Žene u Hrvatskoj i dalje zarađuju manje od muškaraca – razlike vidljive i u mirovinama, politici i znanosti

Unatoč formalnoj ravnopravnosti, žene u Hrvatskoj i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, rjeđe zauzimaju najviše rukovodne pozicije te su slabije zastupljene u političkom odlučivanju.

Novi podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni u publikaciji „Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025.“, otkrivaju široku sliku demografskih, obrazovnih, ekonomskih i društvenih razlika među spolovima.

Više žena nego muškaraca – ali ne i u vrhu društva

Sredinom 2023. u Hrvatskoj je živjelo 1.990.202 žene (51,6%) i 1.869.484 muškarca (48,4%). Žene žive dulje – prosječno 80,7 godina, dok muškarci dožive 73,3 godine – no to se ne odražava na ravnopravnu zastupljenost u vodećim pozicijama.

Plaće i mirovine – trajna razlika

Prosječna neto plaća žena u 2023. iznosila je 1.290 eura, dok su muškarci zarađivali 1.342 eura – što znači da žene primaju 96,1% muške plaće. U mirovini je razlika još izraženija: žene prosječno dobivaju 506,28 eura, a muškarci 610,27 eura, djelomično zbog kraćeg radnog staža žena.

Obrazovanje – više studentica, manje rektorica

Žene prednjače u visokom obrazovanju: u akademskoj godini 2023./2024. činile su 58,4% studenata i 61,6% diplomiranih. No, samo 11,1% rektora su žene, a većina dekanskih mjesta i dalje pripada muškarcima.

Profesionalna podjela po spolu

Muškarci dominiraju u poljoprivredi, građevinarstvu, industriji i IT sektoru, dok je žena više u obrazovanju, zdravstvu i financijskim uslugama. U znanosti su žene od 1970. do danas prešle put od manjine (26,2% doktora znanosti) do većine (60,1%).

Politika – napredak, ali ne i ravnopravnost

U Saboru žene čine 25% zastupnika, a u Vladi samo 10% ministara. Od 1990., kad u Vladi nije bilo nijedne ministrice, to jest napredak – no daleko od ravnoteže.

Sudstvo – puno sutkinja, malo na vrhu

Većinu sudskih instanci čine žene (primjerice, 75,1% na općinskim sudovima), ali na Ustavnom sudu samo 30,8% sudaca su žene.

Društvene promjene – starije prvorotkinje i više razvoda

Prosječna starost žena pri prvom braku porasla je s 21,6 godina (1970.) na 29,7 godina (2023.). Broj razvoda raste, dok je broj sklopljenih brakova u padu.

Kriminalitet i migracije

Muškarci čine 86,2% osuđenih punoljetnika i 90% maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Također, muškarci su mobilniji – čine većinu onih koji sele u i iz Hrvatske.

Iako su žene u Hrvatskoj sve obrazovanije i brojnije u nekim sektorima, razlike u primanjima, mirovinskim prihodima, političkom utjecaju i rukovodnim pozicijama i dalje su očite. Podaci potvrđuju da ravnopravnost na papiru ne znači automatski i ravnopravnost u praksi.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

zip.com.hr 11.08.2025.