Inflacija u eurozoni ponovno je ubrzala u travnju, dosegnuvši razinu od 3 posto, što predstavlja rast u odnosu na 2,6 posto zabilježenih u ožujku.
Najnoviji podaci Eurostat-a potvrđuju da se inflacijski pritisci i dalje zadržavaju, unatoč očekivanjima o postupnom smirivanju cijena nakon duljeg razdoblja gospodarskih poremećaja, piše Danica.
U samom vrhu po stopi inflacije ponovno se nalaze Hrvatska i Bugarska, s godišnjim stopama od 5,4 odnosno 6,2 posto. Hrvatska se već dulje vrijeme pozicionira među zemljama s najvišim rastom cijena u eurozoni, što dodatno opterećuje standard građana i potiče rasprave o učinkovitosti ekonomskih mjera.
Podsjetimo, Hrvatska je još u studenom prošle godine, s inflacijom od 4,3 posto, bila druga najlošija u eurozoni, odmah iza Estonija. Tijekom veljače i ožujka ove godine čak je držala vodeću poziciju među zemljama s najvišom inflacijom, s tadašnjih 3,9 i 4,6 posto. Ovakav kontinuitet visokih stopa ukazuje na strukturne izazove domaćeg gospodarstva, uključujući snažnu ovisnost o uvozu, rast troškova energije te osjetljivost na globalne poremećaje.
U usporedbi s Hrvatskom, neke članice eurozone bilježe znatno niže stope inflacije. Tako Slovenija ima stopu od 3,4 posto, dok Finska, koja se često ističe kao jedna od najstabilnijih i najpoželjnijih zemalja za život u Europskoj uniji, bilježi svega 2,3 posto inflacije. Ovi podaci dodatno naglašavaju razlike u gospodarskoj otpornosti i učinkovitosti ekonomskih politika među državama članicama.
Najveći doprinos rastu cijena na razini eurozone dolazi iz sektora energetike, gdje su cijene na godišnjoj razini porasle za gotovo šest posto. Blagi rast zabilježen je i u kategorijama hrane, energetike i duhana (0,1 posto), kao i kod neenergetskih industrijskih dobara (0,3 posto). Iako su ovi porasti relativno umjereni, njihov kumulativni učinak i dalje osjeća velik dio stanovništva.
Za Hrvatsku, visoka inflacija ostaje jedan od ključnih ekonomskih izazova. Unatoč članstvu u eurozoni i pristupu zajedničkim monetarnim mehanizmima, domaće gospodarstvo suočava se s pritiscima koji proizlaze iz strukture tržišta, razine konkurencije i vanjskih utjecaja. Pitanje koje se nameće jest hoće li nadolazeći mjeseci donijeti stabilizaciju ili će inflacija nastaviti opterećivati kućanstva i gospodarstvo u cjelini.
