U ambijentu Muzeja „Staro selo“ Kumrovec danas, 25. travnja je održana tradicionalna manifestacija „Ophodi Jure Zelenog“, koja je i ove godine okupila brojne posjetitelje željne autentičnog doživljaja jurjevskih običaja i bogate zagorske baštine.
Program je započeo svečanim otvorenjem izložbe „Zlatna brazda – Od oranja do žetve u Hrvatskom zagorju“, autorice Tihane Kušenić. Izložba je kroz pažljivo osmišljeni postav povezala jurjevske običaje s prirodnim ciklusima i početkom gospodarske godine, naglašavajući važnost proljetne sjetve, ali i kasnijih žetvenih običaja te pripreme tradicijske hrane.
Ove godine stavljen je poseban naglasak na cjelovitu interpretaciju jurjevskih običaja kao simbola obnove i novog početka. Kroz spoj stručnog pristupa, edukativnih sadržaja i živog prikaza običaja, posjetitelji su mogli pratiti razvojni put od obrade zemlje do suvremenog razumijevanja tradicije.
Nakon otvorenja izložbe uslijedilo je predstavljanje autorske slikovnice i priručnika o jurjevskim običajima Mađareva: „Dora i kinč povedaju Jurjevsku pripovest“ autora Tibora Martana, etnologa i dramskog pedagoga.
Djelo nudi inovativan pristup jurjevskim običajima interpretiranim lokalnim narječjem i tradicijskim kinčem, zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom.
U predstavljanju i stručnom razgovoru sudjelovali su:
o Mladen Kuhar, voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija
o Željka Jelavić, umirovljena muzejska savjetnica pedagoginja
o Krešo Plantak Večerin, mag. ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odgojitelj savjetnik u DV „Varaždin“
o Tibor Martan, autor, etnolog i dramski pedagog (voditelj dramskih družina „Ozana“ i „Videki“ te predsjednik KUU „Magda i Luisa“)
o Tihana Kušenić, viši kustos etnolog i autorica programa manifestacije „Ophodi Jure zelenog“
Kao završnica programa uslijedio je prikaz „Ophoda Jure Zelenog“ kroz selo Etno udruge „Zipka“, Kumrovec.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, tom je prigodom izrazio zadovoljstvo uspjehom manifestacije i velikim interesom publike.
-Srdačno vas pozdravljam u ime Muzeja Hrvatskog zagorja i u svoje osobno ime. Imali smo zaista lijepu, sunčanu subotu i idealnu priliku da vrijeme provedemo u našem Kumrovcu, povodom otvorenja izložbe ‘Zlatna brazda – Od oranja do žetve u Hrvatskom zagorju’ autorice Tihane Kušenić, kao i tradicijskog prikaza Jurjeva, odnosno ophoda Jure Zelenog, koji se na prostoru našeg muzeja organizira već više od 20 godina – rekao je Sabol.
Istaknuo je kako proljeće svake godine donosi sve veći broj posjetitelja u muzeje diljem Zagorja.
-Posebno nas veseli što kroz različite aktivnosti možemo obogatiti naš program ovakvim događanjima. Danas smo vidjeli mnoštvo djece i organiziranih grupa koje ne obilaze samo stalne postave, već i ovu izložbu koja će biti otvorena do kraja srpnja. Vjerujem da će svi posjetitelji, ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja, iz Kumrovca ponijeti lijepe uspomene – dodao je.
U sklopu manifestacije „Ophodi Jure Zelenog“ u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec svečano je otvorena izložba „Zlatna brazda – Od oranja do žetve u Hrvatskom zagorju“, čija je autorica viša kustosica etnologinja Tihana Kušenić.
-Ova izložba svojevrsni je nastavak izložbe ‘Nema gazde bez duboke brazde’ iz 2018. godine, kojom smo prikazali obradu zemlje u Hrvatskom zagorju. Sada smo fokus proširili i usmjerili na žetvene običaje i cijeli put žita – od prve brazde i pripreme tla, preko sjetve i rasta, pa sve do žetve, vršidbe i konačne prerade u brašno – pojasnila je.
Naglasila je kako izložba povezuje jurjevske običaje s buđenjem prirode i početkom poljoprivredne godine.
-Kroz tematske cjeline prikazujemo načine obrade zemlje, vrste žitarica poput pšenice, pira, raži i ječma, kao i tradicijske alate te svakodnevicu težaka. Posebno smo se osvrnuli na zajednički rad na polju, poput mobe i sprege, koji su se često dogovarali upravo oko Jurjeva – rekla je.
Poseban segment izložbe posvećen je razdoblju nakon žetve i načinima čuvanja uroda.
-Prikazujemo različite oblike spremanja žita – od velikih drvenih škrinja, koje su odražavale imovinski status obitelji, do manjih spremnika i posuda poput keramičkih bonja i pletenih košara. Time želimo dočarati svakodnevni život i snalažljivost zagorskog seljaka – dodala je Kušenić istaknuvši duhovnu dimenziju odnosa čovjeka i zemlje.
-Vjera je bila duboko utkana u sve segmente života – od blagoslova sjemena i polja do simboličnih gesti poput prve šake sjemena koja se sijala uz molitvu. Sjeme se smatralo svetinjom, a običaji su odražavali snažnu povezanost čovjeka, prirode i Boga – naglasila je.
Govoreći o samoj manifestaciji, Kušenić je podsjetila na njezin kontinuitet i značaj.
-‘Ophodi Jure Zelenog’ u Kumrovcu održavaju se od 2003. godine i predstavljaju jedan od najljepših trenutaka muzejske godine. To je vrijeme kada priroda buja, kada simbolično dobro pobjeđuje zlo i kada tradicija ponovno oživi kroz scenski prikaz i sudjelovanje brojnih udruga i kulturno-umjetničkih društava – rekla je.
Zaključno je istaknula kako ovakvi programi imaju širi značaj.
– Ovakve manifestacije nisu samo čuvari baštine, već i vrijedan kulturni i turistički proizvod Hrvatskog zagorja. Drago nam je vidjeti velik broj posjetitelja i vjerujem da će svi iz Kumrovca ponijeti bogato iskustvo i lijepa sjećanja – zaključila je Kušenić.
Predstavljena je i edukativna slikovnica „Dora i Kinč povedaju jurevsku pripovijest“, autora Tibora Martana, etnologa, dramskog pedagoga i predsjednika Kulturno-umjetničke udruge „Magda i Luisa“.
-Na samom početku želim zahvaliti Muzeju ‘Staro selo’ Kumrovec i kolegici Tihani Kušenić na prilici da ovu slikovnicu predstavimo u sklopu ove vrijedne manifestacije. Slikovnica je nastala kao rezultat radionica s djecom iz područne škole u Mađarevu, gdje se uz crkvu sv. Jurja i danas njeguju jurjevski običaji – rekao je Martan.
Naglasio je kako je projekt proizašao iz želje da se tradicija približi najmlađima kroz kreativan i interaktivan pristup.
-Kroz suradnju s učiteljicama i rad s djecom nastojali smo osmisliti način kako im približiti jurjevske običaje. Rezultat su radionice, razgovori i dramske igre koje su na kraju oblikovane u ovu slikovnicu, koju će posjetitelji moći razgledati i uzeti u ruke – pojasnio je.
Posebnost slikovnice, ističe, leži u njezinoj vizualnoj izvedbi i interaktivnosti.
-Ilustracije su izrađene od krep papira – dio su izradile članice udruge, a dio sama djeca. Slikovnicu smo osmislili kao mali spomenar jurjevskih običaja, ali i kao poticaj čitateljima da istraže vlastitu baštinu. Zato smo ostavili prostor gdje svatko može zapisati svoju jurjevsku priču ili dodati crtež – dodao je.
Inspiracija za likove također dolazi iz stvarne baštine.
-Lik Dore temelji se na stvarnoj osobi, Dori Turković, čiji smo lik preuzeli sa stare razglednice i zamislili je kao pripovjedačicu koja običaje prenosi na svoju potomkinju – rekao je Martan te govoreći o specifičnostima jurjevskih običaja u Mađarevu, izdvojio jedan posebno zanimljiv ritual.
-Na našem području njeguje se običaj ‘gajenja polja’. Uoči Jurjeva ljudi su izrađivali mali stručak od grančica drijenka, gloga, šipka, bukve i lijeske, koji bi nosili na polje i postavljali uz molitvu. Time su zazivali zaštitu usjeva od nepogoda i osiguranje plodne godine – objasnio je.
Željka Jelavić, umirovljena muzejska savjetnica pedagoginja, istaknula je važnost čitanja i zajedničkog rada s djecom.
-Željela bih podijeliti svoje iskustvo korištenja ove slikovnice i naglasiti koliko je važno da se ne samo odgojitelji i učitelji, već i roditelji uključe u aktivnosti poput čitanja i kreativnog rada s djecom – rekla je Jelavić istaknuvši izazove suvremenog načina života i utjecaj tehnologije na najmlađe.
-Istraživanja pokazuju da djeca osnovnoškolskog uzrasta dnevno provode i do pet i pol sati pred ekranima, dok srednjoškolci dosežu i osam sati. Upravo zato ovakve slikovnice otvaraju velike mogućnosti – potiču djecu da uzmu knjigu u ruke i razvijaju zdrave navike – naglasila je te dodala kako čitanje ima višestruke koristi za razvoj djeteta.
Naime, kroz čitanje se razvija vokabular, potiče mašta i stvaraju korisne životne navike. Ova slikovnica je dodatno vrijedna jer omogućuje upoznavanje lokalnog, kajkavskog govora, što je iznimno važno za očuvanje kulturnog identiteta.
-Kroz ovakve sadržaje djeca razvijaju svijest o važnosti kulturne baštine i vlastitog identiteta. Uče kako ga mogu čuvati i prenositi dalje, a istovremeno razvijaju poštovanje prema drugim kulturama i različitostima, što je izuzetno važno u današnjem svijetu – rekla je.
Okupljenima se obratio i Krešo Plantak Večerin, odgojitelj savjetnik u Dječjem vrtiću Varaždin.
-Želim naglasiti jednu dimenziju koja mi je posebno bliska – terapiju igrom. U svom radu bavim se djecom s emocionalnim i ponašajnim teškoćama i upravo iz te perspektive mogu reći da ova slikovnica ima višestruku vrijednost. Ona nije zanimljiva samo djeci, nego i odraslima – istaknuo je.
Naglasio je kako slikovnica djeluje i na dubljoj, emocionalnoj razini.
-Ona ima i svojevrsni terapijski učinak. Ne samo zbog kreativnog rada, poput izrade ilustracija od krep papira, nego zato što nas vraća u sadašnjost i potiče da se zapitamo tko smo, gdje smo i što želimo biti. Vraća nas prošlosti, ali nas istovremeno potiče na razmišljanje o vlastitom identitetu danas – rekao je.
Posebno je istaknuo važnost zajedničkog čitanja i međugeneracijskog povezivanja.
-Djeca ovu slikovnicu neće moći čitati sama – potrebna im je pomoć odraslih. Zato bih posebno pozvao roditelje, ali i bake i djedove da se uključe. Upravo oni nose znanja o običajima i identitetu koja se često zaboravljaju, a koja su djeci itekako potrebna – naglasio je te dodao kako ovakvi projekti imaju važnu ulogu u suvremenom društvu.
-Živimo u vremenu sve većeg susreta različitih kultura i važno je da budemo otvoreni prema drugima. No, da bismo to mogli, prvo moramo znati tko smo mi sami. Upravo zato ovakve slikovnice imaju veliku vrijednost – pomažu djeci da izgrade osjećaj pripadnosti i razumiju vlastite korijene – rekao je.
Istaknuo je i inovativnost pristupa.
-Ovo nije klasična slikovnica. Djeca ne samo da je listaju, već potiče razgovor i razmjenu iskustava u obitelji. Kao odgojitelj, mogu reći da djeca nakon čitanja dolaze s pričama svojih baka i djedova, uspoređuju običaje i dijele ono što su naučila. To je njezina najveća vrijednost – potiče dijalog i povezuje generacije – zaključio je Plantak Večerin.
Manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Općinskog vijeća, Tomislav Škvorc.
– O manifestaciji je sve rečeno, stoga bih ja samo iskoristio priliku da se zahvalim Muzejima, Etno udruzi Zipka i svim sudionicima na očuvanju tradicija – rekao je Škvorc.
Okupljenima se obratio i Mladen Kuhar, voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.
U svom obraćanju istaknuo je važnost nematerijalne kulturne baštine kao poveznice među generacijama.
-Kada govorimo o nematerijalnoj kulturnoj baštini, govorimo o nečemu što okuplja – to je naša tradicija, naš identitet. To je tema koja povezuje djecu, roditelje, bake i djedove i zato zaslužuje kontinuiranu brigu i angažman kako bi naši običaji nastavili živjeti – poručio je Kuhar.
Posebno je naglasio ulogu muzeja kao prostora očuvanja i prezentacije baštine.
-Svaka takva tema treba svoje mjesto, a Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec upravo je takvo mjesto okupljanja. Tijekom godina, pa i desetljeća, nematerijalna baština ovdje je bila tema brojnih izložbi, manifestacija i događanja. To dovoljno govori o važnosti i kontinuitetu rada ove institucije – istaknuo je.
Zahvalio je organizatorima i suradnicima na predanom radu.
-Ovim putem zahvaljujem Muzejima Hrvatskog zagorja na svemu što čini u očuvanju baštine te želim da i dalje ostane mjesto susreta, učenja i zajedništva. Pozdravljam sve sudionike i posjetitelje, uz želju da uživate u programu i da iz ove manifestacije ponesete nova znanja i lijepa iskustva – rekao je.
Na kraju je službeno proglasio izložbu otvorenom, čime je započeo središnji dio programa koji je privukao velik broj posjetitelja u Kumrovec.
