Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima 1.226.530 korisnika mirovina, a u prosjeku primaju 580 eura neto.
Dok HZMO kaže kako oko 74 posto zahtjeva za priznanje prava na mirovinu riješi unutar rokova te da duljina postupka ovisi o više faktora, dio novih umirovljenika čiji zahtjev nije riješen u roku žali se da konačno rješenje čeka i po šest mjeseci, a time i isplatu svoje prve mirovine.
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatska ima 1.226.530 korisnika mirovina, a u prosjeku primaju 580 eura neto. Nije riječ o velikom iznosu, riječ je o udjelu u prosječnoj netoplaći od oko 44 posto, no za očekivati je da će zasluženu mirovinu dobiti na vrijeme.
Ipak, dio novih umirovljenika na pravu isplatu svoje prve mirovine nakon prestanka radnog odnosa, odnosno mirovinskog osiguranja čeka i po šest mjeseci.
Kako ne bi u potpunosti živjeli bez primanja, HZMO im isplaćuje predujam, odnosno akontaciju, no umirovljenici mjesecima moraju čekati i na nju, a uz to je i manjeg iznosa nego njihova buduća mirovina kako ne bi došlo do preplate.
Kao neke od problema na koje nailazi, HZMO je naveo da se nedostajući podaci o stažu ili plaći pribavljaju od drugih tijela ili poslodavca, a postoje i predmeti u kojima su podaci tijekom rata uništeni ili izgubljeni pa se utvrđuje jesu li možda pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima.
Poseban slučaj je i ako se podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu za što je dodatno potrebno vještačenje, a HZMO također ističe specifičnost 2023. godine u odnosu na ukupan broj podnesenih zahtjeva zbog zakonskih izmjena i ostvarivanja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine-piše Poslovni dnevnik.
HZMO je također naveo kako je prosječno rješavanje za 74,1 posto zahtjeva u okvirima previđenih rokova, a za 25,9 posto provodi se dodatno kompletiranje potrebnih podataka, odnosno utvrđivanje staža, plaća, posebnih statusa i slično, nakon čega se prosječno trajanje postupka za ostvarivanje prava na mirovinu produljuje za prosječno šest dana.
-U situaciji kada rješenje nije doneseno u roku 60 dana, stranka nije zakinuta u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja ako ispunjava zakonom propisane uvjete, jer se na temelju konačnog rješenja vrši isplata razlike mirovine od dana priznanja prava-poručili su iz HZMO-a.
Iz HZMO-a su napomenuli kako krajem svake godine bilježe povećan broj zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s očekivanim danom priznanja prava od 1. siječnja.
No, upozorili su kako se početkom godine ne može donijeti konačno rješenje o pravu na mirovinu do donošenja odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine koja ovisi o podatku o prosječnoj godišnjoj plaći svih zaposlenih u Hrvatskoj za prethodnu godinu, a što je podatak koji HZMO dobiva od Državnog zavoda za statistiku uobičajeno u ožujku.
Također im je potreban podatak o plaći podnositelja zahtjeva ostvarenoj u prethodnoj godini, što HZMO dobiva od Porezne uprave, također u ožujku.
HZMO ističe kako su tijekom 2023. podneseno 677 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, koji se odnose na tuzemno i inozemno osiguranje, matičnu evidenciju, doplatak za djecu i nacionalnu naknada za starije osobe, što je čak 195 tisuća zahtjeva više nego u 2022. godini.
S neriješenim predmetima iz prethodnog razdoblja, u HZMO-u je u 2023. na rješavanju bilo ukupno 734 tisuće zahtjeva, od kojih je riješeno 88 posto.
Do 26. svibnja 2024. ukupno je podneseno 336 tisuća zahtjeva za ostvarivanje tih prava, od čega je riješeno njih 286 tisuća.
Od tog broja, 12.000 odnosi se na broj podnesenih zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu, uz 8000 zahtjeva podnesenih tijekom ranijeg razdoblja, od čega je riješeno 14 000, što uključuje i 5200 rješenja o predujmu mirovine.
-Broj podnesenih zahtjeva za prava na mirovinu na mjesečnoj razini u travnju 2024. bio je 2362 i u pravilu se rješavaju odmah nakon prestanka osiguranja- istaknuo je HZMO.
zip.com.hr/poslovni.hr 10.06.2024.