Sve se više otvara tema ženskih prava-“Dešava nam se neka vrsta otklona i poništavanje ženskih prava”-poručila Borić

U zadnje se vrijeme ponovo sve više otvara tema ženskih prava.

Prije žene nisu imale čak ni pravo glasa, a što se tiče naših prostora, žene su u Jugoslaviji ostvarile pravo glasa 11. kolovoza 1945.

Kada pratimo današnje stanje u našem društvu, unatoč pravima koje su žene stekle i dalje se rade razlike između muškaraca i žena. Pa tako imamo podjelu poslova na “muške” i “ženske”, i dalje većinom žene idu na porodiljne dopuste, brinu o djeci, i bave se kućanskim poslovima. Iako postoje muškarci koji su aktivno uključeni u te obaveze riječ je o malom postotku.

Vezano uz temu razgovarali smo s Radom Borić, predsjednicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i saborskom zastupnicom.

-Nažalost, dešava nam se neka vrsta otklona, urušavanja ili posve poništavanja ženskih prava i to prava koje su izborile naše bake, majke, a to je i pravo na rad, a posebno se odnosi na seksualna i reproduktivna prava i vidimo da desnica upravo želi ukinuti ženama autonomiju i to autonomiju na način da bi kontrolirala, ne samo naša tijela, već i živote-rekla je Borić napomenuvši kako se predlažu ponovo neke vrste majki odgajateljica.

-U Saboru su novi partneri HDZ-a predložili da žene do sedme godine mogu biti doma, to jest dok dijete navrši sedam godina i da im se to upisuje u mirovinu. Po meni treba upisati svaku godinu rodiljnoga staža u radni staž-rekla je predsjednica Povjerenstva te objasnila kako se zbog vrlo loših demografskih mjera ljudi miču s tržišta.

-Mi i onako gubimo ljude na tržištu, mladi ljudi nam odlaze, mladi ljudi koji bi mogli zasnovati obitelji ne zasnivaju obitelji zato što nemaju zasnovane stambene odnose, žive prekarno, žive od ugovora na radu, a pritom su žene dodatno diskriminirane-rekla je Borić te napomenula kako će se sutra u Saboru raspravljati o osobama s invaliditetom.

Nasilje nad ženama

Kada se pogleda, žene s invaliditetom su trostruko diskriminirane. Kao osobe s invaliditetom, kao žene pa ako su još neka manjinska žena onda su i dodatno diskriminirane. One su zlostavljanje i od svojih članova obitelji.

–Jako su se stvari pogoršale, ne samo vezano uz nasilje nad ženama, bez obzira što smo donijeli i zakon vezano uz femicid. Mi vidimo nove oblike nasilja. Kod mladih žena vezano uz internet, a kod žena starije životne dobi nasilje od strane sinova-kazala je Borić spomenuvši istraživanje koje se provelo u Zagrebu.

Provedeno je istraživanje kod žena starije životne dobi koje trpe nasilje i ne prijavljuju ga, dijelom zato što se ne rješavaju stvari vezane uz nasilje.

-Dok smo žene ohrabrile da prijave svoje bivše muževe i partnere, prijaviti sina znači da će dobiti osudu zajednice kako ga je odgojila. Dakle, jako je važno da osvijestimo nove oblike nasilja i nad ženama-istaknula je predsjednica Povjerenstva napomenuvši kako se ne govori dovoljno o tome, o ženama na tržištu rada, o potplaćenosti i neplaćenosti.

Osim navedenog istraživanja, Svjetska banka je pokazala novo istraživanje vezano uz Hrvatsku u kojem stoji da žene rade 20 sati više tjedno od muškaraca, a to znači da one u svom radnom vijeku provode pet godina više nego muškarci.

Rad žena

-Znamo da žene kad su izašle prvi puta na tržište rada, one su preuzele poslove koje su radile kod kuće besplatno, a to je skrb o starijima, o djeci pa sada ako žena radi kao medicinska sestra ili odgojiteljica u vrtiću, njena satnica vrijedi manje nego promjena gume na automobilu ili kad vam vodoinstalater promjeni slavinu. U pitanju je i vrijednost rada, mi govorimo da smo humana zajednica, da želimo popraviti demografsku sliku, ali ovako to ne funkcionira-zaključila je Borić.

Vrijedi napomenuti kako se i danas žena nakon redovitog posla, vraća kući gdje se njezino “radno vrijeme” nastavlja, gdje i dalje radi. Treba istaknuti i kako se taj rad od kuće ne cijeni dovoljno i ne dobije nikakvu zahvalnost. U našem društvu se još uvijek podrazumijeva da je žena na raspolaganju u svako doba dana.

–Vrlo maleni postotak je korištenja očinskog dopusta. On ne stimulira, ako bi na rodiljnom dopustu žena, odnosno roditelj koji ostaje s djetetom imao punu plaću, onda bi češće i muškarci koji imaju veće plaće ostali doma, ovako imaju malu zakonsku obavezu, a smatram da i očevi žele biti s svojom djecom i to je jako bitno na početku, ali je razumljivo da u onom periodu nakon šest mjeseci će oni zajedno odlučiti i odlučit će ponovo da on ide raditi jer ona ima manju plaću-rekla je Borić.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

mstužić/zip.com.hr 04.07.2024.