Connect with us

Društvo

EU suočena s povećanjem cijena plina i niskim zalihama-Hrvatska među najugroženijima

Cijene plina u Europi su u ponedjeljak dosegnule najvišu vrijednost u nešto više od godinu dana, što je rezultat povećane potražnje uslijed hladnog vremena i ukidanja cjenovnog limita na razini Europske unije.

Na referentnoj nizozemskoj burzi TTF, cijena megavatsata plina za ožujak jutros je iznosila 53,9 eura, što predstavlja najvišu cijenu od kraja listopada 2023. godine, piše Poslovni dnevnik.

U odnosu na prošli tjedan, cijena je porasla za oko 11 posto, dok je od sredine rujna zabilježen rast od čak 50 posto. Najniža cijena prošle godine bila je u ožujku, kada je megavatsat stajao 29,13 eura.

U petak je istekao cjenovni limit koji je Europska komisija postavila krajem 2022. godine kako bi spriječila nagli rast cijena plina, uslijed sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina preko cjevovoda Yamal-Europe i Sjeverni tok 1, koji je uništen u eksploziji. Limit je aktiviran kad je cijena na TTF-u premašila 180 eura, dok je trgovina na burzama bila obustavljena i kad je cijena tri dana zaredom bila 35 dolara viša od cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.

Talijanski ministar energetike, Gilberto Pichetto Fratin, izjavio je početkom siječnja da bi cjenovni limit trebao ostati na snazi, ali na nižoj razini, sugerirajući da bi Europska unija trebala postaviti gornju granicu od 50 ili 60 eura, kako bi se izbjegao novi cjenovni udar.

Cijene plina dodatno su podignute zbog snažnije potražnje izazvane niskim temperaturama, nakon dvije izuzetno blage zime. Prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), zalihe plina u Europskoj uniji početkom veljače bile su popunjene 53,11 posto, dok je ciljana razina bila 60 posto.

U Hrvatskoj, podzemno skladište u Okoliju početkom veljače bilo je popunjeno samo 35,97 posto, što je među najnižim razinama u Europi. Nižu popunjenost zaliha imala je samo Francuska, s 35,50 posto. Nizozemska je imala zalihe na 37,09 posto. Usporedbe radi, u Portugalu su zalihe pokrivale sedam posto godišnje potrošnje, dok je Hrvatska u veljači pokrivala samo šest posto godišnje potrošnje plina.

Podaci GIE-a također pokazuju da je Hrvatska zabilježila najbrži pad zaliha na dnevnoj razini, sa smanjenjem od 69 posto, dok je Njemačka zabilježila pad od 66 posto. Takvi trendovi mogu biti zabrinjavajući, s obzirom na to da visoke cijene plina i niske zalihe mogu izazvati daljnje izazove za energetsku sigurnost u Europi, a posebno u Hrvatskoj.

zip.com.hr/poslovni.hr 04.02.2025.

Continue Reading

Aktualno