Hrvatska se našla pri samom vrhu svjetske po rastu bogatstva građana.
Prema godišnjem izvješću UBS-a o svjetskom bogatstvu, prosječna neto imovina po punoljetnom stanovniku Hrvatske između 2020. i 2025. godine povećala se za 29 posto, prenosi Poslovni dnevnik.
Takav rast Hrvatskoj je donio treće mjesto među promatranim zemljama. Veći rast zabilježen je samo u Južnoj Koreji, gdje je bogatstvo po odrasloj osobi poraslo 55 posto, te u Rusiji, s rastom od 37 posto. Iza Hrvatske ostale su, među ostalima, Norveška, Tajvan i Ujedinjeni Arapski Emirati.
UBS pritom u izračun ne uključuje samo novac na računima. U obzir se uzimaju financijska imovina poput štednje, dionica i obveznica, ali i nekretnine te drugi oblici imovine. Od ukupne vrijednosti oduzimaju se dugovi građana, dok su stope rasta prilagođene inflaciji.
Između 2020. i 2025. godine samo je devet zemalja zabilježilo rast prosječnog bogatstva po odrasloj osobi veći od 20 posto. Istodobno je u 15 zemalja prosječno bogatstvo palo. U Brazilu je pad iznosio tri posto, u Francuskoj 4,5 posto, u Nizozemskoj 14 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu čak 23 posto.
Razlike među zemljama velikim dijelom odražavaju kretanja cijena nekretnina, financijskih tržišta i zaduženosti kućanstava.
Hrvatska pritom nema jedinstvenu službenu statistiku koja bi pokazala ukupnu vrijednost imovine građana kada se zajedno promatraju nekretnine, štednja, ulaganja i drugi oblici vlasništva. Hrvatska narodna banka ipak redovito prati financijsku imovinu kućanstava.
Na kraju prvog tromjesečja ove godine neto vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava, odnosno financijska imovina umanjena za obveze, iznosila je oko 88 milijardi eura. To je devet posto više nego godinu ranije.
Kada bi se taj iznos jednostavno podijelio s brojem stanovnika, dobila bi se vrijednost od oko 23.000 eura po stanovniku. Međutim, taj podatak ne uključuje nekretnine, a ne pokazuje ni koliko imovine ima tipično kućanstvo jer je bogatstvo vrlo nejednako raspoređeno.
Hrvatski rezultat dio je šireg regionalnog trenda. UBS navodi da je osobno bogatstvo u istočnoj Europi tijekom 2025. godine poraslo 28 posto, više nego u bilo kojoj drugoj promatranoj regiji. U zapadnoj Europi rast je iznosio 17 posto, dok je na Bliskom istoku dosegnuo 18 posto.
Prema UBS-u, rast je povezan sa snažnim financijskim tržištima i povećanjem vrijednosti nefinancijske imovine, prije svega nekretnina.
Na svjetskoj razini ukupno bogatstvo tijekom 2025. godine poraslo je deset posto. Istodobno je broj ljudi čija imovina vrijedi više od milijun dolara povećan za gotovo milijun, pa milijunaši sada čine oko 1,5 posto svjetske populacije. Oko 15 posto stanovništva raspolaže imovinom vrijednom između 100.000 i milijun dolara.
Ipak, podatak o hrvatskom rastu od 29 posto treba promatrati s oprezom. Prosječno bogatstvo ne znači da je svaki građanin postao 29 posto bogatiji. Prosjek može snažno rasti ako vrijednost imovine raste kod bogatijeg dijela stanovništva, dok medijan bolje pokazuje stanje građanina koji se nalazi na sredini raspodjele bogatstva.
UBS pritom upozorava da je na mnogim tržištima prosječno bogatstvo raslo, dok je medijalno istodobno padalo. Hrvatsko treće mjesto zato prije svega pokazuje snažan rast ukupne vrijednosti imovine hrvatskih građana, a ne znači da je svaki građanin danas 29 posto bogatiji nego prije pet godina.
