Preko pola milijarde eura ulaganja za jaču energetsku povezanost-plinovod preko Zaboka jedan od ključnih

Krajem 2024. godine došao je kraj sporazumu o tranzitu ruskog plina preko ukrajinskog teritorija prema Europskoj uniji.

Uoči tog prekida, Europska komisija i vlade nekoliko EU članica, osobito Slovačke i Austrije, koje su ovisne o toj ruti za opskrbu plinom, istaknule su da su spremne za prilagodbu, no sve to dodatno ističe važnost LNG terminala na Krku, koji pozicionira Hrvatsku kao ključnog regionalnog energetskog čvorišta.

U tom kontekstu, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom je projekt “Prateće infrastrukture za strateški projekt LNG Terminal” proglašen strateškim. Riječ je o ulaganju vrijednom više od pola milijarde eura, koje obuhvaća izgradnju novih plinovoda, a realizira se putem Plinacroa. Ovi plinovodi nadovezuju se na projekt proširenja kapaciteta LNG terminala u Omišlju, s ciljem povećanja kapaciteta sa 2,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, piše Poslovni dnevnik.

Novi plinovodi omogućit će transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj, čime će se ojačati sigurnost opskrbe plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Premijer Andrej Plenković naglasio je da će ovi plinovodi u budućnosti imati potencijal za transport vodika, energenta nove energetske ere.

Ministar gospodarstva, Ante Šušnjar, objasnio je da je vrijednost investicijskog projekta Plinacroa procijenjena na 534 milijuna eura (bez PDV-a). Projekt obuhvaća magistralni plinovodni sustav na pravcima Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac, te interkonekcijski plinovodni sustav sa Slovenijom na pravcima Lučko-Zabok-Rogatec.

Plinovod Omišalj-Zlobin bit će povezan s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak-Kozarac, čineći glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe, kao i Ukrajinom. Također, izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećat će se protok plina prema Sloveniji.

Odluka Vlade također definira osnovne postupke i rokove za realizaciju ovog projekta, uključujući aktivnosti poput krčenja šuma, uklanjanja građevina unutar zaštitnog koridora, arheoloških istraživanja, te nabave i ugovaranja radova i opreme. Također, planiraju se izmjene i dopune lokacijskih dozvola, a završni korak bit će ishođenje uporabnih dozvola. Prema planu, imovinsko-pravni odnosi na zemljištima obuhvaćenim projektom trebali bi biti riješeni do sredine ove godine.

zip.com.hr/poslovni.hr 05.01.2025.