U okviru Green Foruma Zagorje 2026 održana je prezentacija primjera dobre prakse vezanih uz Centar za prirodu Zagorje, Muzej Radboa i Hižu vinove loze.
Sudionicima su predstavljeni sadržaji i uloga ovih lokalnih ustanova u očuvanju prirodne i kulturne baštine, kao i njihov doprinos razvoju održivog turizma i jačanju identiteta Radoboja i šireg zagorskog područja.
O važnosti i razvoju tih projekata govorili su Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove „Zagorje zeleno“, te Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj, koji su istaknuli kontinuirana ulaganja u zaštitu prirode, edukaciju i razvoj sadržaja koji povezuju lokalnu zajednicu i posjetitelje.
Ravnateljica JU Zagorje zeleno Dijana Hršak istaknula je važnost Centra kao jedinstvenog mjesta za promociju i interpretaciju prirodnih vrijednosti županije, ali i značaj dugogodišnjeg rada na očuvanju prirode kroz suradnju lokalnih i regionalnih institucija.

-Velika nam je čast što smo domaćini i što se upravo Green Forum održava ovdje u Centru za prirodu Zagorje, koji je jedinstveno mjesto za promociju i prezentaciju prirodnih vrijednosti Krapinsko-zagorske županije. Predstavili smo ukratko rad Javne ustanove, sam Centar te koncept djelovanja Javne ustanove ‘Zagorje zeleno’. To je rezultat sinergije više institucija, Javne ustanove koja predano radi i vjeruje u ono što radi, ali i podrške lokalne zajednice, Krapinsko-zagorske županije te drugih partnera. Zajedno možemo napraviti zaista mnogo-istaknula je Hršak.
Dodala je i kako je važnu ulogu u razvoju projekata imalo pravovremeno korištenje dostupnih fondova.
-Uz podršku različitih programa financiranja i sufinanciranja, možemo se pohvaliti da smo vrlo rano krenuli s korištenjem EU i nacionalnih sredstava. Centar je izgrađen još 2012. godine, a od tada kontinuirano ulažemo sredstva u prirodu, odnosno u zaštitu prirode Krapinsko-zagorske županije-pojasnila je Hršak, te najavila nadolazeću manifestaciju u Radoboju.
-Danas u Radoboju, kod Crkve sv. Jakova, u 20 sati održava se naša tradicionalna manifestacija Noć noćnih leptira. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i dožive ovu iznimno zanimljivu noćnu priču u okrilju prirode-pozvala je Hršak.
Povodom prvog izdanja Green Foruma Zagorje, načelnik Općine Radoboj Anđelko Topolovec istaknuo je kako je u sklopu programa predstavljena „turistička i kulturna akropola“ Radoboja, koju čine Centar za prirodu Zagorje, Muzej Radboa i Hiža vinove loze.

-Centar za prirodu predstavila je Javna ustanova Zagorje zeleno, a meni je pripalo zadovoljstvo prikazati cijeli proces razvoja naših objekata, od ideje i projektiranja, preko izgradnje, sanacije i energetske obnove, pa sve do njihove današnje funkcionalnosti – rekao je Topolovec podsjetivši kako je projekt započeo još 2009. godine idejnim rješenjima i projektiranjem, dok je prva faza građevinskih radova završena 2013. godine, a već 2014. godine objekti su u potpunosti opremljeni i stavljeni u funkciju muzeja i pratećih sadržaja.
Posebno je naglasio kako su ovi objekti od samih početaka bili primjer dobre prakse u području zelene tranzicije i energetske učinkovitosti.
-Već tada smo imali solarne panele na krovu i dizalicu topline koja je grijala i hladila sva tri objekta, pri čemu se koristila energija s vlastite solarne elektrane. Također smo imali jedan od prvih sustava pročišćavanja otpadnih voda koji i danas obrađuje otpadne vode svih objekata – pojasnio je.
Dodao je i kako je Radoboj među prvima u Hrvatskoj imao punionicu za električna vozila te službeno električno vozilo u vlasništvu, zbog čega je, kako kaže, općina od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila prepoznatljiv naziv „Radoboj – zeleniji od drugih“.
-U mnogo čemu smo bili pioniri, ne samo u Krapinsko-zagorskoj županiji nego i u Hrvatskoj, kada govorimo o zaštiti prirode, energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije – istaknuo je Topolovec.
Govoreći o značaju održavanja Foruma upravo u Radoboju, naglasio je kako to doživljava kao priznanje dosadašnjim naporima lokalne zajednice.
-Drago mi je što se prvo izdanje Green Foruma Zagorje održava upravo ovdje. To doživljavam kao svojevrsnu nagradu za sve ono što smo radili i nastojali živjeti, da Radoboj bude zelena općina, koja čuva okoliš i bioraznolikost – rekao je.
Osvrnuo se i na širi kontekst zaštite prirode, istaknuvši očekivanja vezana uz budući Park prirode Zagorske gore.
-Radoboj se nalazi u području koje će postati dio budućeg parka prirode i nadam se da ćemo biti barem jedan od ulaza u taj prostor. To je važan korak za očuvanje prirode, osobito u kontekstu klimatskih promjena koje više nisu trend nego realna potreba – poručio je istaknuvši važnost ovakvih skupova i uloge medija u prenošenju pozitivnih primjera iz prakse.
-Ovakve konferencije i festivali su važni jer se kroz njih razmjenjuju znanja i iskustva. Mediji tu imaju ključnu ulogu jer prenose dobre priče ljudima na razumljiv i pristupačan način. To je najbolji oblik edukacije i poticanja promjena – zaključio je Topolovec.
Nakon prezentacijskog dijela, uslijedio je panel „Može li industrija ostati konkurentna? Energija, troškovi i zelena tranzicija”, koji je moderirao Saša Muminović, predsjednik uprave AquafilCRO, predsjednik uprave AquafilCRO i predsjednik SLO CRO Gospodarske komore.

U panelu su sudjelovali: Sanja Mihovilić, pročelnica UO za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu KZŽ, Dragutin Ulama, suvlasnik Duni ljevaonice, Vlatka Bertol, članica Uprave Metalisa, Anđelko Švaljek, predsjednik Poslovnog kluba Zagorje i predsjednik HGK Županijske komore Krapina
Saša Muminović, predsjednik Uprave AquafilCRO i predsjednik SLO-CRO Gospodarske komore, istaknuo je kako je industrijska konkurentnost kompleksno pitanje koje zahtijeva kombinaciju različitih mjera i pristupa.

-U panelu smo govorili o zelenoj tranziciji i njezinom utjecaju na konkurentnost industrije u Krapinsko-zagorskoj županiji. Otvorili smo nekoliko važnih tema, od problematike ETS kupona do pitanja subvencioniranja industrije. Konkurentnost industrije nije ugrožena samo u našoj županiji ili Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi i to će biti jedan od najvećih izazova u budućem razdoblju. Ključno je kako ojačati europsku industriju kako bi zadržala postojeće i osvajala nove pozicije na svjetskim tržištima-rekao je Muminović.
Dodao je kako rješenja nisu jednostavna te zahtijevaju širi pristup.
-Jačanje konkurentnosti mora se promatrati iz više kutova. To je kombinacija mjera koje uključuju zaštitu domaće proizvodnje i osiguravanje jednakih, fer uvjeta tržišnog natjecanja. Industrija se ne boji konkurencije, ali se boji nepoštenih uvjeta koji mogu nastati. U tom je kontekstu uloga regulatora Europske unije presudna, jer upravo ona oblikuje pravila tržišta i carinsku politiku. S druge strane, dio regulative je previše administrativno opterećen i potrebno je ići prema njezinu pojednostavljenju-naglasio je.
Govoreći o važnosti konferencije i panel rasprava, Muminović je zaključio kako je nužno ponovno staviti u fokus teme zelene tranzicije i kružnog gospodarstva.
-Zelena tranzicija i kružno gospodarstvo bili su u fokusu prije nekoliko godina, no nažalost su ispali iz javnog interesa. To ne znači da su postali manje važni. Upravo suprotno, njihova je važnost i dalje velika. Zato su ovakve konferencije iznimno važne jer ponovno otvaraju prostor za raspravu i osvještavanje javnosti. To nije proces s krajnjom točkom, nego dugotrajno putovanje koje vodi prema stvarnoj transformaciji gospodarstva i društva-zaključio je Muminović.
Sanja Mihovilić, županijska pročelnica, istaknula je važnost ovakvih okupljanja za razmjenu iskustava i ideja.

-Pozdravljamo održavanje ovakvih aktivnosti i ovakvog okruglog stola na kojem se raspravlja o energetskim i klimatskim utjecajima na gospodarstvo i javnu upravu, kao i o tome na koji način svi zajedno doprinosimo očuvanju prostora u kojem živimo. Razgovarali smo o tome kako zelena tranzicija utječe na gospodarstvenike i javnu upravu te koje su potpore dostupne, ali možda nisu uvijek u potpunosti iskorištene ili su neki dionici imali poteškoća u njihovom korištenju. Zaključili smo kako su potpore svakako dobrodošle, no važno je više slušati same korisnike, kako javna uprava i javna poduzeća, tako i privatni sektor , kako bi se sustav što bolje prilagodio stvarnim potrebama i bio učinkovitiji u provedbi-istaknula je Mihovilić.
Govoreći o dojmovima s panela, dodala je kako su ovakvi skupovi važni za razmjenu iskustava i novih ideja.
-Definitivno je vrijedno sudjelovati na ovakvim konferencijama. Imali smo priliku čuti kako gospodarstvenici razmišljaju i kako promišljaju buduće izazove. Iz svakog takvog susreta iznjedri se nova ideja i novo promišljanje koje može pridonijeti poboljšanju aktivnosti, konkurentnosti gospodarstva i razvoja cijele županije-poručila je Mihovilić, te uputila poruku o važnosti očuvanja okoliša.
-Uvijek s pozitivnim pristupom otvaramo vrata suradnji i nastojimo očuvati okoliš koji je izuzetno lijep i vrijedan dio našeg Zagorja-zaključila je Mihovilić.
Anđelko Švaljek predsjednik Poslovnog kluba Zagorje i predsjednik HGK ŽK Krapina naglasio je kako industrija ne dovodi u pitanje važnost zelene tranzicije, ali upozorava na njezin učinak na konkurentnost europskih i hrvatskih poduzeća.

-Nitko od nas ne osporava važnost zelene tranzicije, dapače, svi smo joj privrženi i u mnogim područjima Europa pa i mi ovdje u Hrvatskoj želimo biti lideri. Međutim, istovremeno moramo istaknuti da takve politike značajno utječu na našu operativnu i globalnu konkurentnost. Ne igramo svi po istim pravilima i zato je važno upozoravati na rizike gubitka konkurentnosti europske, a time i hrvatske industrije-rekao je Švaljek.
Dodao je kako su ovakvi skupovi važni za razmjenu mišljenja i bolju suradnju među dionicima gospodarstva.
-Apsolutno mi je drago što sam sudjelovao kao panelist na prvom izdanju ovog foruma. Važno je da postoji interes i da se otvaraju različite teme, jer samo kroz međusobno slušanje, učenje i razmjenu ideja možemo napredovati. Cilj je zajednički, živjeti bolje, smanjiti negativan utjecaj na okoliš, smanjiti rizike klimatskih promjena te osigurati stabilnije i predvidljivije poslovno okruženje-zaključio je Švaljek.
Dragutin Ulama, suvlasnik Duni ljevaonice naglasio važnost ovakvih stručnih skupova za razmjenu iskustava i zajedničko traženje rješenja.

-Govorili smo o budućnosti industrijske proizvodnje u razdoblju zelene tranzicije, o potencijalnim prilikama za konkurentnost, ali i o izazovima koje donose novi propisi i nova pravila na tržištu. Drago mi je sudjelovati na ovakvom događanju i smatram da je važno da se o ovim temama razgovara na svim razinama-rekao je Ulama.
Osvrnuo se i na važnost uključivanja u inicijative ovakvog tipa.
-Iskreno, nisam znao da je ovo prvo izdanje, ali mi je izuzetno drago što se ovakvi skupovi održavaju, posebno na području Krapinsko-zagorske županije. Naša tvrtka uvijek podupire ovakve inicijative jer smatramo da je važno razgovarati o stvarnim problemima industrije i razvoja-dodao je Ulama te uputio poruku o smjeru razvoja gospodarstva.
-Nadam se da ćemo svi zajedno uspjeti prijeći iz starog modela gospodarstva u novo, zeleno gospodarstvo, te da ćemo uspjeti sačuvati resurse koje imamo i nastaviti proizvoditi na održiv način-poručio je Ulama.
Vlatka Bertol, članica Uprave Metalis ocijenila je panel iznimno korisnim te je naglasila važnost povezivanja različitih sektora.

-Jedan odličan panel i jedno lijepo spajanje proizvodnje, prirode, tehnologije, fondova, županije i nas firmi koje djelujemo unutar županije. Bilo mi je jako drago s kolegama razgovarati o aktualnim temama i mislim da smo došli do dobrih zaključaka. Svi dijelimo slične probleme koje smo ovdje otvorili i vjerujem da ćemo zajednički pronaći rješenja kako bismo napredovali i u konkurentnosti i u zelenoj tranziciji-rekla je Bertol.
Osvrnula se i na ključne izazove s kojima se suočava industrija.
-Najviše nas je dotaknula tema birokracije i njezinog utjecaja na konkurentnost. Smatramo da fondovi i poticaji nisu uvijek dovoljno usmjereni prema proizvodnji, te da postoji prostor za značajna poboljšanja. Vjerujem da se može učiniti mnogo više kako bi se podigla produktivnost i standard, kako u Zagorju tako i u Hrvatskoj, jer svi mi koji smo sudjelovali na panelu nastupamo na globalnom tržištu gdje je konkurentnost izuzetno važna-istaknula je.
-Važno je održavati ovakva događanja i poticati ove teme u društvu na svim razinama. Potrebno je povezati proizvodnju, županiju, regiju i cijeli sektor kako bismo zajedno potaknuli razvoj i ulagali u budućnost ovog područja-zaključila je Bertol.
Nakon završetka panela uslijedila je kratka pauza za networking i kavu, uz mogućnost sudionika da posjete Muzej Radboa i Hižu vinove loze.
Program se nastavlja drugim panelom usmjerenim na kružnu ekonomiju u praksi, s naglaskom na pretvaranje otpada u resurs i stvaranje nove poslovne vrijednosti. Treći panel donosi raspravu o tome kako zelena rješenja mogu postati konkurentska prednost poduzeća u različitim sektorima gospodarstva.
Održat će se i panel posvećen financiranju lokalnih projekata, na kojem će sudjelovati predstavnici fondova, razvojnih agencija i lokalne samouprave. Rasprava će obuhvatiti izazove pripreme i provedbe projekata te mogućnosti korištenja nacionalnih i europskih izvora financiranja.
Program završava interaktivnim forumom posvećenim razvojnim prioritetima Zagorja do 2030. godine, s otvorenom raspravom sudionika o budućim projektima, suradnjama i inicijativama u području zelene tranzicije.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.



