Dodjela ugovora korisnicima ugovora za Natječaj za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i stavljanje na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, održana je danas, 13. svibnja u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije.
Za provedbu natječaja u Proračunu Krapinsko-zagorske županije osigurano je 90.000 eura, a zbog velikog interesa i broja kvalitetnih prijava naknadno su osigurana dodatna sredstva kako bi svi korisnici koji ispunjavaju uvjete ostvarili pravo na potporu.
Dodijeljenim sredstvima financirat će se nabava različite opreme, među ostalim opreme za vinarstvo, preradu voća i povrća, preradu kozjeg mlijeka, mobilnih sušara, silosa, mješaone stočne hrane, medomata te opreme za proizvodnju fermentiranih i nefermentiranih napitaka.
Županijska pročelnica Sanja Mihovilić istaknula je kako je ove godine prvi put uvedena digitalna prijava na natječaj za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti, pri čemu su se prijavitelji, kako je rekla, “izuzetno dobro snašli”. Naglasila je da je digitalni sustav prijave dobar smjer jer korisnicima omogućuje da u miru ispune prijavu, prate unesenu dokumentaciju te po potrebi dopune zahtjev kako bi zadovoljili sve uvjete natječaja.
-Natječaj je bio otvoren mjesec dana, od 4. ožujka do 3. travnja ove godine, a za njegovu provedbu u početku je bilo osigurano 90 tisuća eura – rekla je te navela za što su sredstva bila namijenjena.
Sredstva su namijenjena ulaganjima u kupnju opreme i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, uključujući rashladne vitrine za trženje zagorskog purana, automate, opremu za doradu i skladištenje proizvoda, preradu i čuvanje mlijeka, industrijskog bilja i ratarskih kultura, kao i opremu za skladištenje i pakiranje voća, povrća, gljiva i cvijeća te za proizvodnju vina.
-Na natječaj smo zaprimili 30 zahtjeva, a administrativnom obradom njih 26 zadovoljilo je sve propisane uvjete. Povjerenstvo je predložilo županu da svih 26 zahtjeva bude prihvatljivo za planirane aktivnosti u ukupnom iznosu od 97.056,78 eura – rekla je Mihovilić, dodavši kako su sredstva ove godine povećana za dodatnih sedam tisuća eura kako bi svi koji su zadovoljili uvjete ostvarili pravo na potporu.
Maksimalan iznos potpore po korisniku iznosi 6.500 eura, odnosno do 50 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta. Kroz ovogodišnji natječaj financirana je nabava silosa, mobilnih sušara, mješalica hrane, opreme za preradu kozjeg mlijeka i punjenje jogurta, medomata, opreme za preradu likera, voća i povrća te opreme za vinarstvo.
Pročelnica je podsjetila kako se natječaj provodi već devet godina te da interes poljoprivrednika kontinuirano raste. U tom razdoblju evidentirano je 178 korisnika, dok je Županija za bespovratne potpore izdvojila ukupno 670 tisuća eura.
-Po potpisivanju ugovora korisnici dobivaju 50 posto prihvatljivih troškova aktivnosti, a nakon provedbe projekta i dostave izvještaja prema propisanim obrascima isplaćuje se i ostatak odobrenih sredstava – pojasnila je Mihovilić.
Na kraju je svim korisnicima poželjela uspješnu realizaciju projekata te izrazila nadu da će se prijavljivati i na druge aktualne natječaje usmjerene povećanju konkurentnosti i jačanju položaja proizvođača na tržištu.
U ime korisnika ugovora okupljenima se obratio Valentino Herceg, vlasnik OPG-a Herceg istaknuvši važnost kontinuirane podrške poljoprivrednicima i ulaganja u razvoj ruralnih područja.
– Poštovani župane, poštovana pročelnice, uvaženi predstavnici institucija, dragi poljoprivrednici i predstavnici medija, veliko mi je zadovoljstvo i čast biti danas ovdje povodom potpisivanja ugovora u okviru natječaja za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika na području Varaždinske županije. Ovaj trenutak nije samo administrativni korak, već predstavlja konkretan iskorak prema snažnijoj, otpornijoj i suvremenijoj poljoprivredi – rekao je Herceg.
Naglasio je kako se poljoprivrednici danas suočavaju s brojnim izazovima, od klimatskih promjena do sve zahtjevnijeg tržišta, zbog čega su ulaganja u znanje, tehnologiju i modernu opremu ključna za daljnji razvoj.
– Kroz ovaj natječaj omogućeno je našim poljoprivrednicima da unaprijede svoju proizvodnju, povećaju kvalitetu svojih proizvoda te postanu konkurentniji kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. To znači više prilika za razvoj gospodarstva, ali i sigurniju budućnost za obitelji koje žive od poljoprivrede na ovom području – istaknuo je dodavši kako ovakve mjere imaju i širi društveni značaj jer pridonose očuvanju ruralnog prostora, jačanju lokalne zajednice i zadržavanju mladih u manjim sredinama.
Kako kaže, razvoj poljoprivrede nije samo gospodarsko pitanje, to je pitanje identiteta, tradicije i održivog razvoja županije.
-Posebno me veseli pozitivan trend u kojem se iz godine u godinu povećavaju sredstva namijenjena poljoprivredi, kao i broj raspisanih natječaja. To je jasan pokazatelj prepoznavanja važnosti ovog sektora i kontinuirane brige za njegov razvoj i jačanje – rekao je Herceg.
Na kraju je zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi i provedbi natječaja te čestitao svim korisnicima potpora.
– Želim vam puno uspjeha u realizaciji vaših projekata i vjerujem da će ova ulaganja donijeti konkretne rezultate te dodatno osnažiti vaša gospodarstva. Hvala vam – zaključio je Valentino Herceg.
Župan Željko Kolar istaknuo je kako su natječaji, modernizacija i konkurentnost riječi koje su temelj razvoja bilo kojeg sektora.
-Usudio bi se reći da su te riječi prije svega temelj razvoja poljoprivrednog sektora, zato što, kada biste gledali ostale grane, najveći udio samog čovjeka upravo je u poljoprivrednoj proizvodnji. Naravno da je to onda i najzahtjevnije, a proizvodnja na otvorenom najteža je moguća proizvodnja. Možete napraviti apsolutno sve po svim pravilima struke, a onda se dogodi jučerašnji dan i uništi kompletnu proizvodnju. Taj rizik poljoprivredne proizvodnje daleko je najveći u odnosu na sve ostale vrste proizvodnje koje imamo-kazao je Kolar.
Dodao je kako mu je drago iz godine u godinu vidjeti ista lica koja se prijavljuju na natječaje, koriste bespovratna sredstva, kontinuirano ulažu u povećanje i modernizaciju proizvodnje te kvalitetu svojih proizvoda, a jednako tako, drago mu je vidjeti i neka nova lica.
-Imamo jednog mladića od 25 godina, drugog od 29 godina, i to dovoljno govori o tome da ima mladih ljudi zainteresiranih za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, no, naravno, tada zajednica, resorno ministarstvo, mi kao Županija, općine i gradovi to moramo prepoznati i prilagoditi mjere upravo njima kako bismo im već u samom početku omogućili što lakšu prilagodbu tržištu, ali i samoj poljoprivrednoj proizvodnji. Mi kao država nismo ni približno samodostatni u proizvodnji, pa ni hrane, i to sigurno nije dobro. Osobno sam smatrao da će država nakon korone napraviti veliki zaokret i posvetiti se domaćoj proizvodnji jer smo vidjeli da, kada se zatvore granice, mi za mjesec ili mjesec i pol dana ostanemo s praznim trgovinama-istaknuo je Kolar.
-Mi u Zagorju ne možemo imati veliku poljoprivrednu proizvodnju kao u Slavoniji, Baranji, Podravini ili Međimurju, gdje je sve ravno kao stol, ali možemo proizvoditi. Vi ste dokaz da možemo proizvoditi, da imamo kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju i kvalitetne proizvode, vi ste sa svojim proizvodima prisutni na području cijele Republike Hrvatske, ali i izvan nje, i to je samo dokaz da se može-kazao je Kolar.
Naglasio je i kako Županija već devetu godinu zaredom, povećava proračun za gospodarstvo i poljoprivredu za 10 % godišnje, te dodao kako će ta mjera trajati i iduće tri godine te da računaju na to.
-Kao što je rekla pročelnica Mihovilić, imamo i drugih natječaja, ukupno 13 mjera. Ove godine riječ je o gotovo pola milijuna eura i iskoristite svaku priliku da povučete bespovratna sredstva. Donio sam odluku da povećamo sredstva s 90 na 97 tisuća eura kako bi svi koji su zadovoljili kriterije dobili bespovratna sredstva. To praktički radimo stalno, tako da na kraju godine povećanje nije 10 %, nego između 30 % i 40 % ukupnog ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju-istaknuo je Kolar, te se osvrnuo i na klimatske promjene.
-Nažalost, morat ćemo se prilagoditi klimatskim promjenama. Takvih velikih nevremena i snažnih oluja koje dolaze naglo prije nije bilo, i zato vas pozivam da osigurate svoje zemljište i svoje proizvode jer bojim se da, ako se ovakvi ekstremni uvjeti nastave, a velika je vjerojatnost da hoće, država više neće moći dugoročno mjerama nadoknađivati štetu kao što je to bilo prije dvije ili tri godine. Vratit ćemo se u surovu stvarnost da je postotak naknade štete od elementarne nepogode između 3 % i 5 %. Oni koji su imali manje površine i manje iznose često su bili više razočarani tom uplatom nego što im je ta potpora zapravo donijela koristi. Više smo dobili poziva, nezadovoljstva i pritužbi nego što je ta pomoć stvarno pomogla. I to treba imati na umu-zaključio je Kolar.
