Leptire najčešće povezujemo s toplim proljetnim i ljetnim danima, livadama prepunima cvijeća i sunčanim vremenom.
Ipak, njihov životni ciklus ne završava s prvim hladnijim danima. Pojedine vrste aktivne su i tijekom jeseni, a neke mogu preživjeti i zimske mjesece. No, kako temperature padaju, mijenjaju se i njihovi izvori hrane.
Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove „Zagorje zeleno“, pojašnjava kako leptiri i tijekom jeseni mogu pronaći dovoljno hrane, iako je ponuda znatno drugačija nego u proljeće i ljeto.
-Iako su livade divljeg cvijeća ocvale i mnoge biljke ne cvjetaju u ovo doba godine, neke još uvijek pružaju vitalne izvore nektara u jesen i zimu – ističe Hršak.
Među važnim jesenskim izvorima nektara je bršljan, koji cvjeta od rujna nadalje i privlači leptire, muhe te brojne druge vrste. Nektar im pružaju i žednjaci, koji cvatu od kasnog ljeta do jeseni, dok ehinaceje mogu cvjetati sve do rujna, a ponekad i do listopada.
-Zato vrtovi mogu igrati tako važnu ulogu u osiguravanju staništa za leptire – naglašava Hršak, ističući da i privatni vrtovi mogu biti vrijedan izvor hrane u razdoblju kada u prirodi ima sve manje cvjetnica.
Osim nektara, leptiri u jesen koriste i otpalo voće. Na tlu se tada mogu pronaći brojni plodovi sa stabala, živica i grmova koji, kako počinju trunuti i fermentirati, postaju bogati šećerima i predstavljaju vrijedan izvor energije.
-Kako ti plodovi počinju trunuti i fermentirati, proizvode ukusne, energetski bogate šećere kojih se leptiri i drugi oprašivači ne mogu zasititi – objašnjava Hršak te dodaje kako je takav izvor hrane moguće osigurati i u vlastitom vrtu.
Hranilica za leptire može se napraviti jednostavno, tako da se ostavi mekano i prezrelo voće poput banana, bobica ili šljiva. Voće se može prethodno i zamrznuti kako bi dodatno omekšalo.
Leptiri se hrane i sokovima drveća. Brojne vrste stabala tijekom jeseni proizvode različite vrste sokova, smola ili mliječnih sokova, pripremajući se za zimsko mirovanje. Iako se njihova proizvodnja tijekom zime smanjuje, može se nastaviti i kada su temperature dovoljno visoke.
-Leptiri i drugi kukci hranit će se sokom za energiju – crveni admirali su posebni obožavatelji – navodi Hršak.
Njihova prehrana, međutim, nije ograničena samo na ono što se može pronaći na cvjetovima i biljkama. Leptiri koriste i neke izvore hrane koji bi ljudima mogli djelovati prilično neobično.
-Da, leptiri ne slijeću samo na cvijeće, oni se hrane i strvinama, ljudskim i životinjskim znojem te životinjskim izmetom – kaže Hršak.
Takvi izvori imaju važnu ulogu jer sadrže hranjive tvari i minerale koje leptiri ne mogu uvijek dobiti u dovoljnoj količini iz samog nektara. Upravo im ti nutrijenti pomažu u letenju i razmnožavanju, a takvu hranu mogu koristiti tijekom cijele godine.
S dolaskom hladnijeg vremena, neke vrste leptira ipak prestaju tražiti hranu. Kada temperature postanu preniske, a dostupnih izvora hrane bude sve manje, leptiri koji zimu provode u odraslom obliku počinju smanjivati svoju aktivnost.
-Kada vrijeme počne biti prehladno i izvori hrane su rijetki, neki leptiri koji zimu provode kao odrasli počet će smanjivati svoje aktivnosti, uključujući i jedenje . pojašnjava Hršak.
Neke vrste tada ulaze u stanje mirovanja i ponovno se hrane tek s dolaskom proljeća. Druge će, pak, iskoristiti toplije i sunčane zimske dane kako bi pronašle ono malo hrane što im je dostupno.
Posebno su zanimljive neke vrste noćnih leptira koje se u odrasloj fazi uopće ne hrane.
-Neke vrste noćnih leptira nemaju ni usne dijelove, već koriste energiju koju su stekli kada su bili u fazi gusjenice – zaključuje Hršak.
Iako ih u jesenskim mjesecima ima znatno manje nego tijekom toplog dijela godine, leptiri tako i dalje pronalaze načine kako se prehraniti. Od posljednjih cvjetova i prezrelog voća do sokova drveća i organskih ostataka, priroda im i u hladnijem dijelu godine nudi raznolike izvore hrane.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
