U emisiji Zagorje zeleno u četvrtak, 30. travnja, gost je bio profesor dr. sc. Ivan Martinić, autor vodiča „Očuvanje bioraznolikosti u privatnim šumama“, objavljenog u izdanju Javne ustanove Zagorje zeleno.
U vremenu velikih promjena i klimatskih ekstrema, više smo nego ikad svjesni da prirodu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Zašto je važno poznavati prirodu i procese koji se u njoj odvijaju te kako čuvati prirodu i živjeti s njom u sinergiji. Pitanja su na koja je u emisiji odgovore ponudio Ivan Martinić. Vodič je široj javnosti predstavljen u srijedu u zabočkom Regeneratoru, o čemu smo pisali ovdje, a riječ je o vrijednom edukativnom materijalu koji donosi smjernice za održivo gospodarenje šumama i očuvanje prirodnih vrijednosti. U emisiji se, između ostalog, govorilo o bioraznolikosti u šumama i ulozi privatnih šumovlasnika.
Govoreći o nastanku vodiča, Martinić je istaknuo kako je jedan od ključnih ciljeva ustanove od samih početaka bio uspostaviti kvalitetnu komunikaciju s onima koji izravno brinu o prirodi.
-Jedan od fokusa ustanove od samog početka bio je ostvariti komunikaciju s onima koji brinu o prirodi i koji su ključni partneri u zaštiti prirode. Tu ne možete izbjeći vlasnike šuma, upravo zato što su šume najvidljiviji, najprepoznatljiviji i najveći resurs Krapinsko-zagorske županije. Bilo je vrlo važno postići odgovarajuću razinu komunikacije s privatnim šumovlasnicima – naglasio je te dodao kako je jedan od prvih projekata bio upravo razvoj edukativnog vodiča za šumovlasnike.
-Kako su rasla istraživanja i kako je rastao vodič, proces se otegnuo do 2011. godine, kada su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnu godinu šuma. Mislili smo da je to pravi trenutak za objavu, no u međuvremenu su se naglasci u gospodarenju šumama počeli mijenjati. Sve više se govorilo o očuvanju biološke raznolikosti kao ključnom faktoru stabilnosti i otpornosti šuma, pa smo vodič preoblikovali s naglaskom na prepoznavanje i očuvanje bioraznolikosti – pojasnio je Martinić.
Vodič je, kako ističe, od početka zamišljen kao široko dostupan edukativni alat.
-Činilo nam se vrlo važno da bude dostupan svima, pa smo ga stavili na slobodno preuzimanje. U to vrijeme bilo je malo takvih izdanja jer su se uglavnom radila komercijalno. Smatrali smo da će najveći učinak imati upravo ako sadržaj bude slobodno dostupan – rekao je.
Govoreći o današnjim izazovima s kojima se susreću privatni šumovlasnici, Martinić je izdvojio nekoliko ključnih problema.
Prvi je, navodi, slabo razumijevanje onih koji mogu utjecati na gospodarenje šumama, političkih i državnih struktura, ali i šire, na razini europskih politika. Postoje velika očekivanja od šuma, ali se pritom često ne vodi računa o šumovlasnicima. Drugi problem su ograničenja koja nisu praćena odgovarajućim alatima podrške, pomoći ili subvencija.
Kao dodatni izazov naveo je pasivnost velikog broja šumovlasnika.
-U Hrvatskom zagorju imamo oko 57 tisuća šumovlasnika, a manje od 10 posto njih aktivno gospodari šumama ili je uključeno u udruge. Članovi udruga imaju informacije i educiraju se, ali 90 posto njih nema pristup tim informacijama. Mnogi čak ne znaju ni gdje su njihove šume – upozorio je.
Takva situacija, dodaje, otvara prostor za ilegalne aktivnosti.
–Pasivizam i nezainteresiranost u posljednjih desetak godina otvorili su vrata velikom opsegu ilegalnih sječa. Privatni šumovlasnici su po pitanju zaštite šuma često prepušteni sami sebi, a riječ je često o starijem stanovništvu koje ne zna reagirati na vrijeme – rekao je te iznio konkretne preporuke za šumovlasnike.
Prvi korak je, navodi, podizanje razine znanja o tome što su elementi biološke raznolikosti, zašto je važan šumski rub, suha stabla, panjevi, listinac ili staništa ugroženih vrsta. Drugo je razumijevanje da mjere očuvanja nisu suprotne njihovim interesima. U velikoj mjeri moguće je uskladiti gospodarenje šumom i očuvanje prirode.
Dodao je i važnost korištenja dostupnih mehanizama potpore te je istaknuo kako očuvanje prirode nije odgovornost samo šumovlasnika.
-Suživot gospodarenja i dobivanja drva i očuvanja biološke raznolikosti je moguć. Važno je da svi koji žele očuvane šume pokušaju razumjeti način gospodarenja i stave se u poziciju šumovlasnika. Umjesto kritike, potrebna je suradnja i podrška kroz edukaciju, institucije i stručne službe. Tako se stvara povjerenje i zajednički interes – zaključio je.
Vodič „Očuvanje bioraznolikosti u privatnim šumama“ objavljen je u tisuću primjeraka i dostupan je besplatno u Javnoj ustanovi Zagorje zeleno, a planira se i njegova digitalna distribucija. Dio primjeraka bit će podijeljen i na nacionalnom skupu šumovlasnika u Čakovcu.
Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku:
