U Termama Tuhelj traje 35. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore

Danas, 27.studenog 2023. godine u Kongresnoj dvorani Hotela Well u Termama Tuhelj, otvoren je 35. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Cilj godišnjeg okupljanja je iznošenje aktualne problematike u sektoru, razmjena mišljenja različitih dionika i njihovih specifičnih perspektiva te pronalaženje rješenja i modela unapređenja poslovanja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, naglasio je kako u Hrvatskoj danas djeluje više od 111 tisuća obrtnika koji zapošljavaju više od 215 tisuća ljudi, te kako je u proteklih godinu dana zabiježeno 142 obrta više koji se bave ugostiteljstvom i turizmom.

–Svake godine spominjemo nove izazove, ali uvijek ih sve uspijemo prevladati i ispuniti sve zahtjeve koji su pred nama. No, ima i onih izazova koji traju u kontinuitetu, koji otežavaju poslovanje ugostitelja i zahtijevaju sustavan, strateški pristup svih razina vlasti i ključnih dionika. Nedostatak radne snage, potreba za administrativnim rasterećenjem, ubrzavanje zapošljavanja stranih radnika, obrazovni sustav koji već dugi niz godina ne prati potrebe tržišta rada i ne temelji se na praksi, te potreba za poreznim rasterećenjem hrvatskih ugostitelja. Sve će to biti teme naših današnjih susreta za koje ćemo zajednički tražiti rješenja-istaknuo je Kratohvil.

Koje će zahtjeve Ceh uputiti Vladi RH kazao je predsjednik Ceha ugostitelja Franz Letica, te pritom istaknuo kako ovogodišnji zahtjevi za Vladu nisu samo riječi, već su to rezultati analiza i dijaloga sa svim nadležnim ministarstvima.

-Potrebno je nastaviti suradnju s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na prilagodbi radnog i poreznog zakonodavstva kako bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje radne snage u frekventnim razdobljima našeg poslovanja po uzoru na rješenja iz drugih sektora. Jednako tako, tražimo i modernizaciju osnovnog i proširenog programa za stjecanje osnovnog znanja u zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica te izmjenu važećeg pravilnika koji se odnosi na higijenski minimum. Ovi zahtjevi su ključni za stvaranje stabilnog, zelenog, otpornog i održivog razvoja- pojasnio je Letica te dodao kako je nužno vratiti našeg čovjeka u Hrvatsku, što možemo isključivo sa podizanjem plaća.

-Da bismo to napravili, lokalnoj samoupravi je ostavljeno da određuje visinu plaća. Njima se treba postaviti pitanje koliko će se oporezivati ta plaća, a to treba biti minimalno da bi plaća bila ćim veća i samim time zadovoljavajuća-rekao je Letica.

Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko zagorske županije Nenad Kučiš kazao je kako mu je čast što se ovaj kongres ponovno održava u Zagorju, te zahvalio Županiji na podršci kod organizacije.

-Mi Zagorci se ponosimo svojom poviješću, znamenitostima i svojim povijesnim ličnostima. Tako gradimo naše ugostiteljstvo i turizam. Pratimo svoju povijest i mislim da idemo u dobrom smjeru. Nadam se da će paneli biti kvalitetni, da će se kvalitetno raspraviti o problematici u turizmu, te da će biti doneseni kvalitetni zaključci koji se kasnije mogu provesti-istaknuo je Kučiš.

Da su na Kongresu 2 ključna panela, radna snaga i turizam 365 istaknuo je župan Željko Kolar.

-Mi smo kao kontinentalna destinacija, vjerojatno najjači u Republici Hrvatskoj, i moramo se 3 puta više potruditi i za gosta moramo dati 3 puta više sadržaja od kolega sa obale. To je nešto što nas jednostavno tjera iz dana u dan, da osmislimo nove programe i da nudimo neke nove stvari- pojasnio je Kolar te se osvrnuo na nedostatak radne snage.

–Nedostatak radnika je primjetan i kod nas, doduše nešto manje nego u drugim krajevima Hrvatske, s obzirom da je na moru to sezonska djelatnost, a mi turizam imamo cijelu godinu. Također, sve naše hotelske kuće imaju nekoliko desetljeća iskustva i tradicije, a domicilno je stanovništvo vezano za taj posao. U posljednjih nekoliko godina vidljivo je da naše najveće hotelijerske kuće ne mogu izgurati cijelu godinu bez strane radne snage, no to nije toliko izraženo kao na obali-zaključio je Kolar. 

U ime predsjednika hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića okupljene je pozdravio Žarko Tušek, predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo, naglasivši kako se nada da će prijedlozi ovog Kongresa biti konkretni i provedivi. 

-Iza nas je teško i kompleksno vrijeme. Bilo je to vrijeme u kojem smo pokazali snagu socijalnog dijaloga između Vlade RH, Obrtničke komore i ostalih gospodarskih institucija. Vrijeme u kojem smo u pandemiji i ruskoj agresiji uspjeli sačuvati vitalnost gospodarstva. Ovdje smo na kontinentu, te je potrebno pokazati sve značajke turizma i svega onog čemu gospodarstvenici pridonose. Turizam, ne samo što je na kontinentu cjelogodišnji, nego i podržava dimenziju opstojnosti ruralnih prostora. To je neophodno kako bi cijela naša država živjela punim plućima-rekao je Tušek.

Kongres je otvorio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je istaknuo kako je obrtništvo zdrav dio hrvatskog gospodarstva koje je prilagodljivo, pokazuje trend rasta i ima perspektivu daljnjeg razvoja. 

-Hrvatska obrtnička komora jedna je od najvažnijih institucija u hrvatskom gospodarstvu koja svojim proaktivnim pristupom i konstruktivnošću može biti primjer drugima kako funkcionirati i ostvarivati rezultate za svoje članove, za državu, ali i za naše građane- rekao je Filipović te istaknuo da je Vlada posljednjih godina vodila računa o obrtnicima, a to se vidi i na brojnim paketima mjera koje je donijela.

-I dalje smo u konstruktivnoj komunikaciji koja će se nastaviti, a možete biti sigurni da će Vlada i dalje podržavati sve obrtnike i gospodarstvenike u vremenu koje dolazi. Sa svim paketima pomoći, uvjeren sam da smo olakšali poslovanje obrtnicima i omogućili da te krizne trenutke prebrode na što lakši način, a ujedno smo zadržali gospodarski rast i zaposlenost, te zaštitili standard građana-naglasio je Filipović te se nadovezao na uvoz rane snage.

-Samo u ovoj godini je do kraja listopada izdano preko 147 tisuća dozvola za boravak i rad stranih radnika, a najviše u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu. Dio se odnosi i na industriju i trgovinu te ostale djelatnosti- rekao je Filipović te dodao da je i dalje potrebno poticati i ulagati u znanja i vještine jer dolaze nove tehnologije, mijenjaju se obrasci poslovanja i ponašanja, ali su i ljudi su ti koji čine razliku.

tleljak/zip.com.hr 27.11.2023.