“Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama” – istaknula pročelnica Sanja Mihovilić

O položaju žena u ruralnim područjima, kao i o pitanju razlika u plaćama, razgovarali smo sa Sanjom Mihovilić, pročelnicom Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije.

Zbog socijalnog, ekonomskog i političkog nepovoljnog položaja u odnosu na muškarce, iako su žene većina u svjetskoj populaciji, one su u sferi privređivanja, bilo da je riječ o gospodarskim aktivnostima ili poljoprivrednoj proizvodnji – manjina. Prema istraživanjima žene obavljaju dvije trećine posla u svijetu, no privređuju svega jednu desetinu svjetskog dohotka, a posjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara.

ZIP: Kakva je situacija na području Krapinsko-zagorske županije županije kada gledamo tko su nositelji/nostiteljice Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva?

-Prema dostupnim podacima, u našoj županiji oko trećinu poljoprivrednih gospodarstva u posljednjih 8 godina vode žene. U 2023. godini, na području Krapinsko-zagorske županije žene su nositeljice 29,84% poljoprivrednih gospodarstva, što je nešto više od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Na razini Europske Unije, u 2022. godini, OPG je vodilo 28% žena – kazala je Mihovilić dodavši kako je vidljivo u posljednjih nekoliko godina da je postotak OPG-a čije su nositeljice žene u laganom padu, ali je prosjek još uvijek veći u odnosu na postotak na razini države.

Također je dodala kako je Krapinsko-zagorska županija u zadnje 4 godine isplatila ukupno 905 potpora od kojih je 194 ili 21,4 % potpora dodijeljeno ženama kao nositeljicama OPG-a.

ZIP: Kakva je situacija vezano za plaće u gospodarstvu i općenito kakav je položaj žena u našim, možemo slobodno reći ruralnim područjima?

-Kada se analiziraju razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena je detektiran u sektoru prodaje, tu je jaz dvadeset posto, a u administrativnim djelatnostima je devetnaest posto. S druge strane, najmanje razlike su primijećene u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada, tu je jaz pet posto, te u umjetnosti, zabavi i sportu razlike su šest posto. Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko devet posto manje od muškaraca – naglasila je pročelnica dodavši kako osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama.

Tako su najveće razlike primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

-Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1.290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1.079 eura. Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik. Na razlike tako mogu utjecati različite preferencije posla, pri čemu su žene često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam,
prodaja i uslužne djelatnosti. Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu – istaknula je Mihovilić napomenuvši kako se također navodi da porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.

Naime, zbog još dijelom prisutnih rodnih stereotipa žene se često ne potiču na ozbiljno razmišljanje o karijeri nego se suočavaju s očekivanjima obitelji i okoline koje ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama. Diskriminaciji na temelju spola i otežanoj identifikaciji rodnog jaza u plaćama između ostalog, napominje se, doprinosi i nedostatna transparentnost oko plaća.

Transparentnost plaća je ključni prioritet strategije EU

Transparentnost plaća u odnosu na rod bila jedan od ključnih prioriteta strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. Europska komisija je 4. ožujka 2021. predstavila prijedlog direktive o transparentnosti plaća. Europski parlament i Vijeće, pod vodstvom češkog predsjedništva, postigli su politički dogovor 15. prosinca 2022. Europski parlament direktivu je donio na plenarnoj sjednici 30. ožujka 2023. Vijeće je novu direktivu o transparentnosti plaća donijelo 24. travnja 2023.

Direktiva o transparentnosti plaća stupila je na snagu nakon objave u Službenom listu EU-a. Države članice EU-a od tada imaju rok do tri godine da je „prenesu” prilagodbom svojeg nacionalnog zakonodavstva kako bi u obzir uzele nova pravila.

Dodajmo još da su politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja prvenstveno u nadležnosti država članica EU-a. To znači da nacionalne vlade odlučuju o pitanjima kao što su uređivanje plaća, mirovinski sustavi, dob umirovljenja i naknade za nezaposlenost.

Direktiva o transparentnosti plaća dio je napora koje EU ulaže u podupiranje država članica zakonodavnim aktima, financijskim sredstvima i alatima za bolju koordinaciju nacionalnih politika, promicanje zapošljavanja, poboljšanje životnih i radnih uvjeta, pružanje odgovarajuće socijalne zaštite i borbu protiv socijalne isključenosti.

Kako smo već pisali, Republika Hrvatska se mora do 7. lipnja 2026. uključiti u nacionalno zakonodavstvo Direktivu (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 27.10.2024.