U Gradskoj galeriji u Zaboku, večeras se održava sastanak s vinarima posvećen aktualnim europskim politikama i mjerama koje utječu na hrvatski vinski sektor, kao i izazovima s kojima se vinogradari suočavaju na terenu.
U fokusu susreta su mogućnosti financijske i sustavne pomoći, novi „vinski paket“ Europske unije te sve izraženiji problem širenja zlatne žutice vinove loze, koja već godinama uzrokuje ozbiljne štete u vinogradima Krapinsko-zagorske županije. Sudionici su upozorili kako bolest dovodi do značajnog krčenja vinograda i pada proizvodnje te da je nužna brža reakcija i bolja koordinacija svih razina kako bi se zaustavilo daljnje širenje i osigurala održivost vinogradarstva u regiji.
Na samom početku skupa okupljenima se obratio župan Željko Kolar, istaknuvši kako je cilj sastanka vinare izravno informirati o konkretnim mjerama pomoći te ih potaknuti na zajedničko djelovanje u borbi protiv zlatne žutice.
-Situacija na terenu nije dobra, u posljednjih nekoliko godina izgubili smo oko 23 posto površina pod vinogradima i ako to nije alarm, onda ne znam što jest-upozorio je Kolar, naglasivši kako je nužno hitno reagirati kako bi se spriječile daljnje štete, te istaknuo kako je županija već pripremila niz konkretnih mjera za pomoć vinarima.
–Omogućit ćemo povrat sredstava za sadnju vinograda, a u narednim godinama planiramo u potpunosti financirati sadnice, kako za autohtone tako i za ostale sorte. Prijave će biti pojednostavljene, a isplate brze i transparentne. Od resornog ministarstva očekujemo da nadoknadi troškove krčenja zaraženih vinograda, ali i gubitke u razdoblju od nekoliko godina do ponovne rodnosti. Ako se to može u drugim sektorima, ne vidim razlog zašto ne bi moglo i u vinogradarstvu-poručio je Kolar, istaknuvši važnost zajedničkog pristupa i dugoročne strategije.
-Moramo imati jasnu suradnju između lokalne i nacionalne razine kako bi vinari unaprijed znali na što mogu računati. Ako to postignemo, vjerujem da ćemo zadržati postojeće proizvođače i privući nove. Zagorje bez vinograda nije Zagorje. Ako sada ne reagiramo, posljedice bi mogle biti velike, ali vjerujem da zajedničkim snagama možemo smanjiti štete i očuvati našu tradiciju-kazao je Kolar.
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek je naglasila kako problem zlatne žutice dobro poznaje i iz osobnog iskustva u vinogradarstvu.
-Vinogradarstvom se bavim dugi niz godina i jako dobro poznajem problematiku s kojom se suočavate. Imala sam vlastiti vinograd s oko dvije tisuće trsova i dok me zdravlje služilo, aktivno sam radila u njemu-kazala je Đurek, dodavši kako je vinograd kasnije prepustila mlađem vinogradaru koji ga i dalje obrađuje.
-Pratim što se događa u sektoru vina, poznajem mnoge od vas i kušala sam vaša vina. To nije samo posao, to je ljubav, a vinograd traži posvećenost-rekla je Đurek, naglasivši kako joj je cilj razumjeti konkretne probleme na terenu, te kako Grad Zabok želi biti aktivan partner vinogradarima.
–Spremni smo pomoći i tražiti modele kako s razine lokalne samouprave možemo dodatno podržati vinare i vinogradare. Ne smijemo dopustiti da Zagorje ostane bez vinograda, oni su naš simbol, kao i kljeti i dobra kapljica-poručila je Đurek.
Na problem zlatne žutice osvrnuo se i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, naglasivši kako na razini Europske unije postoji jasna svijest o ozbiljnosti situacije, ali i prostor za konkretnije djelovanje u Hrvatskoj.
–U Europskoj uniji ovaj problem je prepoznat puno ranije i reagiralo se brže nego u Hrvatskoj. Kroz novi vinski paket omogućeno je da Hrvatska izmjenama strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike uvrsti borbu protiv zlatne žutice među prioritete i za to preusmjeri sredstva-rekao je Vešligaj, dodavši kako taj korak još uvijek nije napravljen na nacionalnoj razini.
–Vinari vape za pomoći, a mi moramo biti brži i učinkovitiji. Najavljen je novi akcijski plan, ali vrijeme prolazi, a bolest je i dalje snažno prisutna u vinogradima. Potrebna je suradnja od lokalne do europske razine. Poruka iz Europske unije je jasna: borba protiv zlatne žutice jedan je od prioriteta i sredstva postoje-poručio je Vešligaj, te naveo primjere dobre prakse iz susjednih zemalja.
-Primjerice, u Sloveniji se sufinanciraju zaraženi trsovi, ali i u potpunosti pokrivaju troškovi insekticida za suzbijanje američkog cvrčka. Postoje i metode poput termoterapije sadnog materijala kako bi se spriječilo širenje bolesti. Potrebno je uključiti lokalnu i regionalnu razinu te omogućiti učinkovit nadzor na terenu. Hrvatska ima na raspolaganju značajna sredstva i dio njih svakako se može usmjeriti u ovu borbu, ali za to su potrebne konkretne odluke-rekao je Vešligaj.
Stručni pogled na problem dao je profesor Darko Preiner s Agronomskog fakulteta, koji je objasnio koje su ključne mjere u suzbijanju zlatne žutice te gdje nastaju najveće prepreke u praksi.
-Borba protiv zlatne žutice temelji se na dvije osnovne mjere, upornom i pravovremenom krčenju zaraženih trsova čim se pojave te primjeni insekticida kako bi se suzbio vektor koji prenosi bolest. Dosljednost u provedbi tih mjera je presudna. Ako se i malo odstupi od propisanih mjera, svake godine dobivamo novi izvor zaraze koji se širi i na vinograde u kojima se zaštita provodi pravilno-naglasio je Preiner, dodavši da što se tiče rješavanja zapuštenih površina, to nadilazi isključivo struku.
–Potrebna je i politička volja, uvođenje strožih pravila te sankcioniranje onih koji ne provode mjere, ali i pomoć starijim proizvođačima koji to sami ne mogu. Nažalost, ne postoji registrirano sredstvo za liječenje zlatne žutice. Takvi proizvodi najčešće nisu učinkoviti i nerijetko se radi o pokušajima iskorištavanja teške situacije vinogradara-rekao je Preiner, dodavši kako zasad ne postoje ni potpuno otporne sorte vinove loze.
-Istražujemo razlike u osjetljivosti, ali sadnja sorti koje nose bolest bez simptoma može dodatno proširiti zarazu. Zato se i dalje moramo držati postojećih mjera, uklanjanja zaraženih trsova i suzbijanja prijenosnika bolesti-zaključio je Preiner.
Filip Sever iz Vinarije Sever-Klanjic upozorio je kako je stanje u vinogradima na području Zagorja trenutačno vrlo teško, ponajviše zbog širenja zlatne žutice vinove loze koja već uzrokuje značajne gubitke.
-Situacija je izuzetno loša, kao i u većini zagorskih vinograda. Zlatna žutica radi velike štete i već smo morali posjeći više od trećine naših vinograda-rekao je Sever, dodavši kako vinari zasad nemaju dovoljno učinkovit odgovor na širenje bolesti.
-Dodatni problem predstavljaju zapuštene parcele u okolici, koje pogoduju širenju bolesti i otežavaju borbu protiv nje. Ako nismo svi uključeni, sav trud pada u vodu. Cvrčak se seli iz zapuštenih vinograda i vraća se, pa zaštita nema puni učinak. Potrebno je očistiti takve parcele i pomoći ljudima koji ih više ne mogu obrađivati. To bi nam značajno povećalo šanse u borbi protiv bolesti-kazao je Sever, te se osvrnuo i na pogođenost sorti, istaknuvši kako ni autohtone sorte nisu pošteđene.
O vlastitom iskustvu borbe s bolešću govorio je i vinar Mladen Micak iz Vinarije Micak, koji je pojasnio kako se zaraza razvijala u njegovim vinogradima te što smatra ključnim problemima i mogućim rješenjima.
–Do 2022. godine imali smo sve zdravo i pod kontrolom jer smo na vrijeme reagirali i pazili na zaštitu. No kada se bolest počne širiti ‘galopirajuće’, uz neadekvatan sadni materijal i niz drugih faktora, dolazi do situacije u kojoj se čini da rješenja nema. Ipak, ono postoji-rekao je Micak, naglasivši kako borba zahtijeva sustavan pristup i strpljenje.
Pojasnio je kako problem nije jednostavan, osobito za vinogradare koji su vezani uz svoju proizvodnju.
-Teoretski se uvijek može promijeniti kultura i prekinuti ciklus štetnika, ali to je teško prihvatiti kada ste vinogradar. Unatoč svemu, postoje primjeri dobre prakse. Slovenci su to uspjeli riješiti, kao i neke druge regije, što znači da rješenje postoji. Virusna bolest traži ozbiljan pristup, potrebno je čistiti tlo i spriječiti ulazak štetnika. Najveći problem su zapuštene parcele, ali često se ni ne zna čije su zbog zastarjelih katastarskih podataka. Tu moraju pomoći županija i država. Mladi ljudi su spremni pomoći starijima oko zapuštenih vinograda i vjerujem da se problem može riješiti. Bilo je i težih situacija, loza će opstati, samo moramo izdržati ovu borbu-poručio je Micak.
Krapinsko-zagorska županija predstavila je novi paket od 13 mjera za potporu poljoprivredi vrijedan ukupno 490.000 eura, a mjere je detaljno pojasnila pročelnica Sanja Mihovilić, koja je sudionicima približila načine prijave i prihvatljive troškove.
Mihovilić je istaknula kako je cilj mjera olakšati ulaganja u sektor te osigurati konkretnu podršku proizvođačima, a posebna pažnja posvećena je vinogradarstvu. Među najavljenim potporama izdvojena je i ona za kupnju loznih cijepova autohtonih sorata vinove loze, namijenjena podizanju novih nasada i očuvanju tradicijskih sorti.
Na skupu su, uz pročelnicu, predavanja održali zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj te profesor Agronomskog fakulteta Darko Preiner, koji su govorili o europskim politikama i stručnim mjerama u borbi protiv zlatne žutice vinove loze.
