Svjetsko tržište kave prolazi kroz nestabilno razdoblje, pod pritiskom klimatskih promjena, geopolitičkih tenzija i logističkih problema.
Analitičari predviđaju najveće poremećaje u opskrbi u posljednjem desetljeću, a cijene kave već su dugo na rekordnim razinama.
Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjuju prinose arabice i robuste, dok američke carine na brazilski izvoz dodatno podižu troškove. Stabilizacija cijena mogla bi nastupiti tek za tri godine, kada nove plantaže počnu donositi plodove, piše Poslovni dnevnik.
Kava se uzgaja unutar tzv. „pojas kave“, između 23° sjeverno i 25° južno od ekvatora, u regijama s optimalnom klimom, nadmorskom visinom i tlom. Brazil je najveći proizvođač, s oko 36% globalne proizvodnje, dok Vijetnam sudjeluje s 17%, a Etiopija, Indonezija i Kolumbija pokrivaju između 5 i 6,5%. Te zemlje čine oko 70% svjetske proizvodnje, pri čemu Brazil i Vijetnam dominiraju količinom, a Etiopija i Kolumbija premium segmentom.
Na rast cijena utječu i druge teškoće: bolesti poput lisne hrđe smanjuju prinose, a nedostatak sezonskih radnika podiže troškove berbe. Povećani ulazni troškovi, poplave, suše i degradacija tla dodatno otežavaju proizvodnju. Potrošači traže održivu i certificiranu kavu, što uzgajivačima također povećava troškove.
Dodatno, lokalni porezi i trošarine u EU i SAD-u podižu cijenu šalice kave u kafićima. Zbog carina, kava u SAD-u je 21% skuplja nego prošle godine, dok u Europi PDV i druge trošarine značajno utječu na konačnu cijenu.
Unatoč rastu cijena, potrošnja kave ostaje stabilna. Svakodnevno se u svijetu popije oko 2,25 milijardi šalica kave, a očekuje se da će u idućoj godini cijena šalice porasti između 4 i 7% u odnosu na ovu godinu.
