Hrvatska kućanstva sve se više oslanjaju na kredite, a rast zaduženosti posljednjih mjeseci otvara pitanje koliko građani još mogu podnijeti teret mjesečnih rata. Ukupni dug građana prema bankama približio se 29 milijardi eura, a gotovo polovicu tog iznosa čine stambeni krediti, dok snažno rastu i gotovinski potrošački krediti, piše Poslovni.hr.
Podaci pokazuju da se građani za svakih 100 eura postojećeg gotovinskog duga tijekom godine zaduže dodatnih 28 eura, dok istodobno otplate tek 18 eura starog duga. Rezultat je povećanje ukupne zaduženosti za novih deset eura. Taj trend potvrđuje da velik broj kućanstava nove kredite koristi za pokrivanje svakodnevnih potreba, a ne samo za veće investicije.
Gotovinski kredit mjesečno dobije između 20 i 25 tisuća građana, što znači da se tijekom godine odobri između 240 i 300 tisuća novih kredita. Potrošačke kredite ima gotovo svaki četvrti punoljetni stanovnik Hrvatske, a razlozi zaduživanja su različiti – od kupnje automobila i uređenja doma do putovanja, školovanja i podmirivanja redovitih troškova.
Jedna zagrebačka četveročlana obitelj odlučila je uzeti gotovinski kredit od dvije tisuće eura kako bi financirala jedino godišnje ljetovanje. Kako kažu, drugačije nisu mogli organizirati odmor bez dodatnog opterećenja kućnog budžeta. Slične odluke svakog mjeseca donose tisuće građana koji procjenjuju da im kredit omogućuje ono što trenutačno ne mogu platiti iz redovitih prihoda.
Najviše problema donose potrošački krediti
Prosječan dug po potrošačkom kreditu iznosi oko devet tisuća eura, dok ukupna zaduženost građana kroz kredite za tekuću potrošnju prelazi 11 milijardi eura. U posljednjih godinu dana vrijednost tih kredita povećala se za oko deset posto.
S rastom zaduženosti rastu i problemi s otplatom. Najrizičnijima su se pokazali upravo gotovinski i potrošački krediti, kod kojih je svaki dvadeseti dužnik, odnosno oko 4,7 posto korisnika, u kašnjenju duljem od tri mjeseca.
Dio takvih kredita banke prodaju agencijama za naplatu potraživanja, čime smanjuju udio loših kredita u vlastitim bilancama, ali se broj građana s financijskim problemima time ne smanjuje. Tvrtke koje se bave otkupom dugova blokirale su oko 82 tisuće osoba zbog približno 400 milijuna eura glavnice duga.
Prema podacima Fine, ukupan broj blokiranih i ovršenih građana ipak pada te ih je trenutačno oko 194 tisuće, što je najmanje u posljednjih jedanaest godina. Ipak, među njima je velik broj onih koji su u dugotrajnoj blokadi. Oko 150 tisuća građana nalazi se u višegodišnjim financijskim problemima, dok su tisuće njih pod ovrhom zbog relativno manjih iznosa.
Rate koje pojedu velik dio plaće
Sve je više građana koji priznaju da više nemaju potpunu kontrolu nad vlastitim zaduženjima. Kupnja na rate, kartice i gotovinski krediti često se kombiniraju, pa mjesečne obveze s vremenom postaju veće od planiranog.
Poseban problem predstavljaju impulzivne kupnje i osjećaj da je svaka nova rata prihvatljiva jer se trošak raspoređuje kroz dulje razdoblje. Od odjeće i mobitela do kućanskih uređaja, brojni građani ulaze u lanac manjih zaduženja koja se s vremenom pretvaraju u ozbiljan financijski teret.
Sličan primjer je i mladi Zagrepčanin koji je za odlazak na Svjetsko prvenstvo u SAD-u podigao pet tisuća eura kredita za put, smještaj i ulaznicu. Odluka je donesena brzo, uz procjenu da je riječ o jedinstvenoj prilici, no danas mjesečna rata uzima petinu njegove plaće.
HNB pooštrava pravila zbog rizika
Prema procjenama banaka, u sektoru kućanstava moglo bi biti između 55 i 60 tisuća aktivnih kreditnih partija koje pripadaju skupini loših i teško naplativih kredita. U najvećoj mjeri riječ je o gotovinskim kreditima.
Za razliku od njih, stambeni krediti urednije se otplaćuju jer su povezani s nekretninom, hipotekom i dodatnim instrumentima osiguranja. Građani takve obveze najčešće stavljaju među prioritete jer bi neplaćanje moglo dovesti do gubitka doma.
Zbog ubrzanog rasta zaduženosti Hrvatska narodna banka ograničila je udio prihoda koji građani mogu izdvajati za otplatu kredita. Kod nestambenih kredita mjesečne obveze ne smiju prelaziti 40 posto dohotka, dok je kod stambenih kredita granica 45 posto.
Nekretnine i dalje najveći dio duga
Građani godišnje podignu oko 25 tisuća novih stambenih kredita, a ukupan broj stambenih kreditnih partija doseže oko 235 tisuća. Budući da ih uglavnom koriste mlađe generacije pri kupnji prve nekretnine, takve obveze predstavljaju dugoročan financijski pritisak.
Prema podacima središnje banke, ukupni krediti kućanstvima krajem svibnja iznosili su 28,7 milijardi eura. Prosječna kamatna stopa na postojeće stambene kredite iznosi 3,03 posto, dok je kod novih nešto niža i iznosi 2,91 posto. Kod potrošačkih kredita kamate su znatno više te dosežu oko 5,3 posto.
Analitičari upozoravaju da dvoznamenkasti rast kredita traje od početka 2024. godine. Iako službeni pokazatelji još ne prikazuju potpunu sliku problema, kombinacija rastuće potrošnje, novih zaduženja i sve većeg broja građana koji teško podmiruju obveze pokazuje da financijski pritisak na kućanstva postaje jedno od važnijih gospodarskih pitanja.
