Sudionici, odnosno Tomislav Marušić, Voditelj prodaje GEN-I, Mario Popić, direktor Tvornice tekstila Trgovišće i Martina Jantol Županić, direktorica tvrtke Neteko su se složili kako konkurentska prednost sve manje proizlazi isključivo iz cijene i kvalitete, a sve više iz sposobnosti poduzeća da integriraju održivost u svoju temeljnu strategiju.
Tomislav Marušić, voditelj prodaje GEN-I je istaknuo kako se održivost danas više ne može promatrati samo kroz prizmu zaštite okoliša, već kao važan dio gospodarskog razvoja i poslovne strategije.
-Tema je bila vrlo dobra i zanimljiva jer se održivost nije promatrala samo kroz zaštitu okoliša, nego i kroz gospodarske i društvene aspekte. Posebno je vrijedno bilo čuti iskustva poduzetnika iz prve ruke, odnosno kako oni u praksi provode zelenu tranziciju i s kojim se izazovima susreću – rekao je Marušić.
Govoreći o zelenoj tranziciji, naglasio je kako tvrtke održivim rješenjima trebaju pristupiti dugoročno i strateški.
-Svaka tvrtka treba krenuti tim putem i zelenu tranziciju promatrati kao projekt, a ne samo kao jednokratnu investiciju. Takav pristup dugoročno donosi veću otpornost poslovanja, bolju prilagodbu promjenama i jačanje konkurentnosti – istaknuo je Marušić dodavši kako su upravo razmjena iskustava i konkretni primjeri iz poslovne prakse ključni za ubrzavanje promjena.
-Kada se o ovim temama govori kroz stvarne primjere, lakše se prepoznaje vrijednost ulaganja u održiva rješenja i njihova uloga u budućem razvoju gospodarstva – zaključio je.
Mario Popić, direktor Tvornice tekstila Trgovišće istaknuo je kako tvrtka već aktivno provodi zelene prakse, ali i planira dodatna ulaganja u održive tehnologije.
-Razgovarali smo u zelenom Zagorju o zelenim tehnologijama i njihovoj primjeni. U našoj tvornici već koristimo solarne sustave, a uskoro planiramo i uvođenje baterijskih sustava te daljnje unaprjeđenje proizvodnje kroz održive proizvode koji doprinose očuvanju okoliša i ljudi. Drago mi je da smo imali priliku razgovarati o tome-rekao je Popić.
Govoreći o zaključcima panela, naglasio je važnost kontinuiranog učenja i prilagodbe.
-Svi zajedno još imamo puno toga za naučiti i raditi na tome jer ova tema neće nestati sama od sebe niti će se problemi riješiti bez zajedničkog djelovanja-istaknuo je Popić.
Martina Jantol Županić, direktorica tvrtke Neteko istaknula je kako su ovakvi skupovi važni za razmjenu znanja i iskustava te za bolje razumijevanje smjera razvoja energetike u poduzetništvu.
-Pričali smo o zelenim politikama, samodostatnosti i energetici u poduzetništvu te o tome što nam to zapravo nosi. Ovakve konferencije su važan alat da osvijestimo što možemo postići, koji su smjerovi razvoja i koliko je to prihvatljivo i primjenjivo u poslovanju-rekla je Županić.
Govoreći o zaključcima panela, naglasila je kako poduzetnici sve više prepoznaju energetiku kao ključan financijski segment poslovanja.
-Moj zaključak je da su poduzetnici sve svjesniji da je energetska politika važan financijski segment u poslovanju. Smjer je jasan, ulaganje u zelenu energiju, energetsku samodostatnost i povećanje konkurentnosti kroz održiva rješenja-istaknula je Jantol Županić, dodavši kako ovakvi susreti donose nova znanja, ideje i kontakte.
-Uvijek je važno govoriti o ovakvim temama jer svaka rasprava otvara nove vidike. U poslovanju često nemamo dovoljno vremena ili informacija da bismo razmotrili sve aspekte, a ovakvi susreti pomažu da se to promijeni-zaključila je Jantol Županić.
Ključ za financiranje lokalnih projekata
Nakon toga uslijedio je panel „Od ideje do realizacije – kako financirati lokalne projekte?“, posvećen izazovima financiranja i provedbe projekata u jedinicama lokalne samouprave. Raspravljalo se o dostupnim izvorima financiranja, kvaliteti pripreme projekata te suradnji razvojnih agencija, fondova i lokalnih vlasti. Zaključeno je kako uspješna realizacija projekata ovisi o kombinaciji dobre pripreme, stručnih timova i dugoročne strategije razvoja.
U panelu su sudjelovali: Tomislav Ilić, voditelj projekata u Posredničkom tijelu – Samostalnoj službi FZOEU-a, Valerija Vrček Habazin, starija voditeljica projekata REGEA-e, Tanja Ivek, viša savjetnica u odjelu za strateško planiranje i razvojne projekte, Zagorske razvojne agencije i Nikola Gospočić, gradonačelnik Grada Donja Stubica.
Nikola Gospočić, gradonačelnik Donje Stubice zahvalio je organizatorima na pozivu te naglasio važnost razmjene iskustava među jedinicama lokalne samouprave.
-Predstavio sam najvažnije projekte Grada te izazove i probleme s kojima se susrećemo u njihovoj realizaciji, a posebno mi je bilo zadovoljstvo govoriti o našem najvećem projektu, ZEZ centru, odnosno obnovi dvorca Stubički Golubovec-rekao je Gospočić.
Osvrnuo se i na druge značajne projekte koji se provode u gradu.
-U okviru zelene i digitalne tranzicije obnovili smo više od pet društvenih domova kroz energetsku učinkovitost javnih zgrada. Nakon potresa 2020. godine obnovili smo i tri zgrade kroz poslijepotresnu obnovu. Također, kontinuirano radimo na dogradnji dječjih vrtića, gdje smo već u trećem ciklusu proširenja uz korištenje EU sredstava, kako bismo odgovorili na potrebe naših građana-istaknuo je.
Govoreći o značaju sudjelovanja, naglasio je važnost prikaza rada lokalne samouprave.
-Drago mi je što sam imao priliku sudjelovati i predstaviti rad svih jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske županije. Sve kolege imaju niz kvalitetnih projekata u provedbi, a posebno bih pohvalio i projekte koji se provode u Radoboju-dodao je.
Osvrnuo se i na važnost javne rasprave o razvojnim projektima.
-Važno je govoriti o ovim temama jer građani često nisu svjesni koliko je zahtjevan put od ideje do realizacije projekta. Europska sredstva nisu ‘lako dostupna’, već zahtijevaju puno rada, pripreme i odgovornosti kako bi se na kraju ostvarili konkretni benefiti za zajednicu-rekao je.
Na kraju je uputio i poruku o budućem razvoju.
-Poruka je da ustrajemo u realizaciji projekata, ali i da se natječaji i procedure dodatno pojednostave, osobito za manje jedinice lokalne samouprave koje imaju ograničene proračune. To bi nam uvelike olakšalo provedbu projekata i omogućilo još brži razvoj naših sredina-zaključio je Gospočić.
Tanja Ivek, viša savjetnica u odjelu za strateško planiranje i razvojne projekte u ZARA-i naglasila je kako ovakve rasprave otvaraju prostor za nove projekte i suradnje.
-Bilo je vrlo korisno i zanimljivo čuti iskustva svih sudionika te razmjenu mišljenja o problematici. S jedne strane imamo tvornice koje recikliraju otpad i koriste ga kao repromaterijal u proizvodnji, a s druge strane komunalna poduzeća koja nemaju dovoljno kapaciteta za njegovo zbrinjavanje. Upravo iz toga se otvaraju ideje za nove projekte-istaknula je.
Govoreći o financiranju lokalnih projekata, dodala je kako su europski fondovi i dalje ključni izvor razvoja.
-Fondovi će i dalje biti primarni izvor financiranja jer Hrvatska još uvijek nema dovoljno vlastitih kapaciteta za samostalno financiranje svih potrebnih projekata. Lokalna samouprava, barem u našem slučaju, nema dovoljno proračunskih sredstava za sve projekte koje bismo željeli realizirati i koji su korisni građanima-pojasnila je.
Dodala je kako će kombinacija različitih izvora financiranja ostati nužna.
-Zato će se i dalje najviše koristiti EU sredstva, uz kombinaciju nacionalnih i vlastitih izvora financiranja kako bi se omogućila realizacija razvojnih projekata-zaključila je Ivek.
Valerija Vrček Habazin, starija voditeljica projekata u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske predstavila je dugogodišnje iskustvo u provedbi projekata te rezultate ostvarene kroz više od 18 godina rada.
-U više od 18 godina rada proslavili smo nedavno i obljetnicu te smo u tom razdoblju proveli preko stotinu EU projekata ukupne vrijednosti veće od 900 milijuna eura. Krapinsko-zagorska županija, kao jedan od osnivača, partner je na velikom broju naših projekata, zajedno s jedinicama lokalne samouprave-istaknuto je.
Govoreći o temi financiranja, naglašeno je kako je ključno razumjeti razliku između inicijalne ideje i kvalitetno pripremljenog projekta.
-Glavna tema bila je kako financirati projekte danas. Razgovarali smo o idejama i o tome što razlikuje ideju od projekta koji je spreman za financiranje i provedbu. Izuzetno mi je drago što sam imala priliku podijeliti naše iskustvo iz svih ovih godina rada. Ovakvi događaji su uvijek vrlo korisni i ugodni za sve sudionike-zaključila je Vrček Habazin.
Tomislav Ilić, voditelj projekata u Posredničkom tijelu – Samostalnoj službi FZOEU-a naglasio je važnost razmjene iskustava i suradnje s jedinicama lokalne samouprave.
-Razgovarali smo o financiranju EU projekata, odnosno o financiranju projekata lokalne zajednice. Fond već 21 godinu financira projekte kroz vlastite izvore, osobito energetske projekte, sanacije i zaštitu okoliša te projekte u području industrijske proizvodnje-rekao je Ilić.
Dodao je kako je cilj približiti programe financiranja lokalnim i regionalnim jedinicama kako bi što više projekata uspješno prošlo prijavu i realizaciju.
-Pokušali smo što više približiti dostupna sredstva jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bi mogle ostvariti sufinanciranje i kako bi ishodi prijava projekata bili što uspješniji-istaknuo je.
Govoreći o dojmovima s konferencije, naglasio je važnost dobre prakse i suradnje.
-Jako mi je zadovoljstvo biti ovdje jer je uvijek lakše sudjelovati kada ste u društvu dobrih primjera prakse. Tada se lakše vode rasprave i lakše se pronalaze načini za unapređenje provedbe projekata-dodao je.
Na kraju je uputio i poruku jedinicama lokalne samouprave.
-Želim svima uspješne prijave. Trenutačno je otvoren veliki poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, uključujući društvene domove, škole, vrtiće i općinske zgrade. Nadam se da će što više projekata biti realizirano kako bi se poboljšala kvaliteta života u Zagorju-zaključio je Ilić.
Zagorje kao primjer zelene tranzicije
Program je zaključen završnim interaktivnim forumom „Što Zagorje treba učiniti do 2030. da postane primjer zelene tranzicije?“, na kojem su sudionici i publika imali priliku zajednički raspravljati o razvojnim prioritetima, mogućim projektima i budućim suradnjama.
Istaknuto je i kako je cilj Foruma da preraste u trajnu platformu za razmjenu znanja i dobrih praksi u području kružnog gospodarstva, energetske učinkovitosti i održivog razvoja, dok će se sve aktivnosti i sadržaji nastaviti pratiti i kroz službenu internetsku stranicu te stručne medije koji pokrivaju teme zelene tranzicije.
