Danas, 28. rujna 2023. godine održana je 14. sjednica Županijske skupštine, gdje su između ostalog prihvaćene II. izmjene proračuna za ovu godinu.
Prihodi sada iznose 281 milijun eura, kao i rashodi. Radi se o povećanju prihoda od 53 milijuna eura ili 23 posto. Ukupni prihodi koji se odnose na županijski dio proračuna iznose 104,7 milijuna eura kao i rashodi. To je povećanje za gotovo 32 milijuna odnosno 44% u odnosu na I. izmjene i dopune proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2023. Najveći dio sredstava odnosi se na novce iz Fonda solidarnosti kojima su sanirane štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Kolar je istaknuo kako je proračun veći skoro 400 posto iz razloga što su oni bili provedbeno tijelo za Fond solidarnosti i Zagrebački potres-vraćanje u prvobitno stanje komunalne infrastrukture i preko 30 milijuna eura je prošlo kroz njihov proračun koji su oni poslije proslijedili Županijskoj upravi za ceste, i gradovima i općinama koji su sanirali saobračajnice na županijskom području.
-Ono što je dugoročno za nas bitnije, a to je da se proračun punio iz izvornih sredstava s 11,76 posto više i da to znači da postoji gospodarska aktivnost na području KZŽ, da se povećao broj zaposlenih, da su se povećale plaće i da smo dobro planirali kompletan proračun- rekao je Kolar.
Vlada RH nije četiri godine dizala decentralizirana sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalu, a sada je poslala uputu za izradu proračuna za 2024. godinu, da se ta sredstva dižu 3 posto.
-Ne moram nikome objašnjavati što znaći 3 posto, nakon što smo prošle godine u jednom trenutku imali inflaciju 16 posto, u ovom trenutku je iznad 8 posto, koliko su poskupjeli određeni proizvodi, i nakon provedenog natječaja, koliko će nas koštati prijevoz učenika osnovnih škola, a i srednjih, nama decentralizirana sredstva neće biti dovoljna da podmirimo te troškove za koja su ona namjenjena, a naše vlastito ulaganje bi trebalo biti ulaganje u nadstandard i nove projekte. Mi smo sad rebalansom proračuna sav višak stvoren u prvih 6 mjeseci, točnije 8 mjeseci, prebacili u Upravni odjel za obrazovanje kako bi osigurali školama nesmetano plaćanje režija do kraja školske godine- rekao je Kolar te dodao da ako će to morati raditi za 2024. godinu, to nije dobra poruka.
Kazao je da će se morati koncentrirati i na Mehanizam za oporavak i otpornost.
-Imat ćemo minimalno 17 škola koje ćemo projektirati i prijavljivati da idu u cjelodnevnu ili jednosmjensku nastavu, i naravno da će tu dio troškova pasti na nas. S obzirom da je država smanjila s 31.12. prošle godine pedagoški standard što se tiče kvadrature po sportskoj dvorani koja pripada po učeniku, što je sramotno, sve naše osnovne škole imaju pravo na jednodjelnu sportsku dvoranu osim zabočke, a mi nećemo ići graditi u Oroslavju jednodjelnu dvoranu kada tamo imamo i srednju školu, a koju nam ne priznaju u broj učenika, već ćemo u suradnji s Gradom u iznosu 50 : 50 posto financirati veću dvoranu. Tako ćemo napraviti i u Krapinskim Toplicama i Svetom Križu Začretju. U Konjščini imamo neadekvatnu postojeću sportsku dvoranu, a imamo građevinsku dozvolu za novu, no tu su spojene osnovna i srednja škola i vjerujem da će nam to priznati, pa da tu nećemo imati tako velikog sufinanciranja – rekao je Kolar.
Jedan od problema za planiranje proračuna za sljedeću godinu je definitivno ukidanje prireza.
-Jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost da kroz stope poreza na dohodak reguliraju stopu, mi dok god to oni ne naprave ne znamo koliki će biti naši prihodi. S obzirom na kapitalne investicije koje provodimo, neće tu biti prevelikog prostora za preveliku krativnost u proračunu – rekao je Kolar.