Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se danas, 22. rujna, a Krapinsko-zagorska županija i županijsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova tim su povodom organizirali program posvećen ravnopravnosti, rodnim ulogama i prevenciji nasilja.
Obilježavanje se održava u Poslovno-tehnološkom inkubatoru, gdje se kroz predavanja i panel raspravu promišlja o društvenim obrascima koji oblikuju odnose među ljudima od najranije dobi.
Glavno pitanje kojim se događanje bavi je kako odrastanje, obitelj, obrazovanje i društvo utječu na oblikovanje stavova o rodnim ulogama te na koji se način mogu poticati ravnopravni i nenasilni odnosi.
Nikolina Ferenčak predstavit će rezultate istraživanja o egalitarnosti stavova adolescenata prema rodnim ulogama i ravnopravnosti spolova, dok će Ana Maskalan održati predavanje pod nazivom „Muškost između društvenih očekivanja i ravnopravnih odnosa“.
Program završava panel raspravom tijekom koje sudionici razmjenjuju mišljenja o izazovima s kojima se društvo suočava te o načinima na koje se već od najranije dobi može graditi kultura međusobnog poštovanja, ravnopravnosti i nenasilja.
Naime, nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna u spomen na tragični događaj iz 1999. godine, kada su u zgradi Općinskog suda u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić i jedna od stranaka u postupku, Gordana Oraški, dok je još jedna osoba teško ranjena.
Hrvatski sabor je 2004. godine 22. rujna proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama, zaštite žrtava te poticanja društva na sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja.
Snježana Romić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije, podsjetila je da se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava 22. rujna, kao spomen na tragičan događaj iz 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, dok je sudska službenica ranjena.
-Rodno utemeljeno nasilje je prisutno, nedovoljno je prijavljivano i ozbiljan je problem u našem današnjem društvu koje nema toleranciju na nasilje, odnosno ima sve manje tolerancije prema nasilju – istaknula je Romić te upozorila kako se nasilje nad ženama najčešće događa u četiri zida, zbog čega okolina često ne reagira, iako upravo susjedi i prijatelji mogu imati važnu ulogu u pružanju pomoći i osnaživanju žrtve.
Istodobno, smatra da pomoć treba pružiti i nasilniku jer je i njemu potrebna stručna pomoć.
-Žena se vrlo često ne odlučuje prijaviti nasilnika i to je vrlo težak korak koji ona čini jer se prvenstveno boji za sebe, da će nasilnik ponoviti nasilje, odnosno još jače biti nasilan. Boji se ekonomske ovisnosti, emocionalno je nestabilna, preplašena je i to je razlog zašto ne prijavljuje nasilnika – kazala je Romić.
Problem, dodala je, ne završava ni samom prijavom jer žrtva često nailazi na blokadu i barijeru sustava koji joj ne pruža pomoć kakvu bi trebala dobiti. Istaknula je kako su svakoga dana tisuće žena i djevojčica izložene nasilju te da svaka četvrta žena i djevojka tijekom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od strane intimnog partnera.
-U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljena, a ove godine, nažalost, ubijeno je osam žena, pri čemu treba konstatirati da je sustav apsolutno zakazao jer je nasilnik bio prijavljen, ali je nekako došlo do greške u sustavu. Deset posto nasilnika nailazi zapravo na osudu i završavaju u zatvor – naglasila je Romić.
Romić je pritom jasno istaknula da za nasilje nad ženama nema opravdanja, kao ni za bilo koji drugi oblik nasilja. Odgovornost, naglasila je, uvijek je na počinitelju, a nikada na žrtvi.
-Uvijek je kriv i odgovoran počinitelj, a nikada nije kriva žrtva, a pomoć trebaju oboje. Vrijeme je da društvo konačno pokaže nultu toleranciju na nasilje i osigura sigurnost i dostojanstvo svakoj ženi – poručila je Romić.
Nikolina Ferenčak, članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ ističe kako je istraživanje nastalo upravo u sklopu rada povjerenstva.
– Njime smo obuhvatili 371 učenika završnih razreda svih srednjih škola sa područja županije -rekla je dodavši kako su ispitivali pet potručja.
Rije je o područjima na roditeljskim, bračnim, profesionalnim, socijalnim te interpersonalnim ulogama.
-Dobili smo vrlo ohrabrujuće rezultate jer su naši učenici u prosjeku iskazali egalitarne stavove u svih pet područja – rekla je dodajući kako vrijednost stavova treba promatrati van stavljanja etiketa, već da su se dobili konkretni podaci koji mogu biti polazište za daljnji razgovor sa mladima, za edukativne aktivnosti i promicanje ravnopravnosti.
Ana Maskalan, viša znanstvena suradnica na Institutu za društveno istraživanje u Zagrebu, kazala je kako je tema njezina predavanja bila odnos između rodne ravnopravnosti i muškaraca, odnosno pitanje zašto muškarci, statistički gledano, u manjoj mjeri od žena podržavaju rodnu ravnopravnost.
-Mene zanima zašto muškarci, statistički u manjoj mjeri od žena, podržavaju rodnu ravnopravnost. To je ono o čemu sam planirala danas govoriti – kazala je Maskalan.
Kao jedan od razloga istaknula je različitu percepciju ravnopravnosti, odnosno činjenicu da muškarci nemaju isto iskustvo neravnopravnosti kakvo imaju žene. Upravo zbog toga, smatra Maskalan, teže razumiju što rodna ravnopravnost znači i u manjoj je mjeri podržavaju.
-Mnogi muškarci vjeruju da je stvar u toj nekakvoj igri nulte sume. Ako žene više dobivaju, muškarci gube. Politike rodne ravnopravnosti muškarci smatraju nekom vrstom napada na vlastitu muškost. Stvarno su na neki način u redu s ravnopravnošću, ali kad krenemo raspravljati o tome da bi muškarac možda trebao biti manje hranitelj obitelji, a više angažiran oko obitelji i očinstva, mnogi će to doživjeti kao: „Zašto bih ja to tako trebao? Zašto bih ja trebao odustati od onog klasičnog identiteta muškarca kao snažnog, agresivnog, proaktivnog i tako dalje?“ – pojasnila je Maskalan.
Sve su to, navela je, neki od razloga zbog kojih mnogi muškarci ne podržavaju rodnu ravnopravnost. U drugom dijelu predavanja govorit će o tome zašto je važno da je podržavaju, pri čemu naglasak nije samo na pitanju pravednosti, nego i na koristima koje ravnopravnost donosi muškarcima.
-Ne samo zato jer je ravnopravnost spolova nešto što se tiče pravednosti. Pravedno je biti ravnopravan. Nego se to svodi na to da je zapravo ravnopravnost spolova korisna i za muškarce. Korisna je jer oslobađa za njih jedan svijet, daje im na neki način slobodu i mogućnosti, vraća ih obitelji, vraća ih očinstvu – naglasila je Maskalan.
Rodna ravnopravnost, prema njezinim riječima, muškarce oslobađa tradicionalnih muških uloga, ali ih na određeni način može zaštititi i od nasilja. Upravo zato o ravnopravnosti treba govoriti šire, ne samo kada je riječ o ženama, već i kada je riječ o muškarcima
-S jedne strane, oslobađa ih onih tradicionalnih muških uloga, a s druge strane, na neki način ih i brani od nasilja. Tako da je to nekoliko razloga zbog kojih smatram da o ravnopravnosti treba govoriti ne samo kad se radi o ženama, nego i kad se radi o muškarcima. Dakle, svi mi od toga imamo koristi – poručila je Maskalan.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je kako je riječ o temi o kojoj treba govoriti tijekom cijele godine, a ne samo na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
– Dan je kada moramo glasnije i snažnije progovoriti o onome o čemu zapravo govorimo svaki dan u godini i kako živimo svaki dan u godini. Nažalost, danas, kad se pokušava na razne načine dokinuti slobode žena, ograničiti njihove slobode i sloboda izbora, svjedoci smo jako velikog i učestalog nasilja nad ženama. Nažalost, usprkos svim preventivnim aktivnostima, svim edukacijama i svemu onome što činimo, nasilje je i dalje prisutno – rekla je Petek.
Naglasila je kako je nasilje nad ženama jedan od najtežih, ali i najpredvidljivijih oblika nasilja, upozorivši pritom na broj žena koje su posljednjih godina izgubile život.
– Zaista je tužno i obeshrabrujuće, a i puni nas zapravo srdžbom i tugom da je prošle i pretprošle godine u Hrvatskoj ubijeno 18 žena svake godine, a da je ove godine, evo do današnjih dana, ubijeno osam žena – istaknula je zamjenica župana dodavši su u velikoj većini slučajeva počinitelji osobe bliske žrtvama, najčešće partneri.
Kako kaže, femicid je samo posljedica dugotrajnog oblika nasilja nad ženama i zlostavljanja žena, uglavnom u krugu obitelji, unutar četiri zida.
– Nasilje je nešto što se tiče svih nas. Nasilje je nešto što se ne događa negdje drugdje. Događa se ovdje, kod vas, u vašoj obitelji, u vašem susjedstvu, među vašim prijateljima i od nasilja ne smijemo okretati glavu – poručila je.
Prema njezinim riječima, svi imaju odgovornost u stvaranju društva koje neće tolerirati nasilje.
Jedan od ključnih elemenata prevencije je, dodala je, pravodobno prepoznavanje znakova upozorenja u partnerskim odnosima.
– Postoje mnogi znakovi upozorenja, tzv. „red flagovi“, koji u odnosu između muškarca i žene upozoravaju da odnos nije dobar, da je odnos moći potpuno poremećen, da su žene u podređenom položaju, da su žene zapravo u nasilnoj vezi. I jako, jako je važno upravo te znakove upozorenja ozbiljno shvatiti i na njih reagirati unutar obitelji, unutar bračne zajednice, a ako to, naravno, nije dovoljno, onda i unutar institucija. Jer upravo ti znakovi upozorenja mogu spriječiti ono najgore – upozorila je podsjetivši i na djecu koja odrastaju u obiteljima u kojima je prisutno nasilje, naglasivši da njegove posljedice ne osjećaju samo žene.
– Danas nijedna žena, nijedno dijete ne bi smjelo trpjeti nasilje. I mi moramo učiniti ama baš sve da to tako i bude. Današnje obilježavanje koje je organizirala Krapinsko-zagorska županija i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova naše županije upravo se usredotočilo na poruke da preventivnim aktivnostima, prepoznavajući znakove upozorenja, prepoznavajući rizike u obitelji, možemo spriječiti, zaustaviti nasilje i spriječiti da se dogodi ono najgore – rekla je Petek.
Istaknula je kako su ovogodišnje teme posebno usmjerene prema mladima jer je upravo u toj dobi važno govoriti o ravnopravnosti, zdravim odnosima i rizicima koji mogu proizaći iz rodnih stereotipa.
– Bit će zanimljivo čuti jedno sjajno predavanje doktorice Instituta za društvena istraživanja, koje će zasigurno pomoći shvatiti neke odnose u obitelji, u društvu, ali isto tako i rizike koje nam različiti rodni stereotipi pružaju. Na kraju, u panel-raspravi sigurno ćemo moći slegnuti dojmove i na neki način sami individualno napraviti neki plan akcije i djelovanja u svojoj maloj ili većoj sredini – istaknula je Petek.
Na kraju je poslala poruku o društvu kakvom treba težiti.
– Ono što želim poručiti s ovog mjesta i nadam se da će to jedna od poruka danas biti jest da svi zajedno želimo graditi našu županiju, naše društvo, kao tolerantno mjesto koje uvažava razlike i koje zaista ima nultu stopu tolerancije prema bilo kakvom obliku nasilja, a posebno prema našim ženama i obiteljima – zaključila je zamjenica župana Jasna Petek.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
