„Povećanje fokusa na recikliranje tekstila i njegovo prikupljanje stvarno nam otvara puno mogućnosti za rast, investicije i zapošljavanje“ – poručio je Anđelko Švaljek, direktor RGNC grupe

Anđelko Švaljek, direktor RGNC grupe iz Zaboka, nekadašnje Regeneracije koja je nastavila poslovati pod novim imenom od svibnja ove godine, ispričao nam je svoje viđenje trenutnog stanja u gospodarstvu, kao i pojasnio strateške ciljeve i planove.  

RGNC Zabok djeluje kao holding društvo u čijem su sastavu dvije proizvodne tvrtke: Regeneracija non-wovens i reGALERIJA, a sama se bavi transformacijom vlastitih nekretnina proizvodne namjene u komercijalne i javne svrhe te pružanjem usluga. Regeneracija non-wovens d.o.o. bavi se reciklažom tekstilnog otpada i proizvodnjom tehničkih netkanih tekstila za različite namjene dok se tvrtka reGALERIJA d.o.o. bavi izradom „custom made“ tepiha i tapiserija.

Kakvo je trenutno stanje u RGNC grupi i općenito gospodarstvu?

Nakon par godina u kojima smo svi govorili da ima poslova, a nema ljudi za realizirati te poslove i odraditi narudžbe, za nas koji smo dominantno prisutni na inozemnim tržištima, prvenstveno Njemačke i Austrije vidljivo je da su gospodarske aktivnosti u stagnaciji i padu. Na primjer Njemačka je već ušla u recesiju, prognoze nisu pozitivne niti za tekuće niti za slijedeće kvartale i mi u svom poslu osjećamo taj pad potražnje. To će se prema našim predviđanjima nastaviti sigurno slijedeća 3-4 mjeseca, a sad smo na razini 50% narudžbi manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrlo slična situacija je i kod drugih tvrtki koje rade i druge proizvode koji su namijenjeni građevinskoj operativi u Njemačkoj i to nije bilo neočekivano jer signala na tržištu je bilo. Prošlu godinu bio veliki problem rast cijena repromaterijala i rast cijene energije, samim time su mnogi proizvodi u sektoru građevine neracionalno i preko mjere poskupjeli i to je rezultiralo smanjenjem narudžbi. Postavlja se pitanje što slijedi –  ili korekcija cijena ili recesija? U svakom slučaju trenutno je za proizvodne tvrtke manja popunjenost proizvodnih kapaciteta, a samim time smanjili su se i prihodi.

Kako se u RGNC grupi borite s tim izazovima?

Sad je ispalo da je zaista „svako zlo za neko dobro“ pa nam se ukazuje prilika da realiziramo naše planove preseljenja pogona za proizvodnju filca, koji su već poznati nekoliko godina. Zadnjih godina nam je bio izazov kako uklopiti zaustavljanje proizvodnje sa velikom  potražnjom i očekivanim rokovima isporuka, a sad možemo iskoristiti pad potražnje i realizirati preseljenje do kraja ove godine. Važno nam je što nam je nova lokacija tu blizu, u Mokricama, svega nekoliko kilometara dalje od sadašnje lokacije, tako da je to prihvatljivo za naše zaposlenike. Mi smo zaista tvrtka koja posluje dugi niz godina i bilo je potrebno puno promjena i prilagodbi. Važno nam je i pratiti trendove u svijetu, pogotovo u Eurozoni. Tu bi svakako htio naglasiti kako je na razini Europske komisije već donesena odluka da se od 01. siječnja 2025. godine odvojeno skuplja tekstil. Naime, tekstilni materijal prepoznat je kao jedan od najvećih, globalnih zagađivača okoliša, postoji  veliki problem u deponiranju, premale su stope recikliranja…

Mi kao tvrtka koja je na tržištu od 1954. godine bavimo se tim temama, imamo iskustva, znanje, tržišne pozicije i među rijetkim firmama u EU smo koje su vertikalno organizirane. To znači da već godinama radimo sve, od prikupljanja tekstilnog otpada, od prerade do stavljanja tih proizvoda na tržište i to je za nas ogromna prilika. To je i jedan od glavnih razloga preseljenja proizvodnje iz centra grada koje nas ograničava i logistički i kroz infrastrukturu. Isto tako trebamo se prilagoditi novim okolnostima na postojećoj lokaciji, grad se proširio i očekivano je da su tu na ovoj lokaciji potrebniji neki drugi sadržaji koje namjeravamo ponuditi.

Koje veličine pogona planirate na novoj lokaciji?

Novi proizvodni pogoni će u prvoj fazi biti na šest tisuća kvadrata, a do kraja slijedeće godine namjeravamo proširiti na još dodatnih dvije tisuće kvadrata. U svakom slučaju potencijala za proširenje proizvodnje svakako ima i vidjet ćemo kako će se poslovanje dalje razvijati. Investicija će ići u nekoliko faza, planiramo preseljenje jednog dijela postojećih strojeva, nabavu novih i očekujemo da uvjeti rada budu bolji i da budemo efikasniji. Intencija nam je da promijenimo režim rada kako se ne bi radilo u četiri smjene jer to nije prihvatljivo mladima, a svakako želimo privući mlade.

Kakva su Vaša predviđanja sa slijedeću godinu?

Vjerujem da slijedeća godina bude bitno bolja, očekujem povećanje potražnje i broj narudžbi Povećanje fokusa na recikliranje tekstila i njegovo prikupljanje stvarno nam otvara puno mogućnosti za rast, investicije i zapošljavanje. Mi svi, pogotovo starije i tradicionalnije tvrtke,  moramo postati atraktivniji za zapošljavanje mladih ljudi. Trenutno smo prihvatljivi poslodavci za roditelje, ali nismo za njihovu djecu i to moramo promijeniti. Danas je u cijeloj grupaciji zaposleno 140 ljudi u Zaboku i 30-ak ljudi u Čakovcu. U Čakovcu smo pronašli odličnog partnera s kojim surađujemo, tamo ljudi rade na prikupljanju tekstila i pred obradi, a s druge strane i na finaliziranju naših proizvoda koji traže više ručnog rada, a za koji ovdje u Zaboku nemamo dovoljno radne snage. Neke proizvode zbog cijene i zbog nedostupnosti radne snage uvozimo iz Azije, proizvode dorađujemo, personaliziram, prilagodimo ambalažu te isporučujemo u zadanim rokovima, sve kako bi kupci bili zadovoljni.

U zadnje vrijeme uvijek se naglašava problem radne snage. Kako je u industriji?

Općenito tu industrija ima problem jer npr. građevina je projektni posao, turizam je sezonski posao, a industrija je konstantni posao kroz cijelu godinu, stabilan posao, predvidljiv. S jedne strane tu je bila određena tromost radne snage, ali s druge strane steknu se vještine, specijalizira se i postiže određena kvaliteta koju ne možete dobiti ako ne radite veće količine i konstantno isti posao. Stalna fluktuacija radne snage nije dobra niti za trgovine, niti za ugostiteljske objekte, a za industriju je to nemoguće. Industrija ima uvijek nekakvu predvidljivost, plaće jesu nešto niže ali se isplaćuju svih dvanaest mjeseci u godini, tu se zna radni kalendar, puno manje je zloupotreba u smislu rada na crno itd.  U industriji se češće događalo da su tvrtke poštovale pravila, kasnile su s plaćama, davale prividnu sigurnost a na kraju propale. Sada su u proizvodnji plaće od 900 do 1300 eura neto, možda za današnje vrijeme to ne zvuči puno, ali uvijek tijekom godina otvara se mogućnost napredovanja. Svi bi danas htjeli veliku zaradu odmah, mnogima nije bitno zdravstveno, nisu bitne mirovine, nije bitan staž i to dugoročno nije dobro. Tu dolazimo do paradoksa, dobro je dok imamo besplatan vrtić i besplatno školovanje, nakon toga idemo van raditi jer su sigurno bolja primanja. Bez obzira na bolja primanja svi bi rado i dalje dolazili u Hrvatsku kad treba liječniku, jednog dana bi se svi opet vratili kad bi trebali besplatno zdravstvo, određenu socijalnu skrb… To nije baš pošteno ni moralno ni realno, a ekonomski je zaista neodrživo.

Što bi poručili gospodarstvenicima?

Sve tvrtke i svi poslodavci moraju se prilagoditi promjenama na tržištu i pratiti sve rizike i kratkoročne i dugoročne. Ne smijemo smetnuti pri tom ključna pitanja današnjice, a to su klimatske promjene tj. naš utjecaj na okoliš, održivost, društvene nejednakosti i nepovoljne demografske trendove u zapadnom svijetu čiji dio smo i mi. U današnje vrijeme nije naša konkurencija samo onaj koji proizvodi isti proizvod ili istu uslugu kao i mi, nama je danas konkurent svatko tko želi zaposliti našeg radnika ili tko nam preuzima naše mlade. Sad je postalo upitno kako planirati daljnji razvoj tvrtke, ako nema mlade radne snage, a da bi imali mladu radnu snagu moramo dizati cijenu rada. Nije uvijek to jednostavno, ali siguran sam da će svi gospodarstvenici naći način kako prevladati i ovaj izazov u poslovanju. Ne opstaju najjači nego najprilagodljiviji. Svakako trebamo motivirati naše mlade da ostanu u Hrvatskoj, u Zagorju, da tu zasnuju svoje obitelji i grade svoje karijere.

sleljak/zip.com.hr 14.07.2023.