Na godišnjem sastanku o projektu “Sigurnost novinara” Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), održanom u Bernu uz suorganizaciju švicarskog predsjedanja OESS-om, kao važan iskorak istaknut je prijedlog novog hrvatskog “anti-SLAPP zakona”.
Na skupu Instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM), koji okuplja 57 država sudionica, sudjelovala je i članica Vijeća za medije Jasna Vaniček-Fila u svojstvu nacionalne koordinatorice projekta za Hrvatsku. Cilj sastanka bio je poticanje bliže suradnje te olakšavanje razmjene informacija među nacionalnim institucijama iz oko 30 zemalja uključenih u projekt, stoji na stranici Agencije za elektroničke medije.
Tijekom programa predstavljen je švicarski nacionalni akcijski plan za sigurnost novinara, a sudionici su imali priliku i za studijski posjet švicarskoj javnoj televiziji SRG, koja posebnu pozornost posvećuje edukaciji i promicanju medijske pismenosti.
Govoreći na sastanku, Vaniček-Fila je istaknula konkretne aktivnosti koje se u Hrvatskoj provode izravno u medijskim redakcijama, uključujući predstavljanje i rasprave o učinkovitijoj provedbi protokola za zaštitu sigurnosti novinara na javnim okupljanjima te u slučajevima kaznenih djela počinjenih na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika. Protokol su potpisali Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske.
Prema iznesenim podacima, tijekom 2025. godine MUP je protokol primijenio u 19 slučajeva u kojima su počinjena 23 kaznena djela na štetu novinara. Najčešće je riječ o kaznenom djelu prijetnje, a zatim prisile prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa. Ti su slučajevi razriješeni u 86 posto situacija, dok se u preostalim predmetima provode intenzivna kriminalistička istraživanja.
Vaniček-Fila je također naglasila da su u Hrvatskoj provedene edukativne radionice za suce i pravosudne djelatnike u suradnji s Pravosudnom akademijom u svim njezinim regionalnim centrima, kao i da je izdana brošura koja služi kao alat za rano prepoznavanje i odbacivanje zlonamjernih i neosnovanih tužbi protiv novinara, medija i drugih osoba uključenih u javno djelovanje.
U tom kontekstu istaknuto je da je u saborskoj proceduri donošenje tzv. “anti-SLAPP zakona”, odnosno Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, koji je ocijenjen kao važan korak naprijed.
Prijedlog zakona izradila je stručna radna skupina koju je oformilo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a njime se, kako je navedeno, uvode postupovna jamstva za zaštitu fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje od zlonamjernih sudskih postupaka. Ta jamstva uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka te rano odbijanje očito neosnovanih tužbenih zahtjeva.
Zakon predviđa i naknadu troškova postupka te novčane kazne do 20.000 eura za pravne i do 5.000 eura za privatne osobe koje podnose zlonamjerne tužbe. Sudovi su pritom obvezni osobito voditi računa o hitnom postupanju u takvim slučajevima. Kao jedinstvena kontaktna točka za informacije o postupovnim jamstvima, pravnim lijekovima i mjerama potpore određena je Pravosudna akademija.
Istaknuto je i da hrvatski prijedlog ide šire od obveza iz EU Direktive, budući da se zaštita prema europskom okviru odnosi na građanske ili trgovačke sporove s prekograničnim elementom, dok hrvatski “anti-SLAPP zakon” predviđa zaštitu u svim slučajevima, neovisno o postojanju prekograničnog elementa.
Na sastanku je također naglašeno da je Hrvatska prepoznata kao primjer dobre prakse u okviru nacionalnih instrumenata i inicijativa za zaštitu novinara, te je uvrštena u paket instrumenata dostupnih na platformi https://osce-soj.glide.page/dl/54886d, koja prikazuje mjere država sudionica OESS-a usmjerene na promicanje i zaštitu sigurnosti novinara.
