Danas, 18. lipnja 2026. godine, povodom Svjetskog dana suzbijanja nestašice vode i suša, u Radoboju se održava Green Forum Zagorje 2026 pod nazivom „Kružna ekonomija i energija“.
Događaj okuplja predstavnike javnog i privatnog sektora, stručnjake, gospodarstvenike te predstavnike institucija i razvojnih organizacija, s ciljem razmjene znanja i iskustava o kružnom gospodarstvu, energetskoj tranziciji i održivom upravljanju prirodnim resursima.
Organizatori događaja su Općina Radoboj, Poslovni klub Zagorje i ZIP portal, uz partnerstvo Krapinsko-zagorske županije. Suorganizatori su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ „Zagorje zeleno“ i Regionalna energetsko-klimatska agencija (REGEA). Međunarodni partner Foruma je SLO CRO Gospodarska komora, dok je pokrovitelj programa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Na samom početku dobrodošlicu je okupljenima poželio načelnik Općine Radoboj Anđelko Topolovec, istaknuvši kako je Radoboj već više od dva desetljeća usmjeren na provedbu projekata koji promiču održivost i odgovorno upravljanje resursima.
-Vjerujem da ovaj forum predstavlja kvalitetnu priliku za razmjenu iskustava, novih ideja i primjera dobre prakse. Radoboj se već više od 20 godina sustavno razvija kroz projekte održivosti i zaštite okoliša. Zelena tranzicija nije samo obveza koju pred nas stavljaju europske politike, već stvarna potreba naših građana i budućih generacija. Upravo zato nastavljamo ulagati u projekte koji pridonose kvalitetnijem i održivijem životu. Zahvaljujem svim sudionicima, partnerima i gostima koji su svojim dolaskom podržali ovu konferenciju. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad i suradnju nastaviti stvarati nove razvojne prilike za naš kraj-poručio je Topolovec.
Javna ustanova JU Zagorje zeleno ove je godine obilježila 20 godina od osnivanja te isto toliko godina kontinuiranog rada na zaštiti prirode, očuvanju bioraznolikosti i edukaciji javnosti.
Ravnateljica ustanove Dijana Hršak istaknula je kako je iza njih dva desetljeća djelovanja, ali i stabilan razvoj u posljednjim godinama.
-Javna ustanova Zagorje zeleno prošle je godine proslavila 20 godina od osnivanja, odnosno 20 godina kontinuiranog rada. U Radoboju smo već jedanaestu godinu, gdje imamo sjedište, a ondje smo izgradili i Centar za prirodu o kojem ćemo još govoriti – rekla je Hršak.
Dodala je kako Centar za prirodu predstavlja važan iskorak u radu ustanove te mjesto edukacije i približavanja prirodnih vrijednosti lokalnoj zajednici i posjetiteljima.
-Pozdravljam vas i želim vam dobrodošlicu – zaključila je ravnateljica.
Predsjednik Uprave AquafilCRO-a i predsjednik SLO-CRO Gospodarske komore Saša Muminović istaknuo je kako su teme zelene tranzicije i kružnog gospodarstva posljednjih godina nepravedno pale u drugi plan, unatoč njihovoj ključnoj važnosti za budući razvoj gospodarstva i društva.
-Veoma mi je drago što smo partneri ove konferencije jer je riječ o temi koja je prije nekoliko godina bila u središtu pozornosti. O zelenoj tranziciji i kružnom gospodarstvu tada se intenzivno govorilo, organizirane su brojne konferencije i stručni skupovi, no s vremenom su te teme jednostavno nestale iz fokusa javnosti. Danas se o njima govori znatno manje, a još je manje onih koji se njima aktivno bave. To, međutim, ne znači da su te teme izgubile na važnosti. Naprotiv, njihova je važnost danas možda i veća nego prije nekoliko godina. Upravo zato smatram da je ova konferencija izuzetno vrijedna jer ponovno stavlja u fokus pitanja održivosti, zelene tranzicije i kružnog gospodarstva te podsjeća na njihovu ključnu ulogu u razvoju konkurentnog i otpornog gospodarstva-poručio je Muminović.
Važnost umrežavanja gospodarstvenika te privlačenja investicija u Zagorje istaknuo je predsjednik Poslovnog kluba Zagorje Anđelko Švaljek.
-Jako mi je drago da vas mogu pozdraviti u ime Poslovnog kluba Zagorje koji okuplja većinu najvažnijih i najznačajnijih gospodarskih subjekata ovoga područja, ali i ljude koji žele investirati, živjeti ili doprinijeti razvoju Zagorja kao regije koja nudi ono što je, vjerujem, svima najvažnije, dobro mjesto za rad, dobro mjesto za život i dobro mjesto za budućnost naše djece – rekao je Švaljek.
Dodao je kako je važno kontinuirano otvarati teme razvoja i održivosti te jačati otpornost gospodarstva.
-Zahvaljujem svim partnerima, panelistima i svima koji pomažu da se ova tema zadrži u fokusu. Svako malo pojavi se neka kriza koja one koji istinski vjeruju u održivost zna poljuljati, ali to se ne smije dogoditi. Zahvaljujem i županu te njegovom timu koji sustavno podržavaju ovakve inicijative – poručio je.
Govoreći o Radoboju, Švaljek je naglasio njegovu transformaciju i potencijal manjih sredina.
-Prije tridesetak godina često sam morao objašnjavati gdje je Radoboj. Danas je to mjesto koje je primjer drugima i dokaz da se iz malih sredina mogu napraviti velike stvari – rekao je osvrnuvši se i na gospodarski razvoj te uspjehe lokalnih poduzeća.
-Često se kaže da je ovdje lako biti zelen jer nema industrije, ali Radoboj nikada nije bio industrijski centar, a ipak je davao velik broj zaposlenika. Posljednjih godina imamo niz uspješnih poduzeća, uključujući i one nagrađivane u kategoriji malih poduzeća. To pokazuje da se može povezati turizam, kvaliteta života i gospodarstvo – zaključio je Švaljek.
Na konferenciji u Radoboju sudjelovao je i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je u svom obraćanju istaknuo kako zelena tranzicija više nije tema o kojoj se samo govori, već proces koji se u praksi već provodi.
-Zadovoljstvo je biti na konferenciji koja je i dalje izuzetno aktualna. Ja ne bih rekao da zelena tranzicija više nije u žiži interesa, prije bih rekao da smo je prihvatili i da se njome sve više konkretno bavimo, a manje o njoj govorimo – poručio je Kolar.
Osvrnuo se na regulatorni okvir i zahtjeve s kojima se suočavaju investitori i gospodarstvo.
-Svi koji investiraju moraju poštivati zahtjeve Europske komisije, pravila zaštite okoliša i javnih natječaja. To nas je u konačnici i potaknulo da se više bavimo obnovljivim izvorima energije i zelenim politikama. Pitanje je samo je li to dovoljno te kako kroz zelenu tranziciju i kružnu ekonomiju zadržati produktivnost i konkurentnost – rekao je župan te upozorio kako početna ulaganja u zelene tehnologije povećavaju troškove, ali dugoročno donose koristi.
-Ulaganja u obnovljive izvore energije u početku poskupljuju investiciju, ali se ona s vremenom isplati. Izazov je ostati konkurentan u prijelaznom razdoblju, posebno u odnosu na države koje više subvencioniraju takve projekte – istaknuo je.
Dodao je kako je ključna uloga države u kreiranju politika koje će omogućiti ravnotežu između održivosti i konkurentnosti.
-Potrebno je pametno usmjeravanje politika kroz resorna ministarstva kako bi se postigli najbolji rezultati. Zagorje u tom smislu može biti primjer dobre prakse – poručio je.
Kao primjere dobre prakse izdvojio je nekoliko lokalnih tvrtki koje već godinama razvijaju modele kružnog gospodarstva.
-Imamo tvrtke poput Vetropack Straže, Regeneracije i sličnih koje već godinama razvijaju kružnu ekonomiju u različitim sektorima, od stakla, tekstila do plastike. Rijetko koja regija može se pohvaliti s tri tako snažna primjera – rekao je Kolar naglasivši važnost nastavka dijaloga i konkretnih zaključaka konferencije.
-Ključno je da kroz ovakve skupove dođemo do jasnih i primjenjivih zaključaka koji će se moći implementirati tamo gdje se donose odluke, kako bi svi zajedno imali koristi i kako bismo dugoročno povećali konkurentnost i produktivnost – zaključio je župan.
Snježana Leljak, vlasnica i glavna urednica ZIP portala te inicijatorica Green Foruma Zagorje rekla je kako je projekt pokrenut s ciljem stvaranja platforme koja će povezivati gospodarstvo, javni sektor, razvojne institucije i stručnu javnost oko tema kružnog gospodarstva, energetske učinkovitosti i održivog razvoja.
-Kao medij koji već četiri godine prati gospodarstvo i razvojne projekte, na ZIP portalu prepoznali smo važnost kontinuirane komunikacije tema zelene tranzicije. Zato već više od dvije godine kroz posebnu rubriku „Zeleno i pametno“ predstavljamo primjere dobre prakse, inovativne projekte i inicijative koje doprinose održivom razvoju – rekla je dodavši kako je Green Forum prirodan nastavak te priče.
Cilj, kako kaže, nije organizirati samo jednu konferenciju, već razvijati platformu koja će iz godine u godinu okupljati relevantne dionike, poticati suradnju i predstavljati projekte koji doprinose održivijem i konkurentnijem razvoju Zagorja.
-Vjerujem da će upravo iz ovakvih susreta nastati nova partnerstva i konkretne inicijative te da će Green Forum postati tradicionalno mjesto dijaloga o zelenoj budućnosti našeg kraja i Hrvatske – poručila je Leljak.
U nastavku programa bit će predstavljeni primjeri dobre prakse vezani uz Centar za prirodu Zagorje, Muzej Radboa i Hižu vinove loze, kao i njihov doprinos razvoju održivih lokalnih projekata.
Središnji dio Foruma čine tri tematska panela. Prvi panel bavi se pitanjem konkurentnosti industrije u kontekstu energetske tranzicije i troškova poslovanja. Drugi panel usmjeren je na kružnu ekonomiju u praksi, s naglaskom na pretvaranje otpada u resurs i stvaranje nove poslovne vrijednosti. Treći panel donosi raspravu o tome kako zelena rješenja mogu postati konkurentska prednost poduzeća u različitim sektorima gospodarstva.
U poslijepodnevnom dijelu programa održat će se panel posvećen financiranju lokalnih projekata, na kojem će sudjelovati predstavnici fondova, razvojnih agencija i lokalne samouprave. Rasprava će obuhvatiti izazove pripreme i provedbe projekata te mogućnosti korištenja nacionalnih i europskih izvora financiranja.
Program završava interaktivnim forumom posvećenim razvojnim prioritetima Zagorja do 2030. godine, s otvorenom raspravom sudionika o budućim projektima, suradnjama i inicijativama u području zelene tranzicije.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
