Nasilje u obitelji nije problem koji pogađa isključivo žene, iako su one, prema dostupnim statističkim podacima, češće žrtve kaznenih djela nasilja u obitelji.
Da su i muškarci izloženi nasilju u obitelji, potvrđuju i nacionalni podaci iz Izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine zbog prekršaja nasilja u obitelji diljem Hrvatske prijavljeno je 6.139 osoba, među kojima je bilo 4.693 muškaraca i 1.446 žena. Kada je riječ o kaznenim djelima, policija je evidentirala 2.600 kaznenih djela nasilja u obitelji, jedno manje nego 2024. godine. Ipak, broj muških žrtava tog kaznenog djela porastao je sa 366 u 2024. na 372 u 2025. godini, dok je broj ženskih žrtava blago pao.
Muškarci su bili žrtve i drugih kaznenih djela koja se često pojavljuju u kontekstu nasilja u obitelji i među bliskim osobama. Tako je tijekom 2025. godine evidentirano 1.079 muških žrtava kaznenog djela prijetnje, 389 žrtava kaznenog djela tjelesne ozljede, 56 žrtava nametljivog ponašanja te 35 žrtava teške tjelesne ozljede. S druge strane, žene su činile većinu žrtava u svim navedenim kategorijama, a među 179 evidentiranih žrtava kaznenog djela silovanja sve su bile žene.
Podaci PU krapinsko-zagorske
Prema podacima Policijske uprave krapinsko-zagorske tijekom 2025. godine je na području županije evidentirano 156 muškaraca oštećenih prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Istodobno, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava na rodne stereotipe koji muškarcima mogu otežati priznavanje da su žrtve i traženje pomoći.
Prema podacima PU krapinsko-zagorske, tijekom 2025. godine evidentirana su 264 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u kojima su oštećene 364 osobe. Od toga je bilo 156 muškaraca, odnosno 42,9 posto, te 208 žena, odnosno 57,1 posto.
Kada je riječ o kaznenim djelima nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, tijekom iste godine evidentirano je 107 kaznenih djela, u kojima je oštećeno 107 osoba. Među njima je bilo 14 muškaraca, odnosno 13,1 posto, i 93 žene, odnosno 86,9 posto.
U prvih devet mjeseci 2026. godine evidentirano je 160 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u kojima je oštećeno 186 osoba. Među njima su bila 73 muškarca, odnosno 39,2 posto, i 113 žena, odnosno 60,8 posto.
U istom razdoblju evidentirano je 106 kaznenih djela nasilja u obitelji, u kojima je oštećeno 106 osoba. Od toga je deset muškaraca, odnosno 9,4 posto, i 96 žena, odnosno 90,6 posto.
Muškarci žrtve nasilja u obitelji i partnerskim odnosima
Podaci policije pokazuju da se nasilje nad muškarcima događa u različitim obiteljskim i partnerskim odnosima.
Prema podacima za prvih devet mjeseci 2026. godine, muškarci su kod kaznenih djela nasilja u obitelji najčešće bili žrtve svojih očeva, koji su kao počinitelji evidentirani u četiri slučaja. Sinovi su kao počinitelji evidentirani u dva slučaja, dok su u preostalim slučajevima zabilježeni drugi obiteljski ili partnerski odnosi, među kojima se ističu supružnički odnos i odnos intimnih partnera.
U istom razdoblju 2025. godine, među muškarcima oštećenima kaznenim djelima nasilja u obitelji, u tri slučaja kao počinitelji evidentirani su sinovi, u dva slučaja očevi, a u jednom slučaju majka. U preostalih osam slučajeva zabilježeni su drugi srodnički i partnerski odnosi, uključujući odnose između braće, supružnika i izvanbračnih partnera.
Kod prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tijekom 2025. godine, među 156 oštećenih muškaraca najčešći je bio odnos supružnika, u kojem je suprug bio žrtva, a supruga počiniteljica. Takvih je slučajeva zabilježeno 30. Policija je evidentirala i 19 slučajeva nasilja između maloljetnih sinova i očeva, 15 slučajeva u kojima su očevi bili žrtve sinova, 14 slučajeva u kojima su sinovi bili žrtve očeva te 12 slučajeva nasilja između maloljetnih sinova i majki.
„Muškarci teško priznaju da su žrtve nasilja”
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava da su rodni stereotipi i tradicionalna očekivanja o muškarcima među najvećim preprekama prijavljivanju nasilja.
-Jedna od najvećih prepreka svakako su rodni stereotipi i tradicionalna očekivanja o tome kakav bi muškarac trebao biti. U našem društvu još uvijek postoji uvjerenje da muškarac mora biti snažan, samostalan i sposoban sam riješiti probleme, zbog čega neki muškarci teško priznaju da su žrtve nasilja i još teže traže pomoć – ističe Ljubičić.
Prema njezinim riječima, nasilje nad muškarcima obuhvaća sve oblike nasilja kojima mogu biti izložene i žene. Razlika je u tome što su žene, prema dostupnim statističkim pokazateljima, u većem postotku žrtve nasilja, osobito rodno utemeljenog nasilja.
Ljubičić pritom naglašava važnost prepoznavanja svih žrtava, bez obzira na spol.
-Važno je osigurati da iskustva svih žrtava nasilja budu prepoznata i ozbiljno shvaćena, neovisno o njihovu spolu. Rodni stereotipi, uključujući uvjerenje da muškarci ne mogu biti žrtve nasilja ili da bi se trebali sami znati zaštititi, mogu predstavljati prepreku prijavljivanju nasilja i ostvarivanju prava na podršku i zaštitu – navodi pravobraniteljica.
Dodaje kako osvještavanje nasilja nad muškarcima treba biti dio cjelovitog pristupa suzbijanju nasilja, uz uvažavanje činjenice da su žene u većem postotku žrtve nasilja, osobito njegovih najtežih oblika.
-Pritom je važno izbjeći relativiziranje bilo čijeg iskustva ili uspoređivanje patnje žrtava. Cilj mora biti osigurati da svaka žrtva dobije odgovarajuću zaštitu i podršku, uz uvažavanje specifičnih okolnosti i rizika kojima je izložena. Takav pristup ne suprotstavlja muškarce i žene, nego doprinosi učinkovitijem prepoznavanju i suzbijanju svih oblika nasilja – ističe Ljubičić.
Sustav zaštite potrebno je kontinuirano unaprjeđivati
Govoreći o sustavu zaštite i podrške, pravobraniteljica navodi kako postoje zakonski i institucionalni mehanizmi zaštite od nasilja, ali njihova učinkovitost ne ovisi samo o propisima, nego i o načinu njihove provedbe.
-Važno je da stručnjaci/kinje u policiji, pravosuđu, zdravstvu i sustavu socijalne skrbi svakoj prijavi pristupaju ozbiljno, profesionalno i bez predrasuda. To znači da se rizik procjenjuje na temelju konkretnih okolnosti, da se žrtvi omogući sigurno iznošenje iskustva te da joj se pruže informacije o pravima i dostupnim oblicima pomoći – poručuje Ljubičić.
Muškarcima koji trpe nasilje, ali se zbog srama, straha ili osude okoline ne usuđuju prijaviti ga, poručuje da nasilje ne trebaju prešućivati niti umanjivati.
-Poručila bih mu da nasilje koje doživljava ne treba prešućivati niti umanjivati te da ima pravo na zaštitu i podršku, neovisno o spolu. Ako trpi nasilje, važno je da ga prijavi policiji ili se obrati nadležnim institucijama kako bi se okolnosti slučaja mogle procijeniti i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite – ističe pravobraniteljica.
Dodaje kako strah od osude okoline, nepovjerenje ili zabrinutost zbog mogućih posljedica mogu otežati prijavljivanje nasilja.
-Pozivam sve osobe koje trpe nasilje da ga prijave i potraže pomoć nadležnih institucija. Svaku prijavu potrebno je razmotriti ozbiljno i profesionalno, bez predrasuda i stereotipa, uz procjenu konkretnih okolnosti i potreba žrtve. Odgovornost institucija jest osigurati da svaka osoba koja trpi nasilje ima pristup odgovarajućoj zaštiti i podršci – poručuje Ljubičić.
„Policija reagira žurno i trenutačno štiti žrtve nasilja”
Iz Policijske uprave krapinsko-zagorske ističu da se u slučaju prijave nasilja u obitelji postupa u skladu s dojavom i utvrđenim okolnostima, neovisno o svojstvima i odnosima sudionika događaja.
-Postupanja policije povodom dojava o nasilju u obitelji standardizirana su i usklađena s odredbama nacionalnog zakonodavstva (Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji) i podzakonskim propisima (Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika, Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji), ali i međunarodnim propisima kojima se reguliraju prava žrtava nasilja u obitelji – navode iz PU krapinsko-zagorske.
Dodaju kako policija po saznanju o nasilju reagira žurno.
-Po saznanju o nasilju u obitelji policija reagira žurno, svojim postupanjem zaustavlja nasilje i trenutačno štiti žrtve nasilja, a potom slijedi objektivno, obazrivo i cjelovito utvrđivanje činjenica vezanih uz događaj i daljnje postupanje sukladno zakonskim propisima – ističu iz policije.
Žrtve nasilja pozivaju da takve situacije prijave pozivom na besplatan broj telefona 192 ili osobnim dolaskom u najbližu policijsku postaju.
Pomoć i savjetovanje dostupni su i u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Krapinsko-zagorske županije. Na području županije osobe koje se suočavaju s nasiljem mogu se obratiti i organizaciji CESI, SOS telefonu te Savjetovalištu za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije u Zaboku, kojem se, kako navode iz policije, mogu obratiti i muškarci.
Podaci pokazuju da muškarci također mogu biti žrtve nasilja u obitelji, a odgovori pravobraniteljice i policije naglašavaju važnost ozbiljnog postupanja prema svakoj prijavi. Bez obzira na spol, žrtve imaju pravo na zaštitu i podršku, a prijavljivanje nasilja prvi je korak prema procjeni okolnosti i poduzimanju odgovarajućih mjera.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
