Hrvatske poduzetnike od 1. siječnja 2026. očekuju najopsežnije zakonske izmjene u posljednjem desetljeću. Novi propisi obuhvaćaju gotovo sve ključne segmente poslovanja – od poreza na dobit i PDV-a, preko fiskalizacije i rada stranaca, pa sve do jačanja obveza poslodavaca prema europskim direktivama. Cilj je smanjiti administraciju, povećati transparentnost i dodatno potaknuti ulaganja.
Sabor je prošlog tjedna izglasao paket poreznih izmjena kojima se uvode dodatne olakšice za sponzorstva neprofitnog i društveno korisnog sektora te pojednostavljuju administrativni procesi. Ukupni učinak rasterećenja procjenjuje se na više od 70 milijuna eura.
Porez na dobit – veća jasnoća i poticaji
Predviđa se detaljnije uređivanje poreznog tretmana dobiti ostvarene u inozemstvu, uz uključivanje inozemne osnovice u tuzemnu poreznu osnovicu. Uvodi se i mogućnost dodatnog umanjenja porezne osnovice za sponzoriranja sportskih organizacija, uz prethodno odobrenje nadležnog ministarstva.
Mijenja se i dokumentacijski okvir, pa će porezni obveznici morati voditi precizniju evidenciju o svim stavkama koje privremeno isključuju iz poslovnih knjiga.
U području transfernih cijena uvodi se usklađivanje s OECD Smjernicama te veća fleksibilnost pri izboru metode. Mirovinski fondovi se dodatno izuzimaju od plaćanja poreza na dobit, osim u slučajevima kada je fond osnovan radi zlouporabe poreznih pogodnosti.
PDV – manje obrazaca, više fleksibilnosti
Od 2026. godine rok za predaju PDV prijava pomiče se na zadnji dan sljedećeg mjeseca, čime obveznici dobivaju više vremena za pripremu dokumentacije. Ukidaju se obrasci URA i PPO, a mjenjačnice više neće morati izdavati račune za usluge oslobođene PDV-a.
Elektronički računi postaju obvezni kao standard, bez potrebe za dodatnom suglasnošću primatelja.
Fiskalizacija 1.0 i 2.0 – potpuna digitalizacija
Novi Zakon o fiskalizaciji donosi cjelovitu digitalizaciju razmjene računa.
U sklopu Fiskalizacije 1.0 od 2026. fiskalizirat će se svi računi u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja.
Fiskalizacija 2.0, koja obuhvaća fiskalizaciju i razmjenu eRačuna u B2B i B2G odnosima, postaje obvezna od 1. siječnja 2026., nakon što je testna faza započela u rujnu 2025.
eRačuni će morati biti izrađeni prema EU normi, sadržavati KPD oznake i čuvati se najmanje šest godina. Pokreće se i sustav eIzvještavanja za slučajeve kada eRačuni nisu mogli biti izdani ili naplaćeni.
Od 2027. se obveza širi i na poslovne subjekte izvan PDV sustava.
OPZ-STAT odlazi u povijest
Zbog uvođenja novog sustava izvještavanja, ukida se obveza podnošenja OPZ-STAT obrasca, ali on se još uvijek predaje za 2025. godinu.
Porez na dohodak – najava analize sustava
Za 2026. nisu predviđene izmjene u porezu na dohodak, no najavljena je sveobuhvatna analiza sustava doprinosa i osobnih odbitaka, pa su promjene u narednim godinama vrlo izgledne.
Rad stranaca – više fleksibilnosti, ali i nove obveze
Tijekom 2026. uvode se nova pravila za radnike iz trećih zemalja. Najznačajnije novosti uključuju:
*dulje dopušteno razdoblje nezaposlenosti tijekom važenja dozvole,
*olakšanu promjenu poslodavca nakon šest mjeseci rada,
*novi rok obrade dozvola – do 90 dana,
*obvezu poznavanja hrvatskog jezika (A1) nakon godine dana boravka,
*trogodišnje dozvole za boravak i sezonski rad te mogućnost sezonskog rada do devet mjeseci.
Poslodavci s tzv. crne liste neće moći produljivati dozvole.
EU Direktiva o transparentnosti plaća – veliki izazov za poslodavce
Do lipnja 2026. Hrvatska mora implementirati EU Direktivu o transparentnosti plaća.
To znači da će poslodavci s više od 100 zaposlenih morati redovito izvještavati o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, uključujući sve vrste primanja, medijan plaća i raspodjelu zaposlenika po plaćovnim razredima.
Za provedbu Direktive organizacije će morati uvesti jasne opise poslova, sustav objektivnog vrednovanja radnih mjesta, platne razrede i pouzdanu evidenciju svih elemenata plaće.
Transferne cijene – stroža pravila i više dokumentacije
Od 2026. primjenjuje se novi Pravilnik o porezu na dobit kojim OECD-ove Smjernice postaju službeni referentni dokument.
Istodobno, u travnju 2025. objavljen je ažurirani Priručnik za nadzor transfernih cijena. Oba dokumenta donose stroža dokumentacijska pravila i jasniji okvir za nadzor, što dodatno povećava važnost pravilnog upravljanja rizicima u transfernim cijenama.
